O godini iza nas najčešće ćemo reći "ne ponovila se" jer otkako je počela, kidala nam je i rastezala živce i testirala strpljenje do krajnjih granica. Neki će za to okriviti političku noćnu moru u kojoj smo se zatekli kad je formirana vlada Tihomira Oreškovića, a ulicama i javnim prostorima se počeo razlijevati najcrnji primitivizam začinjen govorom mržnje. Drugi će je pak pamtiti po neobičnom nizu smrti slavnih, a treći po nekim doista sjajnim temama koje smo vam donosile.

Kako je ovaj prostor premalen za sve što bi valjalo izdvojiti, pred vama je top 10 najčitanijih Crolovih tekstova u godini 2016. Politika vas jest zanimala, no nije vam bila u primarnom fokusu. Surađivali smo sa sjajnim novinarskim imenima, razgovarale i upoznale nove i zanimljive ljude koji su rado stali pred naše diktafone pa zapravo i nije bilo sve tako crno, a želimo i nadamo se da će se taj trend nastaviti i (ne samo) u ovoj godini.

Pa evo deset zlatnih koje ste sami odabrali kao najzanimljivije:

10. KBF je htio preko Filozofskog osvojiti i druge fakultete te potpuno ovladati obrazovnim sustavom Hrvatske

ffzg

Situaciju na Filozofskom fakultetu čitavu je godinu marljivo pratila naša Duška Čolović, a uoči silaska s dužnosti zloglasnog dekana Vlatka Previšića, kad je angažirao privatnu zaštitarsku tvrtku koja je studentima i profesorima priječila slobodno kretanje fakultetom, dao zaključati studentsku knjižnici u jeku ispitnog roka i onemogućio pristup referadi, situacija se usijala do krajnjih granica. U razgovoru povodom tih događaja, prodekanica Branka Galić otkrila je pozadinu priče oko spajanja Filozofskog s s Katoličko-bogoslovnim fakultetom koja seže u vrijeme od prije oko dvije godine.

9. Kako je živjeti u Hrvatskoj kad si gej i kad si gluh?

znakovni

Naš peder u svakom smislu (osim karakterno), Tihomir Babić, iskoračio je iz svoje uobičajene forme okušavši se u drugačijoj novinarskoj formi, a u tome je bio više no uspješan, no takav je on. Sve čega se primi pretvori u zlato. Za ovu prigodu načeo je još jedan tabu: s Danielom je nadugo i naširoko razgovarao o tome kako je to biti gej i gluh u Hrvatskoj, a rezultat je sjajan tekst koji isto toplo preporučamo pročitati ako još niste.

8. Lezbijke i gejevi u 'istom košu' s pedofilima i zoofilima pod pokroviteljstvom predsjednice, slaže li se ona s tim?

KGK

U Zagrebu je 21.i 22. listopada održan skup u organizaciji udruge U ime obitelji s temom "Obitelj i škola: ključ odgoja za vrijednosti", na kojoj je ova udarna šaka klerikalne desnice u Hrvata okupila očekivano bizarnu ekipu govornika i govornica te zastupnika raznih reakcionarnih ideja, poput one da u školama treba razdvojiti djevojčice i dječake. Posve očekivano i nimalo iznenađujuće s obzirom na povijest agresivnog antigej društvenog djelovanja UIO bilo je riječi i o homoseksualnosti, koja je stavljena u isti kontekst s pedofilijom i zoofilijom, o čemu je izvijestio Novi list. Pokroviteljica tog skupa bila je predsjednica RH, Kolinda Grabar-Kitarović. Ukratko, pozvali smo vas da predsjednici (i Medicinskom fakultetu u Splitu) šaljete prosvjedne mailove u kojem tražite njezino neupitno distanciranje od izjednačavanja homoseksualnosti i biseksualnosti s pedofilijom i zoofilijom. Učinili smo to i sami, no nakon niza mailova i telefonskih poziva njezinu uredu i Medicinskom fakultetu u Splitu, naišli smo, baš kao i vi, na tvrdu i upornu šutnju.

7. Petnaesti Zagreb Pride: Ni milimetra slobode ne damo, na vlasti je ekipa sa suzavcem

15pride

Premda zagrebačke Povorke ponosa više nisu neuobičajena vijest i prati ih većina medija, od Crol.hr-a se, kao od jedinog hrvatskog LGBT portala, očekuje stupanj više. Zato smo ove godine za taj zadatak "posudili" vrsnu i nagrađivanu novinarku s forum.tm-a, Veroniku Rešković, koja je o petnaestom Prajdu napisala prelijepu i toplu reportažu za pamćenje.

6. Maritina priča: evo kako je biti lezbijka s invaliditetom u Hrvatskoj

Marita

Priče o takozvanim "stvarnim" ljudima, s pravim problemima ali lišene senzacionalizma sve su rjeđe u hrvatskome medijskom prostoru. Još je rjeđe pronaći osobu iz LGBT zajednice koja bi o svemu otvoreno progovorila ne skrivajući svoj identitet. Ali mi smo uspjeli i donijeli smo vam priču o Mariti Šupe, lezbijki s invaliditetom koja iz dana u dan svijetu pokazuje da nikad ne treba odustati od sebe, svojih snova i općenito života.
Pa ponovimo ono što smatramo važnim: kad sljedeći put budemo u bedu zbog lošeg dana na poslu, gužve u prometu, političara ili jer nam je netko dignuo tlak na fejsu, sjetimo se Marite. Ima 28 godina, ne može se kretati bez štaka i zakinuta je za čitav niz uobičajenih stvari koje čine život. Nema posao i nema podršku obitelji. Živi od socijalne pomoći. Kad smo je pitali je li sigurna da želi otkriti svoj identitet, čudila se čemu takvo pitanje: "Ja to činim i zbog drugih, da njima bude bolje, da znaju da nisu jedini", jednostavno je odgovorila.

5. Zašto HAVC traži da se iz scenarija Ivone Juke izbaci scena seksa dvojice hrvatskih vojnika?

HAVC

Ionako kipuće ljeto dodatno je zagrijala priča o HAVC-ovom odbijanju scenarija redateljice Ivone Juke koji je "pao" na natječaju zbog scene gej seksa koja je po ocjeni umjetničkog savjetnika Centra, Deana Šoše, "estetski neprihvatljiva". Juka u je u razgovoru za Crol.hr kazala kako je recenzija "izrazito diskriminirajuća" zbog čega bi trebalo smijeniti odgovorne, a film će snimiti jer se bavi ljudskim dostojanstvom i važan je za naše društvo. Za komentar smo zamolili i samog Šošu, koji nam je samo kazao kako je "duboko razočaran i ne želi ništa komentirati".

4. Ana i Branka: Ni u jednom trenutku nismo to nazivale 'sklapanjem životnog partnerstva' već vjenčanjem

Ana i Branka

Povodom dvogodišnjice donošenja Zakona o životnom partnerstvu, naš je Gordan Duhaček razgovarao s tad friško vjenčanima Anom i Brankom o tome što u emocionalnom a što u administrativnom smislu znači mogućnost sklapanja životnog partnerstva. Taj paralelni intervju s njima pokazuje, između ostalog, i da se iza pravničkog jezika Zakona o životnom partnerstvu zapravo nalaze brojne priče o ljudima i njihovim ljubavima, o potrazi za srećom i poštovanjem, što se nikad ne smije zaboraviti. Jer baš su parovi poput Ane i Branke oni koji životno partnerstvo čine više od mrtvoga slova na papiru, koji mu daju posve realan smisao za koji se itekako vrijedilo boriti. Ako ste propustili, toplo preporučujemo.

3. Pitanja na koja nam Željka Markić nije htjela odgovoriti

ŽMarkić

Jasno vam je da je Željka Markić neizbježna i u ovoj retrospektivi. Ipak, ovdje je riječ o nešto drugačijem tekstu koji zapravo nikad nije ni napisan. Mi smatramo kako o neistomišljenicima i protivnicima nije teško pisati. Ono što predstavlja pravi izazov jest razgovarati s njima kad oni već neće s nama, ali dijalog je jedan od temeljnih preduvjeta napretka. Upravo to smo pokušali uoči Hoda za život, s čelnicom udruge U ime obitelji, Željkom Markić jer smo željeli da nam konkretno odgovori na konkretna pitanja, na koja javnost ima pravo dobiti odgovore. Ukratko, nazvali smo je i ljubazno zamolili za kratak razgovor, na što je ona jednako ljubazno pristala, zamolivši da joj pitanja pošaljemo mailom, a na njih će nam odgovoriti "u roku od dva sata". Da ne duljimo, to se nikad nije dogodilo, no opet poručujemo da nas otad nema pravo prozivati za pristranost, jer prostor da objasni neke stvari je dobila. Isto tako pitanja još uvijek stoje te bismo rado na njih dobili odgovore.

2. Sjajan odgovor Zubakovog ORYX-a na HAK-ovu homofobiju

oryx

Naša priča o homofobiji u HAK-u koju je pratila Goga Kiš izazvala je snažne reakcije u javnosti, kao i reakciju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić, koja je pokrenula i antidiskriminacijski postupak tražeći od HAK-a službeno pojašnjenje. Podsjećamo, kako bi razveselila svoju suprugu i ostvarila uštede za obiteljski budžet, naša je čitateljica, kao višegodišnja članica HAK-a, odlučila iskoristiti pogodnost obiteljskog članstva, međutim naišla je na, u najmanju ruku, neugodno iznenađenje jer su za HAK "supružnici morali biti različitih spolova". Potaknuta tom pričom, ORYX Grupa odlučila se na hvalevrijedan potez i našim čitateljicama iz priče pokloniti jednogodišnje besplatno članstvo.
Epilog smo dočekali tek u studenom kad je HAK pogodnosti obiteljskog članstva napokon proširio i na životne partnerice i partnere, što je naoko mala, ali ipak velika pobjeda Crol.hr-a.

1. Don Ivan Grubišić: Crkva u Hrvatskoj upravlja društvom i preko svoje obavještajne agencije, Opus Dei

don Grubišić

Razgovor naše Sandre Livajić s don Ivanom Grubišićem bio je najčitaniji u protekloj godini. Taj umirovljeni svećenik iz Splita, doktor znanosti, donedavni saborski zastupnik, predavač na dva fakulteta te vijećnik u splitskom gradskom vijeću, za nas je pojasnio zašto se zalaže za vraćanje vjeronauka iz škola u crkve, za reviziju, pa čak i raskid Vatikanskih ugovora, što misli o ulozi Katoličke crkve u društvu te tadašnjoj Vladi Tihomira Oreškovića.
"Nijedna vlada dosad nije se usudila dirati u Vatikanske ugovore, što dovoljno govori o privilegiranosti Crkve. Ona jedina ne mora odgovarati za državni novac koji troši, dok istovremeno narod kopa po kontejnerima. Crkva pliva u novcu, narod je gladan", rekao je, između ostalog don Ivan Grubišić.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Ova stranica koristi web kolačiće. Neki od kolačića koje koristimo su neophodni za rad dijelova stranice. Ukoliko ne želite instalirati kolačiće s ovih stranica, možete nastaviti pregledavati stranice bez klikanja na "Prihvaćam kolačiće", kolačići se neće instalirati.