HRFF 2016

Foto: Suzana Arslani/crol.hr

Spletom nesretnih okolnosti i već uvriježenog pravila da se "osjetljivi" zakoni donose u vrijeme korištenja ljetnih godišnjih odmora, dugoočekivani Zakon o životnom partnerstvu našao se u istom paketu s izglasavanjem notornog Zakona o radu.

Tako je, paradoksalno. na isti dan kad je izboreno značajno povećanje prava LGBT osoba, i to primarno socijalnih prava poput onog na obiteljsku mirovinu ili zdravstveno osiguranje preko životnog partnera ili partnerice, s lakoćom usvojena reforma radnog zakonodavstva upravo je u smislu socijalnih i ekonomskih prava nanijela velik poraz kako LGBT osobama tako i cjelokupnom radništvu.

Novosti poput preraspodjele radnog vremena koje mogu produžiti tjedno radno vrijeme do 50 ili 60 sati, povećanja prekovremenih sati sa dosadašnjih 180 na čak 250 sati godišnje ako se tako odredi kolektivnim ugovorom, sklapanja uzastopnih ugovora na određeno vrijeme ili pak poticanja agencijskog rada tako da se radnik može ustupiti na neprekinuto razdoblje od čak tri godine uz lošije uvjete no što postoje u matičnoj firmi, samo su neki od udara na radnike koji će nesumnjivo pogoditi i LGBT populaciju.

U kontekstu sve izraženije ekonomske nejednakosti i egzistencijalne ugroženosti velikog broja stanovništva postaje sve očitije da problemi LGBT osoba nadilaze sam spektar tzv. politika priznanja

Štoviše, usred tih napada LGBT osobe koje i sada iz straha od gubitka posla skrivaju svoju orijentaciju na radnome mjestu vjerojatno će pretrpjeti još teže posljedice ovog institucionaliziranog smanjenja zaštite radničkih prava i povećanja nesigurnosti zaposlenja. Sama ta činjenica već je dovoljan je razlog da tema novog radnog zakonodavstva i njegovih tek nadolazećih posljedica bude u fokusu postojećih LGBT organizacija.

Bez adekvatne podrške nema ni korištenja Zakona

U kontekstu sve izraženije ekonomske nejednakosti i egzistencijalne ugroženosti velikog broja stanovništva postaje sve očitije da problemi LGBT osoba nadilaze sam spektar tzv. politika priznanja poput prava na seksualnu orijentaciju ili izražavanje rodnog identiteta, ili da je samo nepriznanje jedina odrednica koja sačinjava obespravljenost LGBT osoba. Teme koje još uvijek nisu došle na red, a koje itekako brinu LGBT osobe tiču se i nezaposlenosti, dostupnosti socijalnih i zdravstvenih usluga i zaštite radničkih prava, a sve one direktno ili indirektno utječu i na mogućnost korištenja formalno izborenih prava.

Istraživanja o stupnju i posljedicama siromaštva LGBT osoba u Hrvatskoj još uvijek ne postoje, kao ni indikatori u kojoj mjeri socioekonomski status tih osoba utječe na mogućnost prakticiranja njihovih prava, međutim čak i unatoč manjku tih informacija teško je očekivati od ekonomski ugroženih LGBT pripadnika, a pogotovo onih koji se nalaze van nekolicine sigurnih krugova urbanih centara, da će bez adekvatne podrške koristiti bilo kakve formalno izboreno mehanizme ravnopravnosti, pa tako i one iz Zakona o životnom partnerstvu.

Poruke ovogodišnje zagrebačke Povorke ponosa na kojoj su se između ostalog adresirali problemi smanjenja radničkih prava i pozivalo na solidarnost, ostale su, nažalost, u sjeni žutila o izboru Željke Markić za homofoba godine

Odnosno, ako LGBT zajednica zaista želi uključiti potrebe svih svojih pripadnika i ako se doista želi postići puna ravnopravnost, politička strategija postojećih organizacija morat će u budućnosti ugraditi puno šire ciljeve od samog priznanja prava na obiteljski život te se između ostalog više pozabaviti pitanjima društvene nejednakosti.

Žutilo o Markić zasjenilo poruke solidarnosti

Naznaka da se svijest o ovim pitanjima polako rađa u praksi ipak postoji, a mogla se vidjeti u nedavnim akcijama objedinjavanja LGBT i radničkih tema, primjerice kroz poruke ovogodišnje zagrebačke Povorke ponosa na kojoj su se između ostalog adresirali problemi smanjenja radničkih prava i pozivalo na solidarnost, što je nažalost u javnosti dobrim dijelom ostalo neprimijećeno jer je novinske stranice ipak moralo popuniti žutilo o izboru Željke Markić za homofoba godine. Bilo je to vidljivo i ovaj tjedan na Markovom trgu kad su aktivisti i aktivistkinje Ženske fronte i Inicijative za životno partnerstvo zajedno organizirali akciju protiv ZOR-a i za Zakon o životnom partnerstvu.

Kad je riječ o zaštiti socijalnih prava većine, kako smo vidjeli pri posljednjem saborskom zasjedanju, kvazisocijaldemokratska vlada pokazala se kao prilično nezahvalan partner

Iako taj mali događaj očekivano nije nimalo omeo Sabor u nonšalantnom donošenju kataklizmičkih reformi radnog prava pa je akcija izazvala razočaranje nekih sudionika i brzopleto proglašena neuspjehom, ona je svakako pokazala da LGBT organizacije nisu autistične kad se radi o shvaćanju važnosti ekonomskih i socijalnih prava, kao i to da bi se pri adresiranju tih problema mogla tražiti šira savezništva i međusobna podrška na temelju zajedničkih interesa.

Naravno, u svjetlu prevladavajuće homofobije i jačanja desnih konzervativnih snaga to nije nimalo jednostavan zadatak i uostalom zahtijeva veliku količinu više terenskog nego zagovaračkog rada, međutim takva nam se savezništva zbog neoliberalnih napada na preostale stečevine socijalne države nameću i kao jedino moguće rješenje. Jer kad je riječ o zaštiti socijalnih prava većine, kako smo vidjeli pri posljednjem saborskom zasjedanju, kvazisocijaldemokratska vlada pokazala se kao prilično nezahvalan partner.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Vezane teme

Nema vezanih tema uz ovaj članak.


Ova stranica koristi web kolačiće. Neki od kolačića koje koristimo su neophodni za rad dijelova stranice. Ukoliko ne želite instalirati kolačiće s ovih stranica, možete nastaviti pregledavati stranice bez klikanja na "Prihvaćam kolačiće", kolačići se neće instalirati.