film_grad od granica

Otkrile ste super mjesto za izlazak ili tražite društvo? Organizirate tulum? Upravo ste se vratile s fantastičnog putovanja ili se tek spremate? U tom slučaju, ovo je mjesto na kojem se možete raspisati upravo o tome.
Odgovorite
Avatar
LB Savjetovaliste
Postovi: 117
Pridružen/a: 21 tra 2008 17:35
Spol/rod: žensko
Ja sam: lezbijka
Kontakt:

film_grad od granica

Post Postao/la LB Savjetovaliste » 02 pro 2009 21:59

http://www.humanrightsfestival.org/

GRAD OD GRANICA
CITY OF BORDERS

11.12. PETAK 21:00 H
2009; SAD; 66’
REŽIJA: Yun Suh SCENARIJ: Yun Suh FOTOGRAFIJA: Robin McKenna, Karin Thayer MONTAŽA: Jean Kawahara PRODUKCIJA: City of Borders Productions, Center for Asian American Media, ITVS

Amerikanka korejskog podrijetla iz San Francisca je krenula na Bliski istok da bi pokrivala izraelsko-palestinski sukob, završivši radeći film o Palestinki i Izraelki, lezbijkama čiji se životi prepleću u Shushanu, jedinom gay-baru u Jeruzalemu.
Ne, ma kako dobro zvučalo, to nije sadržaj filma. To su činjenice. Film je još bolji.
Za razliku od temom sličnog izraelskog “Bubblea” (prikazanog na Reviji mediteranskog filma prošle godine) koji govori o izraelsko-palestinskom gay-miljeu, “Grad od granica” dobar je i ozbiljan, ali i zabavan film. U kojemu nema besmislenih i napornih stereotipa, jadikovki ni gnjeva zbog nerazumijevanja, jeftinih doskočica ili tinejdžerski romansiranih “velikih tema” – svih onih, nažalost tako čestih, označitelja svojevrsnog buma queer-kinematografije posljednjih desetljeća.
Queer-zajednica u Jeruzalemu predstavila se svijetu 2007. s “Jerusalem Is Proud to Present” Nitzana Giladija, tipičnim aktivističkim filmom snimljenim jeftinom digitalnom produkcijskom opremom uz veliku želju da film “izađe”. Yun snima nešto drugo. Istina, i njezina priča sadrži velike sukobe koji su se dogodili za vrijeme Gay Pridea 2005., i ona u svoj film uključuje arhivske materijale. Ali njezin je film daleko više u smjeru suvremene queer ili feminističke teorije, na tragu moralnog historicizma, na tragu nancyjevske postmoderne malih priča. Jedna osoba i jedan par, koji su fokus filma, tri su narativa koji govore o istome i općem, a opet različitom i osobnom: traženju i nalaženju osjećaja pripadnosti usprkos razlikama, usprkos naizgled nemogućem okruženju, usprkos mržnji i podjelama, u inat svim fundamentalizmima i nacionalizmima.
[im]

Odgovorite