HRFF 2016

Image

– Ah – zijevnula je kraljica – opet je vruće. Nezadovoljno je okrenula glavu, a duga ravna crna kosa blistajući joj se rasula po ramenima.

Ta je kosa, toliko crna da se na suncu presijavala u tamnoplavim nijansama, drastično odudarala od njenih svijetlih plavih očiju i blijede kože. Semiramida, vladarica Asiraca, bila je u to vrijeme najljepša žena poznatog svijeta.

Pogled koji se pružao s prozora raskošnih kraljičinih odaja bio je gotovo nestvaran – u zraku titravom od vrućine umnogostručivali su se obrisi dalekih kuća sagrađenih od riječnoga blata i gline, koje su se crvenkastom bojom gotovo stapale s pjeskovitim tlom. Uz palaču je sporo tekla velika rijeka, kao da joj je sasvim svejedno što se događa sa sitnim ljudskim bićima koja su užurbano obavljala svoje svakodnevne poslove na njenim obalama. Malo dalje prema nebu se uzdizala velika kula, čiji se vrh gubio u oblacima.

Dijete ostavljeno na obali jezera
Prema legendi, u Ascalonu, regiji Sirije, božica Derceto (koju su zvali još i Atargatis) zaljubila se u Sirijca Caystrusa. Iz te je zabranjene ljubavi božice i smrtnika rođena djevojčica, no majka ju je zbog srama i straha ostavila na obali jezera. Djetešce su našle golubice i hranile ga kradući mlijeko od pastira čiji je logor bio u blizini. Oni su je uskoro pronašli u grmlju akacije i odnijeli svome poglavaru Simmasu, koji je bio kraljevske krvi. On je djevojčicu posvojio i dao joj ime Semiramis, što znači «ona koja je došla od golubica» (sumats). Kad je odrasla, njenu je ljepotu zapazio jedan kraljev general, Ones (Menon), i oženio se njome. Tako je ljepotica s obala jezera došla u grad Nineveh, no njihova je sreća kratko trajala. Naime, u osvajačke je pohode uskoro krenuo Nimrod, veliki asirski vladar.

Nimrod je napao susjednu državu Bactriju i gotovo je cijelu pokorio. Otpor mu je pružao još samo glavni grad Bactra pa je u pomoć pozvao Onesa i njegove čete. General je sa sobom poveo i ženu. Kad su stigli, Semiramida je počela proučavati kako se dotad odvijala bitka i na temelju toga smislila kako će grad napasti malim odredima s leđa, preko planine iza njega, odakle branitelji nisu očekivali napad jer se ondje velika Nimrodova vojska ne bi mogla neprimjetno provući. Iznenađeni branitelji nisu se uspjeli snaći i grad je osvojen. Kralj je bio oduševljen taktikom Onesove žene i poželio je upoznati. Kao i mnogi prije njega, ostao je očaran njenom pojavom. Njegovo srce nije ostalo imuno na Semiramidin šarm pa je počeo smišljati kako bi je uzeo za ženu. Ponudio je Onesu vlastitu kćer u zamjenu, no zaljubljeni general to je odbio. Uvrijediti kralja značilo je smrt, ali Nimrod ipak nije mogao samo tako ubiti u narodu omiljenog vojskovođu, pa mu je dao iskopati oči. Onesu nije preostalo drugo nego da skonča život samoubojstvom, jer je ponosnom vojniku bilo ispod časti da bude ovisan o pomoći drugih i takav se smatrao nedostojnim Semiramidine ljubavi.

Kralj je bio prilično stariji od Semiramide i nesiguran u njenu vjernost pa je bio patološki ljubomoran – njeno su lice smjeli vidjeti još samo sluge eunusi. Tako se kraljica u javnosti pojavljivala u prekrasnim haljinama protkanim zlatom i ukrašenim dragim kamenjem, ali lice joj je bilo zastrto tankim velom, dovoljno prozirnim da su se mogli nazirati obrisi i sjaj plavih očiju, u kojima je vrila hladna ljutnja. Nije joj se sviđao taj starac i mrzila je što mora nositi veo i biti gotovo u kućnom pritvoru. Stoga je počela smišljati plan kako da ga se riješi, a unatoč tome ostane kraljica. Dok je čekala pravi trenutak, dala je izgraditi danas slavne «viseće vrtove», stepenastu građevinu s terasama na kojima je raslo različito bilje, od egzotičnih tropskih cvjetnica do palmi širokih listova. Pravi je uspjeh zapravo bio sustav navodnjavanja koji je trebalo izgraditi da biljke ne uvenu. Tim se zelenim terasama Semiramida često šetala i kovala planove. Tako je svanulo i to vruće jutro kad je kraljica pogledala kroz prozor svojih odaja.

Vladarica za jedan dan
- Athes, donesi mi vrč vode s medom – naredila je eunuhu koji je, gotovo neprimjetan, stajao kraj prozora, napola zagrnut zastorom. Znala je da je danas taj dan i unatoč njenoj hrabrosti i lukavstvu grlo joj je bilo suho. Mnogo je riskirala i uzbuđenje joj je na trenutke oduzimalo dah. Kad je sluga donio što je tražila, otpila je gutljaj iz pozlaćenog vrča i krenula prema odajama svog muža.

- Kralju moj, dolazim da bih ti predložila nešto što će ti olakšati ove vruće dane. Daj da ja budem vladarica jedan dan, a ti se odmaraj - otkad si se vratio iz posljednjeg pohoda jadikuješ da si umoran i da te bole kosti, slatkim je glasom Semiramida šaptala ostarjelom kralju na uho, ležeći na podu pored kreveta, glave oslonjene na njegovo rame. Kralj se nasmiješio svojoj lijepoj ženi, i pomislio – Mogao bih joj i udovoljiti, zaista sam umoran, što se loše može desiti za jedan dan?

- U redu, pomoći će ti moji savjetnici, a ja ću objaviti narodu da ćeš danas ti biti vladarica, rekao je Nimrod. Nije znao da je time sebi potpisao smrtnu presudu. Hladni je sjaj u kraljičinim očima tada bljesnuo iskrom i ona je otišla niz hodnik, dok su joj haljine šuštale u hodu.

Sve se dalje odvijalo vrlo brzo. Semiramida je nakon kraljeve objave čekala još nekoliko minuta, dovoljno da se Nimrod povuče u svoje odaje, i tada je poslala vojnike da ga ubiju. Oni je nisu smjeli odbiti jer je kralj formalno prenio vlast na nju. Tako je zavladala zemljom zajedno s malim sinom Ninyasom. Unatoč moći, ljubav nije mogla dobiti – u potrazi za njome imala je mnoge avanture sa zgodnim vojnicima, ali u strahu da ne bi ugrozili njenu vlast ako bi se vezala uz nekoga od njih, ubila bi ih nakon jedne noći strasti. Priča kaže i da je zaratila s bogom sunca Erom jer joj nije uzvratio ljubav.

Istina? Povijesni zapisi spominju da je nakon vladavine Šamši-Adada V. (823. – 811. godine prije Krista) njegova udovica vladala kao regentica od 811. do 803. godine prije Krista. To je sve što se zna o nekoj kraljici na tom području – ostali su zapisi izgubljeni, a jedino što nam preostaje su priče.

A tko zna, možda je doista terasama visećih vrtova šetala lijepa kraljica duge crne kose, odjevena u haljine protkane zlatom.

 

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Vezane teme

Nema vezanih tema uz ovaj članak.


Ova stranica koristi web kolačiće. Neki od kolačića koje koristimo su neophodni za rad dijelova stranice. Ukoliko ne želite instalirati kolačiće s ovih stranica, možete nastaviti pregledavati stranice bez klikanja na "Prihvaćam kolačiće", kolačići se neće instalirati.