HRFF 2016

Milijarde eura, dolara, funti, kruna i drugih zapadnjačkih valuta utrošeno je u posljednja dva desetljeća na razvoj civilnog društva u postkomunističkim zemljama Središnje i Istočne Europe, većinom bez uspjeha.

No, nadolazeći referendum u Slovačkoj pokazuje da se građani mogu organizirati kako bi postigli svoj politički cilj, iako to i nisu baš tipični ciljevi koji se nalaze na dnevnom redu međunarodnih liberalnih nevladinih organizacija, piše The Economist. Tako je u samo pet mjeseci građanska inicijativa "Savez za obitelj" prikupila više od 400.000 potpisa (oko osam posto ukupnog stanovništva) za peticiju kojom bi se LGBT osobama ograničila obiteljska prava.

Cilj peticije jest organiziranje referenduma kojim bi se ograničila definicija obitelji i zabranilo istospolnim parovima posvajanje djece. Slovački predsjednik Andrej Kiska zakazao je održavanje referenduma za 7. veljače. Prošle je godine, nominalno ljevičarska vladajuća stranka Smer pak progurala ustavnu zabranu gej brakova, ali to nije zadovoljilo "Savez za obitelj", koji smatra kako to nije dovoljno jamstvo za "očuvanje svetosti obitelji i zaštitu djece".

Slovačka vodeća po broju napuštene djece u EU

"Prava djece su za nas bitnija od prava odraslih", izjavio je Anton Chromík, odvjetnik i jedan od vođa "Saveza za obitelj".

Socijalni konzervatizam je tipičan za većinu regije. Poljska zabranjuje pobačaje, a 65 posto Hrvata je 2013. glasalo za zabranu istospolnih brakova. No, ovakvi politički pokreti poput "Saveza za obitelj" su neuobičajeni. Na referendumu za koji su se izborili bit će postavljena tri pitanja: "Slažete li se kako se samo veza između muškarca i žene može zvati brakom?", "'Slažete li se kako se istospolnim obiteljima ili zajednicama ne bi trebalo dozvoliti posvajanje i odgoj djece?" te '"Slažete li se kako škole ne mogu zahtijevati od djece pohađanje nastave o seksualnom odgoju ili eutanaziji ako se tome protive njihovi roditelji?".

"Ne protivimo se seksualnom odgoju, već seksualnom podučavanju. I bez njega danas u slovačkim školama imamo puno manji broj tinejdžerskih trudnoća od Britanije", kaže Chromík, otac petero djece.

Iako je njegova tvrdnja točna, Britanija je ipak izuzetak od pravila jer doista bilježi jednu od najvećih stopa tinejdžerskih trudnoća u razvijenom svijetu, za razliku od drugih zemalja u kojima postoje programi seksualne edukacije u školama. Tu su Francuska, Njemačka, Japan i nordijske zemlje, koje imaju najmanje stope tinejdžerskih trudnoća.

Stopa tih trudnoća u Slovačkoj (oko 18 porođaja na tisuću djevojaka starih od 15 do 19 godina) postavlja je ipak na stranu visokih statističkih brojki. Što se pak tiče posvajanja djece, istraživanje Sveučilišta Nottingham iz 2012. pokazuje kako je upravo Slovačka vodeća po broju napuštene djece među 22 države u Europskoj uniji (4,9 na tisuću porođaja).


Jedan od naglašeno dramatičnih propagandnih spotova slovačkog "Saveza za obitelj"

40 posto siročadi u domovima

Gotovo 40 posto slovačke siročadi nalazi se u državnim institucijama umjesto u udomiteljskim obiteljima, dok ta brojka za Ameriku, primjerice, iznosi oko 14 posto, što samo pokazuje koliko bi djece osjetilo dobrobit kad bi se proširio krug roditelja koji ih žele posvojiti.

Chromík priznaje kako je Slovačkoj potrebna reforma u posvajanju djece, no tvrdi kako istospolni parovi nisu dio rješenja. Među više od stotinu udruga koje podržavaju "Savez za obitelj" nijedna nije toliko bitna poput Katoličke crkve, koja okuplja oko 63 posto Slovaka.

Nadolazeći se referendum našao i u nekim propovijedima.

"U obiteljskoj i atmosferi ljubavi koju smo imali tijekom blagdana pozivamo sve vjernike i ljude dobre volje da u veljači aktivno iskoriste svoje pravo na glasanje o bitnim pitanjima", stoji u priopćenju slovačke Biskupske konferencije od 18. prosinca prošle godine.

S obzirom na to da će Crkva mobilizirati glasače, ne treba sumnjati kako će njih više od 50 posto glasati u korist ove inicijative. No, kako bi ta inicijativa dobila i zakonsku potvrdu, na glasovanje mora izići polovina biračkog tijela. U povijesti Slovačke samo je referendum o ulasku u Europsku uniju ostvario taj uspjeh, dok su tri zabilježila neuspjeh. Hrvatski referendum iz 2013. za unošenje definicije braka u Ustav privukao je tek 38 posto registriranih birača.

Slovačke LGBT udruge su manje, slabije organizirane i uglavnom djeluju u glavnom gradu Bratislavi. Stoga su umjesto organiziranja kampanje protiv inicijative, odlučili ohrabriti ljude da uopće ne iziđu na glasanje. Također su odlučni u traženju pravde putem europskih sudova. Na kraju krajeva, ako uspiju zakonski osporiti referendum to može biti krajnji dokaz kako je njihova zemlja dorasla demokraciji 21. stoljeća.

To bi pokazalo ne samo kako Slovačka ima udruge civilnog društva koje su sposobne ostvariti vlastite ciljeve nasuprot nacionalnim inicijativama, već ono što je na snazi u većini razvijenih zemalja – kako je apatija birača najdominantnija sila suvremene politike.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Ova stranica koristi web kolačiće. Neki od kolačića koje koristimo su neophodni za rad dijelova stranice. Ukoliko ne želite instalirati kolačiće s ovih stranica, možete nastaviti pregledavati stranice bez klikanja na "Prihvaćam kolačiće", kolačići se neće instalirati.