Ahmed i Said, izbjeglički gej par iz Sirije koji se trenutno nalazi u Londonu, mogao bi biti deportiran iz Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatsku, a u slučaju da se to dogodi u traženju azila će im pomoći Zagreb Pride. Donosimo priči o tome što im se sve događalo tijekom trogodišnjeg izbjeglištva, boravka u Istanbulu i na putu od Grčke, kroz Hrvatsku do Ujedinjenog Kraljevstva i na koji način Zagreb Pride pomaže gej tražiteljima azila, od kojih su dva slučaja uspješno riješili.

Iz Zagreb Pridea su upoznati sa slučajem ovog gej para i spremni su im pomoći, ako to bude potrebno, kaže nam programski koordinator udruženja, Marko Jurčić:

"Prije tjedan dana su nas kontaktirali iz britanske udruge koja se bavi problemima tražitelja azila, UK Gay and Lesbian Immigration Group (UKLGIG) i pitali nas za pomoć u slučaju da taj par deportiraju u Hrvatsku. Očito su bili dokumentirani u Hrvatskoj, pa ako bude odluka da ih se tu vrati, možemo im pomoći u psihosocijalnom smislu, pružiti im opće informacije o društvu, koja prava mogu ostvariti i slično. Pružit ćemo im pravnu pomoć kod traženja azila, dati asistenciju u postupku, kod prikupljanja dokumentacije kako bi aplikacija bila uspješna", kaže Jurčić za CroL.hr.

U Zagreb Prideu već imaju iskustva s uspješnim rješavanjem aplikacija za LGBT azilante. 

"Do sada smo uspješno pomogli dvojici tražitelja gej azilanata, iz Ugande i Nigerije, da uspješno riješe svoj slučaj, dobili su azil, a treći je još u postupku. Trajanje tog postupka ovisi od slučaja do slučaja, a za slučajeve s kojima smo upoznati taj proces obično traje od godinu i pol do dvije. U tom procesu integracije u slučaju pozitivnog rješenja imaju pravo na smještaj u prihvatilištu za azilante i to na rok od godinu dana. Osobe koje su dobile azil ostale su s nama u kontaktu", kaže nam Jurčić.

U Turskoj morali skrivati vezu  

New Statesman donosi priču o ovom gej paru koji je pobjegao iz ratom zahvaćene Sirije.

"Izgubili smo svaku nadu da će se rat u Siriji završiti. Zato smo u potrazi za novom zemljom koja će nam biti dom, gdje ćemo biti zaštićeni, jer smo ostali bez domovine", priča Ahmed, 29-godišnji student arhitekture.

Prije tri godine, zbog ratnog stanja u Siriji, morao je pobjeći iz Damaska. Te 2013. počinje njegovo iscrpljujuće putovanje diljem Europe na koje je krenuo s partnerom, Saidom, nadajući se kako će kao izbjeglice moći završiti studij u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kad su konačno stigli u London krajem prošle godine mislili su kako je njihovo 4500 kilometara traumatično putovanje diljem kontinenta završilo. Međutim, tamošnje ministarstvo unutarnjih poslova im prijeti deportacijom.

Ahmed i Said proveli su dvije teške godine u Istanbulu, među 366.000 drugih tražitelja azila. Nisu govorili turski jezik, radeći slabo plaćene poslove, pa je plaćanje najma za stan i hranu bila svakodnevna borba. Svoju su vezu držali u strogoj tajnosti zbog straha od mogućih posljedica, nadajući se kako će se situacija u nihovoj zemlji smiriti kako bi se mogli vratiti. U to vrijeme mu je majka javila kako mu je jedan brat ubijen u napadu Assadove vojske. Od čitave obitelji u Siriji su ostali samo majka i drugi brat dok su drugi rođaci pobjegli tražeći utočište diljem Europe i na Bliskom Istoku i Ahmeda je napustila nada o povratku kući. Stoga su on i Said odlučili krenuti dalje.

"Ostali smo zajedno, bili smo jedan drugome podrška i to nam je olakšalo čitavu situaciju. Odlučili smo kako nećemo živjeti u Istanbulu, platili smo prijevoz brodom oko 1000 dolara, nismo imali izbora", priča Ahmed.

Od Grčke, preko Hrvatske do Ujedinjenog Kraljevstva

Došli su do Grčke i ubrzo krenuli pješice prema Mađarskoj. Naišli su na zatvorenu granicu i nakon dva dana su čuli kako se otvorila granica s Hrvatskom.

"Krenuli smo prema Hrvatskoj i njihovi su nas službenici s granice prebacili na mjesto nalik zatvoru. Nismo znali što će se dogoditi s nama, doveli su nas kombijem do područja koje je izgledalo kao studentski kompleks s manjom zgradom, okružen velikim zidom, a posvuda su bile kamere", prisjeća se Ahmed.
Tamo su bili smješteni s još oko 500 drugih izbjeglica, spavali su na otvorenom i dobili tri obroka na dan, bez informacija o tome zašto su tamo smješteni i što će se dalje događati. Naposlijetku su službenici zatražili registraciju putem otisaka prstiju i odveli ih do sjeverne granice.

Nakon prolaska kroz Austriju i Njemačku, došli su do Calaisa, grada na sjeveru Francuske. Nakon nekog vremena u taošnjem izbjegličkom kampu, ušuljali su se na jedan kamion i došli do Londona. Nekoliko dana su proveli kod Ahmedovog bivšeg dečka, jedine osobe koju je znao u UK-u, nakon čega su on i Said otišli do britanskog ministarstva unutarnjih poslova zatražiti azil.

Usprkos njihovoj očajnoj situaciji, službenici su ih odbili primiti, jer nisu imali dogovoreni sastanak i rečeno im je da se vrate za deset dana. No, nakon dva dana vratili su se u pratnji aktivista organizacije UK Gay and Lesbian Immigration Group (UKLGIG).

"Došli smo s njima jer smo bili zabrinuti zbog toga što nisu imali smještaj, a kad si u takvoj situaciji službenici su dužni primiti te odmah, bez ugovorenog sastanka. Rekla sam službenicima kako ćemo im mi morati platiti smještaj u hotelu ako se oni ne pobrinu za to, a nemamo sredstava", ispričao je Paul Dillane, izvršni direktor UKLGIG-a.

Čak šestero službenika je obavilo razgovor s Ahmedom i Saidom, kako bi odlučili hoće li uopće zaprimiti njihovu molbu za azilom. Ahmed kaže kako nisu tražili financijsku pomoć, željeli su legalno boraviti u zemlji i završiti studij, jer to bi bilo puno teže u nekoj drugoj zemlji u kojoj se ne govori engleski jezik.

Naposlijetku su ih pristali registrirati i našli su im privremeni smještaj u malom stanu u Rochdaleu. Bilo je to prvvi put nakon odlaska iz Sirije da imaju neko mjesto nalik domu i prvi put u životu su se osjećali da mogu bez straha živjeti kao gej par. Međutim, ubrzo je došlo do problema.

U očekivanju odluke o deportaciji u Hrvatsku

Kako su Ahmed i Said prvo ušli u Europu kroz Grčku zbog zakona Europske unije upravo je ta zemlja morala preuzeti odgovornost za njihovu molbu. No kako se zbog velikog priljeva izbjeglica Grčka nalazi u humanitarnoj krizi, vlada UK-a tamo više ne usmjerava tražitelja azila. Nakon nekoliko tjedana odvjetnik ih je izvjestio kako ih britanski dužnosnici planiraju poslati u Hrvatsku.

"Čak ako je to zakonski moguće pitamo je li ispravno da to naša država učini?600.000 izbjeglica je prošlo kroz Hrvatsku na putu za Njemačku i Hrvatska se jedva nosi s tom situacijom. Spomenimo i kako je ta zemlja do sada odobrila samo tri zahtjeva gej azilanata", kaže Dillane.

Prošle godine je britanski premijer, David Cameron je najavio kako će UK prihvatiti 20.000 tražitelja azila do 2020. i kako će, kao posebno ugrožena skupina sirijskih izbjeglica, prednost imati LGBT osobe. Usprkos tome, Ahmed i Said bi mogli biti deportirani.
Odluka o njihovoj sudbini je i dalje neizvjesna, a nakon svega što su prošli Ahmed se ne želi pomiriti s mogućnošću odlaska iz UK-a.

"Ne možemo se vratiti, ne želim se vratiti. Ubit ću se ako me odluče vratiti u Hrvatsku. Sve sam izgubio. Ako me prisile da se vratim u Hrvatsku nemam više što za izgubiti. To će biti kraj. Ako ovdje ostanemo tu bismo mogli stvoriti život za nas. To će biti puno više od azila. Bit će to istinski život. Više nemamo života. Nemamo puno izbora, nemamo nikakvog izbora", kaže završno Ahmed za New Statesman.