Smanjena, odnosno "odrezana" institucionalna potpora neprofitnim medijima i civilnom društvu, slučajevi nasilja prema LGBT osobama, jačanje konzervativnih pokreta i napadi na ženska reproduktivna prava samo su neki od događaja koje je organizacija ILGA-Europe navela u ovogodišnjem izvještaju Rainbow Europe za Hrvatsku. Zato smo (i) ovaj put još pali na ljestvici.

Podsjetimo, Rainbow Europe je jedinstveni virtualni pokazatelj stanja pravne, političke i društvene situacije LGBTI populacije u Europi, a Hrvatska polako ali sigurno tone. Dok je godine 2015. bila peta, godinu kasnije završila je na devetome mjestu, a ove se "diči" jedanaestim, što i nije tako katastrofalno budući da je iza sebe ostavila čak i Švedsku.

ILGA-Europe svoje ocjene temelji na tomu kako zakoni i politike svake od zemalja utječu na živote LGBTI ljudi, pa je mjesto određene države u ukupnom poretku zapravo rezultat zakonskih standarda koji se uspoređuju s drugim europskim susjedima. Svih 49 europskih zemalja boduje se na skali između 0% (teška kršenja ljudskih prava, diskriminacija) i 100% (poštivanje ljudskih prava, potpuna ravnopravnost).

Ovogodišnja je novost ta da ILGA-Europe u poglavlju za svaku od država navodi i preporuke.

Bilo kuda, Hasanbegović svuda

Tako se Hrvatskoj savjetuje aktivna implementacija postojećih akcijskih planova koji eksplicitno uključuju seksualnu orijentaciju, rodni identitet i seksualne karakteristike, kao i izrada novih zakona za priznanje roda koje bi se temeljilo na samoodređenju, bez postavljanja medicinskih dijagnoza i/ili kirurških intervencija.

Osim toga, preporuča se i zabrana medicinskih intervencija na interseksualnim maloljetnicima ako nisu apsolutno nužne te se mogu izbjeći ili odgoditi sve dok osoba ne bude mogla sama donijeti informiranu odluku te dati svoj pristanak.

ILGA-Europe u poglavlju o Hrvatskoj podsjeća na neka od prošlogodišnjih događanja poput paljenja zastave Zagreb Pridea na trgu Bana Jelačića uoči Povorke ponosa, a spominje se i kako je ista udruga tijekom 2016. omogućila pravnu pomoć u 25 slučajeva nasilja motiviranog seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom žrtava.

U kategoriji "Jednakost i nediskriminacija" Hrvatska na vrtoglavo visokom trećem mjestu, odmah iza Malte i Norveške

Navodi se i "slavan" potez nekadašnjeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je ukinuo institucionalnu potporu neprofitnim medijima, "uključujući LGBT i feminističke online medije kao što su Crol.hr, Voxfeminae i Libela. Ti mediji još uvijek rade, ali to je na njih prilično negativno utjecalo".

ILGA-Europe zabilježila je i Hod za život, odnosno da je jedna od organizatorica tog mimohoda udruga U ime obitelji, "ista ona koja je godine 2013. inicirala referendum o ustavnoj definiciji koja brak ograničava isključivo na zajednicu žene i muškarca". Što je još ILGA primijetila, pogledajte ovdje.

rainbowmap17

Treće mjesto u kategoriji "Jednakost i nediskriminacija"

Ipak, dugina mapa Europe svrstava zemlje i zasebno, prema pojedinačnim kriterijima. Tako je u kategoriji "Jednakost i nediskriminacija" Hrvatska na vrtoglavo visokom trećem mjestu, odmah iza Malte i Norveške. U kategoriji "Obitelj" u kojoj se boduju zakonska zaštita LGBT obitelji, mogućnosti posvajanja, MPO-a i slično strmoglavila se na 19. mjesto, a društvo joj prave Slovenija (18.) i Cipar (19.).

Kad su posrijedi govor i zločini iz mržnje, opet smo treći, iza Malte i Grčke. U kategoriji "Zakonsko priznanje roda i tjelesnog integriteta" Hrvatska je zasjela na 16. mjesto, u "sendviču" između Islanda (15.) i Finske (17.), a u kategoriji "Prostor civilnog društva" – prvo mjesto, doduše, s golemim brojem drugih zemalja.

Navodi se i "slavan" potez nekadašnjeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je ukinuo institucionalnu potporu neprofitnim medijima, "uključujući LGBT i feminističke online medije kao što su Crol.hr, Voxfeminae i Libela

U ukupnom poretku drugu godinu zaredom apsolutna je prvakinja Malta (88,04%), a slijede Norveška (77,74%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (75,73%). Na dnu ljestvice su Azerbajdžan sa svega 4,70%, pretposljednja je Rusija (6,40%), a treća odozdo je Armenija sa 7,20%.

A kako stoje susjedi? Srbija je zauzela 28. od 49 mjesta, dok se Slovenija može pohvaliti plasmanom na 20. mjesto. Između njih smjestila se BiH, a Makedonija je daleko ispod – na 41. mjestu.

Ovo nije jedina rang-lista na kojoj je Hrvatska pala. Podsjetimo, na ljestvici slobode medija odnosu na prošlu godinu strmoglavila se za 11 mjesta, a kontinuirano tone od 2014. godine.

"Ne postoji univerzalno objašnjenje za ono što se događa na čitavom kontinentu, ali zemlje koje tradicionalno doživljavamo kao šampionke po pitanju jednakosti ne pomiču granice kao prije. Europska unija ne napreduje istim tempom kao nekoć – 28 država-članica ukupno na ljestvici imaju rezultat manji od 50%", komentirala je Joyce Hamilton, dopredsjednica ILGA-Europe.

rainbowmap2017_poredak

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Ova stranica koristi web kolačiće. Neki od kolačića koje koristimo su neophodni za rad dijelova stranice. Ukoliko ne želite instalirati kolačiće s ovih stranica, možete nastaviti pregledavati stranice bez klikanja na "Prihvaćam kolačiće", kolačići se neće instalirati.