Ideološkom su pritisku posebno izložena djeca i mladi koji još nisu izgradili vlastitu osobnost jer teško prihvaćaju marginaliziranje ili čak odbacivanje u skupinama vršnjaka, a neposredno i njihovi roditelji kojima je stalo do sreće svoje djece. Kako se postaviti prema vjeronauku kao obliku indoktrinacije kojom se djeci, u dobi dok su im znanje i sposobnosti kritičkog mišljenja nedovoljni da bi se mogli oduprijeti neistini i manipulaciji, usađuju dogme koje će im određivati cijeli život, pa i njihov odnos prema drugim i drukčijim ljudima?

Jedna je to od tema prve Hrvatske humanističke konferencije koju organizira Centar za građansku hrabrost.

"Budući da su dominantne religijske ideologije seksističke, a dominantne religijske institucije ultrapatrijarhalne, odnosno da u njima svu moć odlučivanja imaju isključivo muške hijerarhije i da njihovi nauci sadrže sustav seksističkih vrijednosti, takve religije danas djeluju kao najjača politička snaga u očuvanju i restauraciji patrijarhata, a od itekako zaslužene kritike takve mizogine ideologije licemjerno se brane pozivanjem na religijske slobode", navode u najavi konferencije.

Kao humanistkinje i humanisti, kažu, smatraju da i religijske slobode trebaju imati granice, a ta granica bi bila ugrožavanje i relativizacija drugih ljudskih prava, pa i temeljnog principa jednakosti svih ljudi, odnosno jednakosti spolova. Osim što takve institucije samim svojim patrijarhalnim hijerarhijskim ustrojem predstavljaju koncentraciju patrijarhalne moći i autoriteta, upravo su religijske države (islamske države i Sveta Stolica) oni subjekti koji na međunarodnoj razini sustavno podrivaju inicijative za emancipaciju žena i afirmaciju njihovih prava.

Jačanje rodnih stereotipa i patrijarhalnih "vrijednosti"

Organizatori dalje kažu kako religijske institucije i na razini nacionalnih zakonodavstava i političke prakse sustavno podrivaju prava žena: zastupanjem diskriminirajućih ideja u javnom diskursu, jačanjem rodnih stereotipa i patrijarhalnih "vrijednosti" u okviru religijskog obrazovanja (ali i čitavog školskog sustava u kojem imaju utjecaj), infiltriranjem u sustav zdravstvenog obrazovanja i javne zdravstvene skrbi koji zlorabe za nijekanje reproduktivnih prava žena, preuzimanjem znatnog dijela sektora socijalne skrbi pod krinkom humanitarizma (najčešće tuđim sredstvima) te provođenjem diskriminacijskih praksi i uvjetovanja osobito ranjivih društvenih skupina (npr. djece bez adekvatne roditeljske skrbi u religijskim sirotištima, trudnih žena, posebno maloljetnica i žrtava silovanja kojima se uskraćuje pravo na pobačaj i pravo na korištenje kontracepcije).

Prva humanistička konferencija u Hrvatskoj otvorena je za sve zainteresirane i ima za cilj podići razinu znanja o vrijednostima humanističke misli, demokratskih i sekularnih načela, ljudskih prava, feminističke solidarnosti, građanske odgovornosti i hrabrosti, a održat će se u petak 14. listopada, i u subotu 15. listopada. u dvorani Europskog doma u Zagrebu, Jurišićeva 1/1.

Okupljanje je međunarodno, a predavačice i predavači su: Anthony Clifford Grayling, Pavel Gregorić, Stanislava Staša Zajović, Branka Galić, Vesna Puhovski, Bojana Genov, Snežana Tabački, Anđelija Vučurević, Biljana Stojković, Maryam Namazie, Elizabeth O'Casey, Marijana Bijelić, Nada Peratović, Jasenka Grujić, Gorjana Gjurić, Dubravko Lepušić, Esad Bajtal, Philipp Möller i Valentin Abgottspon.

Broj mjesta je ograničen, ulaznice iznosi 50 kuna za oba dana, a 30 kuna za jedan dan, karte možete kupiti preko sustava Eventim.

Sve pojedinosti o programu i sadržaju konferencije te predavačicama i predavačima možete pronaći ovdje.