blokade fakulteta

[call_me_not]

nigdje nisam izrazila bojazan da bi sad svi u ovoj zemlji htjeli studirat jer kako svi nemaju zelje za time tako neki nemaju volje, vremena, obiteljskih ili intelektualnih mogucnosti (ruku na srce-neki imaju previsok IQ za to da odu studirat vec vrlo pametno na druge nacine iskesiraju svoju pamet bez da trose novce i vrijeme na studiranje te da zavrse jadni isfrustrirani sa premalim placama)

kad bi hr fakulteti kostali cca 50 000 kn godisnje onda bi to mogli nazvati privilegijom za bogate
dok kosta ko godisnja zaliha cigareta onda je to, po meni, maltene besplatno
studij koji kosta u rangu od 500 do 900 mjesecno je dostupan skoro pa svima u ovoj zemlji (te nakon teskih obiteljskih i financijskih slucajeva koje sam imala priliku upoznati za vrijeme studija i rada vidjela sam da bas svatko tko to zbilja zeli da moze raditi i studirati)

dugogodisnje skolovanje je do prije par godina bilo i vise nego moguce a te novcane kazne su se dobro izbjegavale, dofuravala su se lijecnicke dokumetacije itd
sve se moze kad se hoce

obitelji s prosječnom hrv. plaćom mogu izdvojiti 500 do 900 kn mjesečno? Uopće nije bitno može li tko ili ne, to uopće nije poanta. Poanta je to da bi studiranje trebalo biti besplatno ne zato jer svi žele nešto besplatno, nego zato jer mi studiramo da bismo bili u službi ove države, a ne za svoj gušt. Nije to tečaj kiparstva, zaboga. U Austriji daju džeparac studentima kao poticaj da studiraju! Zašto? Jer znaju da treba ulagati u obrazovanje. A zaista je sramota da država ne odvaja za školstvo niti jedan posto, a mogla bi odvajati toliko da svima bude besplatno, a ljudi ne bi izdvajali više novca za porez. I uopće me zaboli za to da nemamo standard kao države u kojima je školovanje besplatno. Šta, trebamo reći "oh, ok, takav je standard, pa šta mi tu možemo?", jer možemo. Mi živimo u ovoj državi i mi odabiremo tko će nam biti na vlasti. A ako netko nešto zajebe, imamo svako pravo to pokušati promijeniti. Živimo u ovoj zemlji i želimo besplatno školstvo, te je ono ostvarivo, neophodno i naše je pravo. Zašto bismo šutjeli?

puno drkate po opceljudskim pravima a svejedno niste rekli KOME BESPLATNO SKOLOVANJE? niste se svo vrijeme blokade makli dalje od opcih frazetina o besplatnom skolovanju, pa kad ja postavim pitanje kome i po kojim kriterijima opce brijes marxisticke pizdarije.
i niste izveli stvar do kraja. a stavr do kraja glasi ovak, sa vasim idealistickim snatrenjima ili ne:
besplatno skolovanje znaci da fakulteti vise nece ubirati skolarine. to ujedno znaci da ministarstvo mora platiti fakultet U POTPUNOSTI. a to se realno ne dogadja ni sad - daju nam tek 1/3 obveznih sredstava i pri tom kasne mjesecima mjesecima. to takodjer znaci da bi fakulteti u realnoj situaciji morali zatvarati odjele, otkazivati opremu i vanjske suradnike jer najme NEMA PARA. to takodjer znaci da bi se drasticno smanjile upisne kvote.
KOME BESPLATNO SKOLOVANJE I POD KOJIM UVJETIMA?
lupetate frazetine, sto se prilici vasim godinama, ali su to i nadalje samo frazetine.
bunite se protiv bolonje, a jos nitko nije formulirao STO KONRETNO PROTIV BOLONJE????
i koliko je licemjeran filozofski faks pokazuje sama cinjenica da su profesori sad podrzali studente, a upravo su ti isti profesori odbili da bar dio studenata studira besplatno.

[Judina sestra]

Zbog ovakvih gledanja s visoka na studente imamo problema, s ovakvim pizdarijama gdje im profesori govore Vi, a nema p od poštovanja.
Call me slut, ja znam da si ti sebi sad jako važna što si ovo napisala, ali žao mi je što to moram reći: NEMAŠ BLAGE VEZE- svaka predrasuda je posljedica neznanja, pa tako i tvoja. Govoriš da studenti lupaju opće frazetine, a uopće se nisi informirala. Neću uopće ulaziti u to kako je to sramota ako kažeš da predaješ na fakultetu. Da ne idem dalje, izvoli informacije tebi, kad ti već ne ideš njima:

Zašto blokiramo fakultet, a ne ministarstvo?

�� faks je javna ustanova; smatramo legitimnim koristiti ga kao sredstvo i mjesto artikulacije javnog interesa;
�� fakultet kao simbolički kapital ima važan značaj; kao povijesno povlašteno mjesto artikulacije kritičke misli (i u svijetu i u domaćem kontekstu);
�� mislimo da ustanove društveno-humanističkog tipa svoju društvenu funkciju i odgovornost prema društvu ispunjavaju tek kada ustaju kritički protiv procesa koje smatramo socijalno destruktivnima; komercijalizaciju smatramo jednim od tih procesa;
�� autonomija sveučilišta predstavlja stratešku rezervu za artikulaciju pozicija za koje unutar medijskog i institucionalnog prostora drugdje nema mjesta.

2. Zašto ne samo prosvjed?

�� zasićenje javnosti formom prosvjeda;
�� prelako se apsorbira medijski kao jednokratni spektakl bez konzekvenci;
�� jednokratnost same forme protesta dovodi nas u poziciju ovisnosti o parafrazama medija;
�� smisao tribina je i stvaranje prostora za artikulaciju vlastitih pozicija bez pada u klišeje medijske reprezentacije, npr. stereotip o "naivnom pobunjenom studentu" čije "mutne stavove" tek treba prevesti u tobože suvisle parametre politički realnog;
�� koristeći tribine kao platforme pokazujemo da smo sposobni do kraja i vrlo jasno artikulirati vlastite političke zahtjeve koji nisu svodivi na patronizirajuću logiku medijskih šablona proizvodnje jednokratnih spektakala i skandala;
�� strategijski prosvjed stavlja u poziciju podređenosti i čekanja reakcije adresata uz mogućnost beskonačnog odgađanja ili potpunog izostanka odgovora.

3. Zašto plenumi?

�� u situaciji gdje formalni reprezentacijski mehanizmi i studentski predstavnici nemaju realne moći osjetno utjecati na pitanja koja se tiču direktno njihova statusa i budućnosti, potrebno je tražiti širu bazu i drugačije načine artikulacije zahtjeva;
�� jedina mogućnost demokratske autolegitimacije koja nam preostaje nakon što se nadilazi institucionalni okvir formalnih studentskih predstavništava je kroz plenum, tj. direktnu demokraciju.

4. Zašto kolektivni istupi?

�� kolektivni istupi formom su primjereni artikulaciji kolektivnih zahtjeva;
�� želimo spriječiti personalizaciju i "profesionalizaciju";
�� ova akcija nije svodiva na situaciju u kojoj važi podjela na figuru vođe i inertnu studentsku masu;
�� kolektivne interese je moguće artikulirati bez takvog unutarnjeg cijepanja i prešutnog sužavanja mogućnosti demokratske participacije u koje potencijalno vodi sama forma reprezentacijskog modela (tj. fiksni profesionalizirani predstavnici kolektivnih interesa);
�� u širem društvenom smislu držimo da je važno vratiti dostojanstvo samoj ideji kolektivnih interesa i socijalne solidarnosti, nasuprot agresivnoj reprezentacijsko-medijskoj kulturi kulta individualizma i logike razgradnje i delegitimacije svega što nadilazi kalkulacije izoliranog egoističnog pojedinca > upravo to smatramo ideološki problematičnim modelom reprezentacije društvenih procesa s dalekosežnim političkim posljedicama, među koje spada upravo ukidanje socijalnih prava i institucija socijalne solidarnosti;
�� aspekti delegitimacijske kampanje protiv institucija čuvanja kolektivnih socijalnih interesa su napadi na sindikate, socijalne institucije, zdravstvenu zaštitu itd. preko njihova etiketiranja kao "socijalizma", što je riječ koja je u medijskom prostoru istovjetna potpunoj diskvalifikaciji; dok je alternativa koja se zauzvrat nudi socijalni darvinizam u kojemu individualna konzumacija i šoping centri tobože imaju kompenzirati ukidanje institucija socijalne zaštite i kolektivne solidarnosti.

5. Tko nam daje pravo da onemogućujemo druge studente, koji nisu uz nas, u redovnom pohađanju nastave?

�� upravo zato postoje plenumi; oni su forma koja omogućuje demokratsku participaciju svih zainteresiranih studenata; odluke plenuma smatramo obvezujućima;
�� ne raspolažemo institucionalnim aparatom ili mehanizmima da na drugačiji način ustanovimo stavove i mišljenja većine: plenum je jedini mehanizam autolegitimacije koji nam stoji na raspolaganju.

6. Nisu li naše metode na rubu nasilja/ nije li preuzimanje fakulteta nasilan čin?

�� držimo da je u odnosu na našu akciju socijalno nasilje koje se sprovodi ograničavanjem mogućnosti pristupa obrazovanju neusporedivo društveno destruktivniji oblik nasilja u ovoj priči;
�� komercijalizacija nije vrijednosno neutralan proces, nego mijenjanje same društvene svrhe obrazovnih institucija; podčiniti obrazovanje kriteriju profita (i u kamufliranoj, eufemiziranoj varijanti "ekonomske efikasnosti") znači prešutno ukinuti njegovu primarnu funkciju; makar birokratski artikuliran, to ostaje čin socijalnog nasilja;
�� uvođenje financijskog praga direktno onemogućuje velik broj ljudi u realizaciji prava na obrazovanje, pa de facto znači njegovo ukidanje; novac je oblik društvene moći i socijalna sila; uvesti ga kao kriterij selekcije znači koristiti mehanizme društvene prisile u svrhu društvenog isključivanja i onemogućavanja realizacije važnog prava.

[Judina sestra]

Evo još malo općih frazetina:


P: Tko je organizator?

O: U sklopu Međunarodnog tjedna akcije (protiv komercijalizacije obrazovanja) za organizaciju na lokalnoj razini većim je dijelom zaslužna ad hoc inicijativa studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu, no u duhu ideje neposrednog odlučivanja akciji su se priključili i mnogi članovi raznih studentskih udruga koji su se privremeno odrekli predstavničkog autoriteta te djeluju isključivo kao pojedinci s jednakim pravom glasa kao i svi ostali studenti.

P: Protiv čega prosvjedujete?

O: Nezadovoljni smo katastrofalnom politikom koja se sistematski provodi na globalnoj i lokalnoj razini, ne samo u obrazovnom sustavu nego i u svim segmentima društva. Iako joj uzroke smještamo u mnogo širi kontekst, izravan povod za akciju pronalazimo u jasnoj namjeri vladajućih struktura za postupnom komercijalizacijom školstva koja predstavlja prvi korak prema potencijalnoj privatizaciji javnih obrazovnih ustanova, tj. vlasništva svih građana. Pravo na obrazovanje je temeljno pravo svakog građanina ove zemlje. Pravima se ne licitira, niti ih se nudi tržištu.

P: Nije li već sama ideja blokade nastave na jednoj obrazovnoj instituciji svojevrstan čin intelektualnog vandalizma, nihilizma i/ili makijavelizma?

O: Ideja blokade nastave nije vođena željom opstrukcije obrazovnog procesa, već upravo suprotno, želimo pružiti studentima mogućnost da se obrazuju, između ostalog, i o samom obrazovnom procesu u državi koja putem parlamentarnog privida demokracije usmjeruje i katalizira društvena zbivanja primjenjujući raznovrsne metode decepcije i pasiviziranja stanovništva. Jedan od ciljeva nam je i potaknuti javnu raspravu o nekim pitanjima, poput npr. utjecaja rijetko spominjanog međunarodnog ugovora GATS (kojim je dana potpuna sloboda da se naš obrazovni sustav u cijelosti izloži tržištu) na odnos države naspram javnih službi. Tijekom blokade redovne nastave planiramo povezati naš program sa svim ostalim sadržajima kojima ćemo se nastojati dotaknuti gorućih problema obrazovanja, ekonomije, demokracije itd. Ideja je osigurati studentima vrijeme i priliku da ih se zainteresira za nešto drugo osim pukog mahnitog skupljanja plusova, bodova, potpisa i ocjena o čemu današnja edukacijska mašina isključivo vodi brigu.

P: Zašto smatrate da je to loše, zar ne bi tržište trebalo nalagati kriterije izvrsnosti?

O: Loše je zato što takva politika vodi prema dodatnom raslojavanju i polarizaciji društva. Stvara se sve veći jaz između bogatih i siromašnih, privilegiranih i zanemarenih. Smatramo također da su obrasci stvaranja radnih odnosa na temelju tržišne logike posebno pogubni za akademski svijet. Država ne smije prepustiti svoju ulogu privatnim poduzetnicima jer privatizacijom sveučilište postaje ustanova primarno orijentirana na stvaranje profita. To nije i ne smije biti funkcija obrazovnih ustanova. Država sada financira većinu sveučilišta, ali se ne smije miješati u njihovu autonomiju. U slučaju privatizacijâ nužno bi nestalo i neovisnosti sveučilištâ.

P: Spominjete privatizaciju, kakve to ima veze s MZOŠ-om?

O: Ima veze s MZOŠ-om utoliko što je ovaj prosvjed usmjeren primarno prema Vladi RH budući ona raspolaže državnim proračunom. Pitanje postoji li novac za besplatno obrazovanje za sve nije prvenstveno knjigovodstveno nego političko pitanje. Onoga trenutka kada se pravo na obrazovanje shvati kao neupitno, postavlja se i potpuno drugo pitanje: ne ima li novca ili nema, nego kako ga osigurati. To je onda pitanje fiskalne politike na kojemu ljudi kojima je javnost povjerila mandat za skrb o javnim interesima mogu i moraju dokazati svoju vjernost tim interesima i sposobnost da ih zajamče.

P: Ministarstvo je 14. travnja 2009. donijelo odluku o pokrivanju troškova diplomskih studija. Što to znači?

O: Da citiramo: "utvrđeno je da će u slijedećoj akademskoj godini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokriti troškovi diplomskih studija za sve redovite studente koji prvi puta upišu prvu ili drugu godinu diplomskog studija. U proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za ovu je namjenu osigurano 25 milijuna kuna." Vijest je na stranicama MZOŠ-a objavljena 16., a na stranicama FFZG-a već 17. travnja. Ova odluka nije nikakvo rješenje problema iz više razloga:

P: Koji su vaši ciljevi, za što se zalažete?

a) zahtijevamo besplatno školstvo ZA SVE, a ne samo za diplomske studije;
b) to je opet samo odgoda strijeljanja na jednu godinu (jer školarine ostaju kao koncept koji će MZOŠ ponovno pokriti samo za sljedeću godinu pa čekati hoće li biti novog prosvjeda, ako i to);
O: Zahtijevamo da se novci poreznih obveznika, nas i naših roditelja, upotrijebe u svrhe koje služe javnim interesima. Zahtijevamo da dame i gospoda iz Vlade RH počnu održavati svoja obećanja o tzv. društvu znanja, koje se sigurno ne može ostvariti ignoriranjem države i prebacivanjem odgovornosti na zakon tržišta. Zahtijevamo da se održi temeljno pravo svih građana na javno besplatno obrazovanje i državnu zaštitu s ciljem očuvanja autonomije obrazovnih institucija. Zahtijevamo da se navedeni problemi shvate ozbiljno i da ih se ne percipira kao izoliran slučaj, jer ova je situacija samo odraz šireg društvenog problema u kojemu ljudi i njihova znanja i usluge bivaju svedeni isključivo na funkciju robe. Zahtijevamo besplatna sveučilišta, u koje će država ulagati više a ne manje. Zahtijevamo zapošljavanje broja profesora na sveučilištima koji su predviđeni bolonjskim standardima, koji se međutim ne provode. Zahtijevamo proširenje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima. Zahtijevamo veći broj stipendija, veći broj adekvatnih i funkcionalnih nastavnih prostorija i veće i relevantnije knjižničke fondove. Sustav bi tu trebao biti radi nas a ne obratno!
c) sumnjive financije - lani je najavljeno 78 milijuna kuna za jednu generaciju, a ove godine 25 milijuna za dvije (?);
d) tih najavljenih 25 milijuna kuna, osim što očito ne može pokriti sve troškove, nisu nikakva nova sredstva, nego je riječ o slijepom prenošenju prošlogodišnjeg iznosa, neprilagođenog stvarnim školarinama koje bi studenti diplomskih studija ove godine trebali platiti. Predstavljanje ove odluke kao promišljeno rješenje studentskih zahtjeva čisti je medijski spin.
e) MZOŠ još uvijek nije izvršio uplatu ni za prošlu, tj. tekuću godinu (prema informacijama koje dobivamo, uplaćena je tek trećina obećanog iznosa).
Odluka o pokrivanju troškova diplomskih studija od strane resornog ministarstva najavljena je paralelno tijeku nezavisne studentske inicijative koja planira izvršiti pritisak na sve odgovorne instance, o čemu se šuška već duže vrijeme.

P: Zar nije prekasno za sve to, zar neće plaćanje studija služiti kao poticaj za njegovo svršavanje u roku?

O: I bajunet u leđima možda može poslužiti kao dobar poticaj za svršavanje posla u roku, ali to ne smije biti opravdanje cilju jer metoda je izrazito nedemokratska i kompromitira svaki deklarativno demokratski sustav koji se njome služi. Također, ne postoji nikakva znanstvena potpora tezi o postojanju veze između samostalnog plaćanja studija i akademskih dostignuća. Štoviše, upravo suprotno kaže Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u intervjuu za Novi list u kojemu iznosi podatke o studiji koju su naručili, a "iz koje proizlazi da ne postoji korelacija u uspješnosti među onima koji plaćaju i onima koji besplatno studiraju. Dakle, oni koji plaćaju nisu ništa brži od onih koji ne plaćaju.

P: Ali, zar neće nametanje obveze plaćanja služiti kao lekcija nesavjesnim studentima?

O: Već postoje kontrolni mehanizmi koji sprečavaju ovakve zloupotrebe obrazovnog sustava, a naš angažman u borbi za pravednije društvo ne uključuje poticanje studiranja samo zbog studentskih prava ili bilo koji drugi oblik nesavjesnog odnosa pojedinaca prema budućnosti ove zemlje. Također, nema empirijskih podataka o efikasnosti takve pedagogije. Zatim, ako se ovakav trend poskupljivanja nastavi to će dovesti do uskraćivanja prava na visoko obrazovanje za obitelji s niskim prihodima te generiranja efekta dužničkog ropstva za srednju klasu.

P: Mislite li da sve treba biti besplatno (uključujući i postdiplomske studije)?
Zastupnička demokracija njeguje nezainteresiranost masa, pothranjuje apatiju, održava odnos "vladajući-vladani", te radi štete koje mogu biti zaustavljene tek onda kada oni koji su odgovornost predali korumpiranim zastupnicima ponovno uzmu odgovornost u svoje ruke. Ali budući da je zastupnička demokracija uzgojila kulturu nezrelosti, infantilnosti i od teoretski suverena naroda učinila mase proizvodećih i trošećih podanika, preuzimanje odgovornosti u ruke nas, ljudi, suverenâ, tako rijetko viđamo, a i kada viđamo, događa se sporadično i lokalizirano, uz velike napore i požrtvovnost aktivnih građana. Ta se ista kultura nezrelosti, zasijana zastupanjem, onda koristi kao argument u korist zastupanja, a kao protuargument za prijedloge direktno demokratskog, nehijerarhijskog organiziranja. Pa zar nije potpuno jasno da se nitko ne rađa zreo, nego da se do zrelosti dolazi kušanjem slobode i učenjem preuzimanja odgovornosti?

O: Da. Samo tako možemo u "društvo znanja". Dosadašnje iskustvo pokazalo je da uvođenje školarinâ nije podiglo ionako nisku kvalitetu (humanističkih) postdiplomskih studija. Potrebno je dubinsko restrukturiranje načina njihova izvođenja. Za upisivanje studija trebali bi biti dostatni prijemni ispiti.

P: Kako sve to financirati? Jeste li zaboravili nedavni krah svjetskih ekonomija?

O: Nismo zaboravili, upravo se na tu krizu i osvrćemo budući je ona direktna posljedica politike na kojoj neke države diljem svijeta i dalje inzistiraju. Burze su krahirale zbog neoliberalne kapitalističke doktrine koja propagira nedodirljivost privatnog biznisa kojemu je osnovni cilj maksimalizacija profita. Profit sâm po sebi nije sinonim za progres, napredak društva diktiraju daleko šire sastavnice, među njima i odnos prilikom raspodjele tog profita. U neoliberalnom sustavu (ne dajte da vas ime zavara, ovaj sustav nema nikakve veze s građanskim slobodama) preferiraju se potrebe krupnog kapitala, a glavno je oružje kojim se vlasnici tog kapitala služe u zadobivanju političke i ekonomske prevlasti u društvu – tržišna logika. Svi svjetski analitičari, i s pozicije ljevice i desnice priznaju što je uzrokovalo nedavni kolaps, što je nemoguće zanemariti budući je i sâm bivši predsjednik SAD-a priznao što se dogodilo kad je zatražio intervenciju države za pomoć posrnuloj ekonomiji (iako se ta pomoć zapravo svodi na pomoć onima koji su do katastrofe i doveli). Iako su mnoge zemlje na taj način izbjegle bankrot, problem nije riješen nego pometen pod tepih. Privatni kapital je temeljna odrednica neoliberalnog kapitalističkog poretka i nerealno je za očekivati da će privatni ulagači samoinicijativno odustati od kontrole svojih privatnih prćija koje mi naivci nazivamo državama. Vratimo se malo unazad, oni novci kojima su države izbjegle bankrot su ustvari novci poreznih obveznika, tj. naši novci. A privatni kapital je ostao zaštićen i dobiva uvijek iznova novu šansu za akumuliranje novog profita. Metaforički rečeno, narodu ostaje soc s dna džezve, dok tajkuni ubiru sav šlag. Novci postoje, ali na narodu (koji ga zarađuje) bi trebala ležati odluka kamo će s njima te da prisili države na ravnopravniju distribuciju (tzv. pritisak odozdo).
No, kako u kulturi nezrelosti prijeći na direktnu demokraciju? Osnovna stvar je da sami aktivni građani razviju svijest o svojoj ulozi, te da za svoj cilj postave nalaženje trajnog rješenja. A trajno rješenje – održiv ustroj – uvijek je ono koje izjednačava opseg odgovornosti s opsegom djelovanja; što će reći, nek odlučuju oni kojih se tiče, odnosno da bi aktivni građani, za koju god stvar se zalagali, od zaštite okoliša, radničkih prava, zaustavljanja devastacije grada, do zaustavljanja komercijalizacije obrazovanja, trebali biti aktivni kroz izravnu demokraciju! Ne smije se podleći prosuđivanju po kojem se nešto mijenja jedino s pozicije vlasti, odnosno jedino kroz regule sustava, kandidiranjem na izborima. To prosuđivanje ne uzima u obzir istinu da je struktura uvijek jača od pojedinca i da će svi njegovi plemeniti motivi biti prije ili kasnije iskompromitirani do neprepoznatljivosti.
Direktna demokracija uključuje sve one kojih se odluka tiče da ju donesu izravno, raspravom nakon koje slijedi konsenzus ili glasanje, a donošenje odluke na širim federalnim razinama odvija se uz pomoć delegata pod imperativnim mandatom, što znači da delegati nemaju moć samostalnog donošenja odluka, već samo njihovih prenošenja iz baze na višu federalnu razinu. Delegati mogu biti opozvani u svako doba te se biraju na kratko vrijeme. Na isti način delegiraju se i ljudi za određene zadatke.
Što to znači u studentskom organiziranju? Filozofski fakultet bi primjerice mogao biti organiziran tako da osnovne jedinice budu godine na pojedinim odsjecima. Na redovnim sastancima svih studenata nekog odsjeka neke godine, koji bi se događali jednom mjesečno ili češće, studenti bi raspravljali o svom studiju i svemu što smatraju potrebnim raspraviti (poput sata razredne zajednice u školi!). Birali bi delegata koji bi prenio njihovu odluku na višu razinu, na recimo, skupštinu delegata svih godina svih odsjeka. Ona bi brojila oko stotinjak ljudi (dvadesetak odsjeka pomnoženo s pet generacija) i bila bi glas studenata Filozofskog fakulteta te bi pregovarala s dekanom i prodekanima, s ministarstvom i sl., a delegati poslani na pregovore bi se stalno izmjenjivali, tvoreći moćnu pregovaračku poziciju jer predstavljaju sve studente te nisu osobno ovlašteni za pristajanje na nagodbe i sl. To je jedna od bitnih razlika između studentskih parlamentaraca i direktno-demokratskih delegata. Delegat kojeg na pregovore pošalje direktno-demokratski skup ne može popustiti, ne može biti kupljen, ne može biti polaskan, impresioniran, zastrašen, ukratko – ne mogu se iskoristiti njegove pojedinačne ljudske slabosti, on je puki glasnik. Na svaki prijedlog kompromisa on se mora vratiti bazi i prenijeti što je druga strana (pročelnik odsjeka, dekan, ministar...)predložila, da bi se taj prijedlog razmotrio. Delegat tako ne mora biti nikakav političar, mudrac ili lukavac, nikakav „prvak“, karizmatik ili vođa.

P: Koga vi ustvari pozivate na odgovornost?

O: Sve unutar ove hijerarhijske strukture (jer autonomija postoji samo na papiru). Najprije profesore i dekane koji šute o ovim stvarima (ne radi se samo o Filozofskom fakultetu, problem je puno širi) i očekuju da studenti sami vode bitku protiv komercijalizacije obrazovanja, preko Sveučilišta, do MZOŠ-a te na kraju do same Vlade i Sabora RH koji donose političku odluku o udjelu koji je država spremna uložiti u ostvarenje tzv. društva znanja, što je očito najobičnija floskula budući za visoko školstvo ne izdvaja više od 2-3 % godišnjeg budžeta.

P: Znači li to da vi priznajete da obrazovanje košta?

O: Naravno da košta, no poanta je u tome da se obrazovanje ne bi smjelo voditi nestabilnim i neodrživim zakonima tržišne logike. Uloga državnog aparata bi trebala biti (i najčešće jest) minimalna po pitanju upravljanja visokoškolskim ustanovama, no povlačenjem države iz financiranja tog resora ona ustvari predaje štafetu privatnom sektoru koji nije ograničen tim pravilima. Umjesto države koja se ne miješa, dobivamo privatne investitore koji nalažu svoj režim u kojemu termini "isplativost" i "maksimalizacija profita" igraju glavnu ulogu. Usto, dovoljno je sjetiti se da porezi nisu nimalo niži otkad studenti plaćaju svoj studij te da se ti novci jednostavno preusmjeruju nekamo drugamo.
Isti model, mada ad hoc (skupom svih zainteresiranih u dvorani 7 ili, ako treba, na parkiralištu pred zgradom fakulteta), moramo primijeniti i kada budemo vodili pregovore s Vladom o školarinama i zahtjevu za besplatnim školstvom te u odlučivanju o tijeku i trajanju preuzimanja.

P: Što mislite postići blokadom Filozofskog fakulteta?

O: Dugoročni cilj je prekinuti neoliberalizaciju ovog društva (smanjivanje javnih izdvajanja iz proračuna iz čega proizlazi perpetualizacija socioekonomske nejednakosti), no svjesni smo mogućnosti da će se realizacija tog cilja učiniti nemogućom ako ne prebacimo sve svoje snage na jedan objedinjujući front, što znači da nam je kratkoročni cilj postizanje besplatnog školstva za sve, od osmoljetke do doktorata, tj. javno financiranog te javno dostupnog obrazovnog sustava. Blokadom ujedno namjeravamo senzibilizirati studente i javnost o ovim problemima. Ona će završiti kada i kako god završi, no pritisak općenito ne planiramo popustiti dok god ova dva cilja ostaju neriješenima.

Za kraj još pokoja riječ o zakonskoj regulativi, poput zakona o Studentskom zboru ili pravilnikâ pojedinih fakulteta, koja ne bi priznavala ovakva, direktno-demokratska tijela. Za početak, studentski parlamentarci, Zboraši, odlučivali bi u skladu s odlukama donesenim direktno-demokratski. Zaista su rijetki, ako uopće postoje, dvadeset-i-nešto-godišnjaci koji bi bili toliko beskrupulozni (tako mladi a tako iskvareni?) da rade suprotno od jasno izraženog studentskog mišljenja. Pored jedne paralelne direktno-demokratske strukture odlučivanja jedan Bezjak ne bi bio moguć. Studentski parlamentarizam, odnosno Studentski zbor, postao bi kržljava farsa, i kroz određeno vrijeme bio sasvim ukinut i zamijenjen institucionaliziranom, statutom i pravilnicima uređenom, izravnom studentskom demokracijom.
O: Dugoročni cilj je prekinuti neoliberalizaciju ovog društva (smanjivanje javnih izdvajanja iz proračuna iz čega proizlazi perpetualizacija socioekonomske nejednakosti), no svjesni smo mogućnosti da će se realizacija tog cilja učiniti nemogućom ako ne prebacimo sve svoje snage na jedan objedinjujući front, što znači da nam je kratkoročni cilj postizanje besplatnog školstva za sve, od osmoljetke do doktorata, tj. javno financiranog te javno dostupnog obrazovnog sustava. Blokadom ujedno namjeravamo senzibilizirati studente i javnost o ovim problemima. Ona će završiti kada i kako god završi, no pritisak općenito ne planiramo popustiti dok god ova dva cilja ostaju neriješenima.

[Broken Down Angel]

Ja imam jedno pitanje na koje ne vidim odgovor.

Što je sa studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta? Mislite da si svi mogu priuštiti tri tjedna nepohađanja nastave dok se njihovi roditelji muče da bi financirali troškove smještaja, prehrane i knjiga? Da je svima svejedno ako se nastava bude odvijala preko ljeta? Što je s onima koji bi, kad bi trebale biti eventualne nadoknade, radili da bi financijski izdržali sljedeću godinu?

- - - - - - - - - - - - - - - - - -

držimo da je u odnosu na našu akciju socijalno nasilje koje se sprovodi ograničavanjem mogućnosti pristupa obrazovanju neusporedivo društveno destruktivniji oblik nasilja u ovoj priči;

Znači, u redu je odgovarati na nasilje nasiljem?
Tko tebe kamenom, ti promaši, pa nekog drugog na isti način?

- - - - - - - - - - - - - - - - - - -

odluke plenuma smatramo obvezujućima;

Pitanje jest smatramo li ih svi takvima. =)
Priznajemo li plenum kao višu instancu?

"Oko 800 studenata koji su sudjelovali u večerašnjem plenumu gotovo jednoglasno je donijelo odluku o nastavku blokade..." ... stoji 5.5. na stranicama Slobodne Dalmacije.

Tih 800 studenata (!) si je dalo za pravo odlučivati za nas sve ostale - i ne samo to, već određivati mjesto, vrijeme i način na koji će te odluke biti formirane.

Osobno, ne vidim zašto bih ja morala ikome od mojih kolega polagati račune zašto želim prisustvovati na nastavi. Ako mi je profesor voljan održati predavanje, a ja ga samovoljno želim odslušati, zašto bi od ikoga morala tražiti dopuštenje za to?

- - - - - - - - - - - - - - - - - -

Najčešće opravdanje za blokadu koje čujem je neučinkovitost drugih metoda. I baš sad pomalo googlam, čitam jedan članak o studentskom prosvjedu u studenome ispred Mimare, te se navodi podatak o okupljenih tisuću studenata. ("Povodom Međunarodnog dana protiv komercijalizacije školstva, na zagrebačkim se ulicama okupilo više od tisuću ...") Usporedbe radi, samo ih na prvu godinu FF sam toliko prima.

I sad se baš pitam, kad bi nastava počela, a organizirao se klasičan prosvjed negdje u gradu, koliko bi se "prosvjednika" pojavilo? Budimo realni, dosta ih je jednostavno uzelo produženi godišnji odmor ili uživaju u novodobivenom osjećaju kontrole.

[pineapple14]

Ja imam jedno pitanje na koje ne vidim odgovor.

Što je sa studentima koji studiraju izvan mjesta prebivališta? Mislite da si svi mogu priuštiti tri tjedna nepohađanja nastave dok se njihovi roditelji muče da bi financirali troškove smještaja, prehrane i knjiga? Da je svima svejedno ako se nastava bude odvijala preko ljeta? Što je s onima koji bi, kad bi trebale biti eventualne nadoknade, radili da bi financijski izdržali sljedeću godinu?

Evo, ja studiram izvan mjesta prebivališta i ne vidim kako bi mi 3 tjedna nepohađanja nastave povećalo troškove. Prvo, u Zg jedem na iksicu tako da su mi obroci još jeftiniji nego doma. Drugo, režije i stanarina plaćaju se tokom cijele godine neovisno dal imam nastavu ili ne i cijena je fiksna, a ne plaća se po danu - gazda me sigurno ne pita da li sam u Zagrebu ili na Sjevernom polu kad ubire novce, niti da li štrajkam, prosvjedujem, itd. Treće, knjige se mogu fotokopirati. Čak i ako profesori kažu da se ne smije, nemaju ti pravo zabraniti da fotokop. knjige osim ako ih oni ne namjeravaju financirati.

Prosvjed se održava upravo zato da bi se takvima kao što si ti, odnosno svima nama koji živimo u besparici, omogućilo studiranje. S obzirom na ono što ovdašnji studiji nude, u potpunosti sam za tu ideju neplaćanja. Ako još nisi shvatila da prosvjed ide na ruku NAMA studentima (dakle i tebi), onda stvarno ne znam što da kažem.

[Zita]

neki su u zagrebu do 1.7 ili 15.7. pa do tada placaju stanovanje
a ovako si ga mozda moraju produzit sto im donosi troskove
a neki su mozda planirali otici raditi na 3 mj na more ili negdje pa im ta 3 tj donosi puno problema-isto tako financijskih

cek-samo 800 studosa radi te probleme te koci nastavu i ostale studente?! onesvjestit cu se :D
smijesno
pa to je 2-3% svih studosa?! AKO i toliko
(ostalih 97-8% vjerojatno sute ko pizde i gledaju svoja posla-jos jedan dokaz o "hrvatskom nacinu") :D
vidim da ce prosvjed biti uspjesan

[Ameli]

ocigledno da su raznoliki prioriteti..a opet..nekako mi se cini da iz te dvi "frakcije" medju studentima...opet, nazalost stoji "mozak" starijih..drage moje i dragi moji..postoje vremena za "revolucije", za neke to je vrijeme sazrelo, za neke nikad nece..al mislim da kako su "krivci" za ovo stanje "starije" generacije( stojim uz prosvjednike)..ova drzava "ore" po tvrdoj zemlji"..nit se mozemo nit imamo financijsko pravo da se mjerimo sa Englezima, Francuzima itd.,..zasto?..po mnogo cemu..tko ne vidi slijep je..Revolucije je za sve, od 17-77godina, a u ovoj drzavi "carape" jos su pune..nije jos vrime...AL Dolazi, onog trena kad otac, majka, budu stali uz svoje studente, ucenike..tad ce i biti nesto..

[Broken Down Angel]

@pineapple14: E vidiš, u tom periodu kad nisam u Zagrebu - ne plaćam. Tako da mene nema sad mjesec dana, uštedila bi starcima nekih 1700 kn stanarine i režija.

Ako prosvjeduješ radi takvih poput MENE i podržavaš blokadu radi takvih poput MENE, molim te nemoj se niti truditi. =) Imam vlastiti jezik da se zauzmem sama za sebe. A u potpunosti sam svjesna da ova blokada sigurno nije u mom interesu.

@Zita: Imam osjećaj da se većina boji. Ali trenutno je u tijeku referendum kojim bi se trebalo uvidjeti koliko u biti ljudi uopće podržava blokadu, a koliko ljudi traži deblokadu fakulteta. Nadam se da će to, donekle, pokazati pravu situaciju. (https://maia.ffzg.hr/referendum_app/default.aspx)

[Judina sestra]

ovo gore je primjer da svatko gleda svoju korist. Mnogi studenti koji se bore za zahtjeve ne plaćaju školarinu. Stvar je u nekoj solidarnosti, u borbi za pravednu stvar, za bolju budućnost. Da postoji peticija za veće mirovine, odmah bih je potpisala. Meni osobno to ništa ne znači. Ja sam još ohoho premlada da bih išla u mirovinu. To, naime, znači biti socijalno osviješten. Ti ne podržavaš održavanje dobrotovornih koncerata? Jer to tebi osobno nije na korist. Ne podržavaš slanje igračaka djeci u Caritas? jer to tebi osobno nije na korist. Ne podržavaš da se ljudima koji boluju od teških bolesti koji koštaju k'o svetog petra kajgana kupuju lijekovi? Jer to tebi osobno nije na korist.
E, vidiš, a ovaj prosvjed čini upravo to što čine i slanje igračaka, i dobrotvorni koncerti, i kupovanje lijekova: dobru stvar. Jer su sve to inicijative koje čine dobro.

[Judina sestra]

@pineapple14: E vidiš, u tom periodu kad nisam u Zagrebu - ne plaćam. Tako da mene nema sad mjesec dana, uštedila bi starcima nekih 1700 kn stanarine i režija.

Ako prosvjeduješ radi takvih poput MENE i podržavaš blokadu radi takvih poput MENE, molim te nemoj se niti truditi. =) Imam vlastiti jezik da se zauzmem sama za sebe. A u potpunosti sam svjesna da ova blokada sigurno nije u mom interesu.

@Zita: Imam osjećaj da se većina boji. Ali trenutno je u tijeku referendum kojim bi se trebalo uvidjeti koliko u biti ljudi uopće podržava blokadu, a koliko ljudi traži deblokadu fakulteta. Nadam se da će to, donekle, pokazati pravu situaciju. (https://maia.ffzg.hr/referendum_app/default.aspx)

Pa šta radiš onda u Zagrebu ako ne podržavaš blokadu? Vrati se u Split i dođi kad bude bilo nastave. Ionako će ti doći na isto, samo pomaknuto vremenski.

[Judina sestra]

neki su u zagrebu do 1.7 ili 15.7. pa do tada placaju stanovanje
a ovako si ga mozda moraju produzit sto im donosi troskove
a neki su mozda planirali otici raditi na 3 mj na more ili negdje pa im ta 3 tj donosi puno problema-isto tako financijskih

cek-samo 800 studosa radi te probleme te koci nastavu i ostale studente?! onesvjestit cu se :D
smijesno
pa to je 2-3% svih studosa?! AKO i toliko
(ostalih 97-8% vjerojatno sute ko pizde i gledaju svoja posla-jos jedan dokaz o "hrvatskom nacinu") :D
vidim da ce prosvjed biti uspjesan

Da si informirana, ovo ti ne bi izgledalo kao klinačko zajebavanje po faksu. Studenti imaju tonu podrške.
Autonomni kulturni centar ATTACK
Inicijativa udruga i nezavisnih kolektiva MEDIKA
Klub "LegalTheory" (Sveučilište u Sofiji)
Neformalna udruga studenata medicine Perpetuum-Lab
Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova
Uredništvo časopisa Republika
Udruga Partnerstvo za društveni razvoj
Studenti nastavničkog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu
Delavsko-punkerska univerza (Ljubljana)
Udruga Ženska soba
Udruga za razvoj civilnog društva i promicanje ženskih prava Domina
Studentski zbor Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu
Udruga Dobrih Studenata
Djelatnici policijske akademije, članova sindikalne podružnice SDLSN-a "Policijska akademija"
Udruženje Zagreb Pride
Udruga studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta
Udruga za poticanje savjesnog informiranja i djelovanja
Forum za slobodu odgoja
Udruga studenata sociologije «Anomija»
Udruga mladih muzeologa "Kontraakcija"
Udruga za promicanje studentskih aktivnosti (UPSA)
Udruga studenata komunikonogije «Komuna»
Udruga studenata psihologije «Feniks»
Sportska udruga Hrvatskih studija (SUHS)
Udruga "Pravnik"
Nezavisni hrvatski sindikati
Centar za ženske studije
Udruga Amandla- udruga za promicanje aktivizma
Riječka anarhistička inicijativa
Studentski zbor Arhitektonskog fakulteta
Studentski zbor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Vijeće Filozofskog fakulteta
Centar za mirovne studije
Regionalna adresa za nenasilno djelovanje
Avtonomna tribuna (Slovenija)
Nakladnička kuća "Jesenski i Turk"
Omladinski pokret "REVOLT" (BiH)
Sindikat radnika Ericsson Nikola Tesla
Europski institut za progresivnu kulturnu politiku
Blue Sky Youth Network iz Makedonije
Udruga B.a.B.e.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine
Studenti informatičkog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu
Savez udruga Molekula
Pulski sajam knjiga i autora
Studentski zbor Muzičke akademije i Klub studenata muzikologije
Udruga "Korak"
GONG
Građanske inicijativa za Muzil "Volim Pulu"
Udruga Nemeza
Nezavisni sindikat carinika Hrvatske
Ženska mreža hrvatske i pravni tim Iskoraka i Kontre
Come2music
Nakladnička kuća Fraktura
Noam Chomsky
Studentska organizacija Slovenije i Savez slobodnih sindikata Slovenije
Udruga navijača nogometnog kluba Zagreb Bijeli anđeli
Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja (MASA)
Studenti RGN-a u Zagrebu
Centar za dramsku umjetnost u Zagrebu
Redakcija Novosti
Žene u crnom
RODA (Roditelji u akciji)
Udruga Roma Ramiza Memedi
Stan!
Centar za zdravo odrastanje "Idem i ja"
Uredništvo Zareza
Judith Butler
Festival mediteranskog filma Split

Ženski pjevački zbor "Kombinat"
Nakladničke kuće Aora
Nevladina organizacija LEAP iz Rumunjske
Studenti i studentice Beogradskog Univerziteta
Slavoje Žižek
Udruga ZvoniMir Knin
Studenti elektrotehnike
Wendy Bracewell
Udruga roditelja poginulih branitelja domovinskog rata Slatina - Orahovica
Udruga "M:A:K"
Udruga "Slobodna škola"
Centar Miramida
Udruga malih dioničara NAME d.d. u stečaju
Grupa Spomenik
John Zerzan
Young Greens of Turkey
Subversive Film Festival
Studenati Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu
Građanski odbor za ljudska prava
Cardiff Students Against War and Cardiff Young Greens Society
Arheološki odjel Gradskog muzeja Vinkovci
Projet Marginal
Libra Libera
Međunarodni rehabilitacijski centar za žrtve mučenja
Zdrug hrvatske obrane „Nikola Šubić Zrinski“
Eurokaz
Reclaim Your Education-network (Danska)
Rada Iveković
Izdavačka kuća "Ksiazka i Prasa" i redakcije poljske edicije Le Monde Diplomatique
Kontrafilm/zagrebi! ekofestival

Pogledaj tko stoji iza studenata. Broj se povećava as we speak. Tako da to nije neki nezreli bunt klinčadije koji nitko ne shvaća za ozbiljno.

[Zita]

u pravu si.
progledala sam
posebno nakon tvojih agresivnih nastupa prema svima koji imaju drugacije misljenje i shvacam te daleko ozbiljnije.
i tebe a i studose koji zeli besplatno skolovanje od osnovne skole pa do doktorata

zelim samo nadodati da postoji ogromna mana u svemu tome i molim da se ispravi!!! molim da se zatraze i besplatne jaslice i vrtic! mislim da je to jako bitno i preskupo

i da, slazem se-svi koji ne dijele tvoje misljenje su neinformirani, neosvjesteni i nemaju blage veze

zivjela blokada

[pineapple14]

E, vidiš, a ovaj prosvjed čini upravo to što čine i slanje igračaka, i dobrotvorni koncerti, i kupovanje lijekova: dobru stvar. Jer su sve to inicijative koje čine dobro.

Nažalost, ovo mnogi kod nas neće nikad shvatiti. Uopće ne mogu razumjeti one koji misle da bi toliko studenata išlo raditi prosvjed iz obijesti... molim te, kad se to organizirao prosvjed (što nije mala stvar) radi HIRA?? Ono , helou? Što je tako teško pokazati malo solidarnosti za grupe u koje osobno ne spadate!?
Najbolji su mi argumenti tipa "nema novaca". Kako jedan običan građanin zna da je to istina? Što, jer je čuo od nekog političara na TV-u, kojemu je ionako interes da te novce prikupi sebi u državi u kojoj porez ionako iznosi astronomskih 22%, a gomila love slijeva se sad u ove izborne kampanje? U Saboru jedu u jebenoj menzi (!) pa je to svima normalno, ali kad studenti prosvjeduju (između ostalog) kako bi dobili uvid u što sve idu novci poreznih obveznika navodno uloženi u studije, onda ih se naziva bahatima i hirovitima. Stvarno jako solidarno, nema što. Nije ni čudo da nam je država u kurcu i da se od 1990. nismo nimalo pomaknuli (da ne kažem od stoljeća 7.).

[Nicky]

E, vidiš, a ovaj prosvjed čini upravo to što čine i slanje igračaka, i dobrotvorni koncerti, i kupovanje lijekova: dobru stvar. Jer su sve to inicijative koje čine dobro.

Nažalost, ovo mnogi kod nas neće nikad shvatiti. Uopće ne mogu razumjeti one koji misle da bi toliko studenata išlo raditi prosvjed iz obijesti... molim te, kad se to organizirao prosvjed (što nije mala stvar) radi HIRA?? Ono , helou? Što je tako teško pokazati malo solidarnosti za grupe u koje osobno ne spadate!?
Najbolji su mi argumenti tipa "nema novaca". Kako jedan običan građanin zna da je to istina? Što, jer je čuo od nekog političara na TV-u, kojemu je ionako interes da te novce prikupi sebi u državi u kojoj porez ionako iznosi astronomskih 22%, a gomila love slijeva se sad u ove izborne kampanje? U Saboru jedu u jebenoj menzi (!) pa je to svima normalno, ali kad studenti prosvjeduju (između ostalog) kako bi dobili uvid u što sve idu novci poreznih obveznika navodno uloženi u studije, onda ih se naziva bahatima i hirovitima. Stvarno jako solidarno, nema što. Nije ni čudo da nam je država u kurcu i da se od 1990. nismo nimalo pomaknuli (da ne kažem od stoljeća 7.).

svaka čast objema, mislim da ste u svojim postovima sve objasnile tako da nemam više što dodati...jedino se još pridružiti u želji da ljudi u ovoj zemlji jednog dana prgledaju i prestanu brinuti jedino o vlastitim sitnim interesima i iskazivati apsolutnu ravnodušnost prema svemu što se događa i još gore: pljuvati i kamenovati one koji se usude dići svoj glas protiv onoga čime nisu zadovoljni.

[Zita]

Pa šta radiš onda u Zagrebu ako ne podržavaš blokadu? Vrati se u Split i dođi kad bude bilo nastave. Ionako će ti doći na isto, samo pomaknuto vremenski.

smiri dozivljaje

[pineapple14]

Pa šta radiš onda u Zagrebu ako ne podržavaš blokadu? Vrati se u Split i dođi kad bude bilo nastave. Ionako će ti doći na isto, samo pomaknuto vremenski.

smiri dozivljaje

Zašto, pa dobro je pitala , nije rekla ništa uvredljivo :? :?

[Zita]

pitanje uopce nije na mjestu!
ne mogu dopustiti da napadate sve koji ne dijele vase misljenje

nju se uopce ne tice sto ova radi u zagrebu jer nisu svi studosi u zagrebu samo radi blokade niti je ta blokada centar dogadanja i zivota

prestanite osobno dozivljavati tuda misljenja i iskontrolirajte se malo

[Broken Down Angel]

@Judina sestra: Govoriš o sebičnosti, a ovo što vi činite jest u jednu ruku sebičan čin.

Znači, onima koji ne podržavaju blokadu nije stalo ni do bolesnih ni do djece ni do umirovljenika?

Neki dan sam na parkiralištu ispred faksa razgovarala sa prijateljicom o zadaći kad nam je prišla jedna cura koja je obnašala funkciju redara. Onako me sa podsmijehom pogledala i zlobno komentirala da će se pobriniti da štogod smo mi to danas imali da se sutra ne održi.

-> Očekivala sam takav stav i tu. Agresiju.
Ali si me iznenadila kad sam dobila, umjesto toga, pokušaj profilizacije moje ličnosti. Ali s obzirom da me ne poznaješ, mislim da ne idemo nigdje sa svim tim. =)

- - - - - - - - - - - - - -

Što se tiče odlaska u Split - > plenum odlučuje hoće li se blokada nastaviti navečer, prethodni dan, za sljedeći dan ujutro. Znači, obavijest dobijem po završetku plenuma oko 23.00 / 00.00. A ako je izglasan kraj blokade, morala bih biti na faksu u 8.00 ujutro. Znači da spakiram kufere i budem u stadiju pripravnosti svake noći. I oko 1.00 / 2.00 ujutro se ukrcam na bus da bi dritto sa autobusne postaje trčala na faks?

EDIT: Bila sam na nekoliko predavanja koja su organizirali prosvjednici. Pokušala sam saslušati i shvatiti vaš stav. Ali isto tako molim da i vi pokušate malo sagledati stvari iz ne samo moje, već usudila bih se reći, perspektive jednog broja studenata.

@Zita: Fala. =)

[Bob]

Broken Down Angel, ako si protiv blokade ne vidim razloga da ne odeš na plenum, skupiš prijatelje koji isto misle i glasate protiv ?
Uostalom, kako čujem organizirali su alternativne lokacije..

Zita: tih 800 studenata su samo oni koji stanu u dvoranu u kojoj se održava plenum svaki dan. i ovi koji se protive također mogu doći.

Podržavam blokadu iako ja osobno plaćam svoj faks, napisat ću malo veći komentar kad uhvatim vremena.

[Broken Down Angel]

Trenutno su poznate samo alternativne lokacije na kojima će se za održavati predavanja za diplomske studije. Za preddiplomske mislim da još situacija nije riješena.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

ako si protiv blokade ne vidim razloga da ne odeš na plenum...

odluke plenuma smatramo obvezujućima;

Pitanje jest smatramo li ih svi takvima. =)

[call_me_not]

judina...hvala ti sta si me informirala sta se trazilo i dogadja/lo na fakultetima od kojih na 2 predajem i sto si mi kopirala materijale sa blogera takodjer mi je super da nisam informirana nakon sto sam skoro svaki dan sjedila na sjednicama i na plenumima
za tvoju informaciju: profesori su u potpunosti i vrlo intimno i blisko podrzali blokadu. ono na sto se obracala paznja je da zahtjevi nisu konkretizirani. puno buke, puno lupetanja i puno frazetina, al svejedno nisi odgovorila na moja pitanja kome besplatno skolovanje i koji su to konretni problemi bolonje sa strane studenata.
umjesto toga si navela 50 000 suvisnih rijeci o necem sasvim desetom. sto samo znaci da te tvoj faks nije naucio bitnome: kako prezentirat svoj stav i dati jasan argument u jednoj recenici. tragedija je da skoro nitko od studenata to nije bio u stanju napraviti kroz sve ove blokade.
nasjedila sam se na fakultetskim plenumima i slusala sta studenti pricaju i bilo je vrlo dirljivo. i intimno, svi smo jako sretni da ste se konacno radi nekog kurca digli. dapace, profesori su uvijek isticali da im nije jasno kako do toga nije doslo ranije.
al obrati paznju na sljedece: upravo su profesori s filozofskog faksa glasali za to da se NE ODOBRI besplatno skolovanje za svih vas. zato je buna i krenula. upravo radi toga.
svi ostali zahtjevi su vrlo legitimni al krajnje preopceniti.
ostatak je demagogija.
ak sad iz ovoga iscitas da sam protiv blokade... naprosto si glupa, jebiga.

[Zita]

pa jebemu slut ako vec podrzavas blokadu i sjedis svaki dan na plenumima itd sta ne pomognes onda djeci da konkretiziraju te zahtjeve
pomozi im malo i daj im koji savjet, daj im neke smjernice a ne da im se uzviseno smjeskas
mozda blokada prije zavrsi i mozda se nesto iz toga i rodi
il ju podrzavas pasivno? :?

[hedonistica]

judina...hvala ti sta si me informirala sta se trazilo i dogadja/lo na fakultetima od kojih na 2 predajem i sto si mi kopirala materijale sa blogera takodjer mi je super da nisam informirana nakon sto sam skoro svaki dan sjedila na sjednicama i na plenumima
za tvoju informaciju: profesori su u potpunosti i vrlo intimno i blisko podrzali blokadu. ono na sto se obracala paznja je da zahtjevi nisu konkretizirani. puno buke, puno lupetanja i puno frazetina, al svejedno nisi odgovorila na moja pitanja kome besplatno skolovanje i koji su to konretni problemi bolonje sa strane studenata.
umjesto toga si navela 50 000 suvisnih rijeci o necem sasvim desetom. sto samo znaci da te tvoj faks nije naucio bitnome: kako prezentirat svoj stav i dati jasan argument u jednoj recenici. tragedija je da skoro nitko od studenata to nije bio u stanju napraviti kroz sve ove blokade.
nasjedila sam se na fakultetskim plenumima i slusala sta studenti pricaju i bilo je vrlo dirljivo. i intimno, svi smo jako sretni da ste se konacno radi nekog kurca digli. dapace, profesori su uvijek isticali da im nije jasno kako do toga nije doslo ranije.
al obrati paznju na sljedece: upravo su profesori s filozofskog faksa glasali za to da se NE ODOBRI besplatno skolovanje za svih vas. zato je buna i krenula. upravo radi toga.
svi ostali zahtjevi su vrlo legitimni al krajnje preopceniti.
ostatak je demagogija.
ak sad iz ovoga iscitas da sam protiv blokade... naprosto si glupa, jebiga.

:

slut, verbalna kraljice!!!

[call_me_not]

pa jebemu slut ako vec podrzavas blokadu i sjedis svaki dan na plenumima itd sta ne pomognes onda djeci da konkretiziraju te zahtjeve
pomozi im malo i daj im koji savjet, daj im neke smjernice a ne da im se uzviseno smjeskas
mozda blokada prije zavrsi i mozda se nesto iz toga i rodi
il ju podrzavas pasivno? :?

ne smjeskam im se uzviseno, nego im se smjeskam s odobravanjem jer su se konacno digli za neki k.
mi smo sa svojim studentima organizirali grupe po tockama zahtjevima kako bi konkretizirali svoje probleme. te grupe studenti jos uvijek nisu sastavili. jednom kad se oforme planiram 'upast' u grupu za reformu bolonje.
inace, sve postblokadne zahtjeve studenata napisali su sami profesori. problem blokade bio je da se studenti sami medjusobno svadjaju. apsolutno ne mozes dolazit sa nekima autoritetom i nametat im sta da kazu.
mos im pomoc ako zele. problem je zele li to i mogu li se uopce maknuti od medjusobnog prepucavanja.
to je na zalost pozadina dogadjanja. blokadu ruse sami studenti a i jednom kad je sruse ne zele pomoc nit zele ista mijenjati, osim na razini licnog prepucavanja.

[Zita]

pa dobro onda. sorry radi krive pretpostavke
okej je ako uz podrsku blokade i pomazes studosima da nesto normalno i naprave iz toga

meni je ideja besplatnog skolstva do doktorata nezamisliva i glupo mi je da je to postavlja kao glavni i osnovni problem skolstva-sto se da iscitati iz onih blogerskih kopi pejsta koji su mi usput iznimno dosadni
stoga mi je i blokada iz gore navedenog razloga neprihvatljiva

i kao sto se vidi cijelo vrijeme se i drzim te teme kao problemacne

naravno nista nije crno-bijelo i jasno da ako je netko dobar studos, da ima vrlo dobar prosjek, da se mora moci rijesiti placanja, da ima mogucnost za stipendije itd ali na nacin "ajmo rajo svi na noge pa cemo silom do besplatnog skolovanja, 8 besplatnih doktorata pa lagano do penzije" to ne
nakon tog scenarija jedini nastavak je "pravo rvacki" dajte mi ogromnu placu a da ne radim nista i da se pravim pametna

apsolutno sam protiv toga

[call_me_not]

kod nas nije postojao problem placanja jer 2/3 studenata ne placa il placa apsolutno minimalno, a ostali placaju najmanje skolarine u drzavi. cak su i magisteriji i doktorati iznimno povoljni pa se nitko nije ni bunio.
filozofski faks je zajebala njihova uprava, na mom maticnom uvijek se smanjuju realne cijene skolovanja pa se zato nitko ne buni.
ostali zahtjevi su bili vrlo ok, i u ime studenata su zahtjeve formulirali profesori pa je to islo dalje....rektorat,, sveuciliste, ministarstvo....
as i said...blokadu su u konacnici razjebali studenti
revolucija je pojela samu sebe.

[jasamocitam]

koja revolucija na kraju nije pojela samu sebe?

ne slazem se u potpunosti sa besplatnim skolovanjem, ali mi je drago sto su se studenti pobunili bez obzira na krajnji ishod.
dok sam ja bila skolarka/studentica takve stvari nam nisu pale na pamet. izgleda da dolaze neke nove generacije koje nisu toliko zatrovane i zakocene kao sto smo bili mi. konacno

[Broken Down Angel]

Referendum je završen. Rezultati su sljedeći:
919 DA (za prestanak blokade)
850 NE (protiv prestanka blokade)
5 nevažećih

Izvor: https://maia.ffzg.hr/referendum_app/default.aspx

Reakcija pobornika blokade:

Objavljeni su rezultati internog fakultetskog referenduma o (de)blokadi nastave.Članica plenuma privatno će osporiti ovaj referendum i poziva druge zainteresirane da učine isto.

Izvor: http://www.slobodnifilozofski.bloger.hr/

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Ova blokada u zadnja dva tjedna je prestala biti blokadom iz uvjerenja, već prerasta zaista u blokadu iz inata. Istina, možda jest da sama borba nije u medijima personalizirana, ali je također istina da to ne znači da nije personalizirana u sjeni. Mislim da nekima jednostavno počinje odgovarati. Oni što se nazivaju Incijativom za besplatno školstvo u rukama trenutno imaju povjerenje jednog broja studenata. Da se blokada sad prekine, bez ikakvih dostignutih ciljeva, izgubili bi to nepovratno.

Samo me strah da će ovo sve značiti izgubljeni semestar.
Dakle, puno truda bačenog u vodu. =)

[Zita]

cemu opce raspisati referendum ako ne mislis postovati misljenje vecine...
ma najbolje da ponavljaju referendum dok se ne potrefi kako njima pase :D:D
losi gubitnici

[call_me_not]

koliko ja znam nastave na filozofskom nema. nastava se ne odrzava iz solidarnosti sa studentima na alternativnim lokacijama. za studente organiziramo alternativni program ili im se daje da sami rade. konzultacije su redovite.
sta me mimoislo?