Ugodan dan!
Prije svega želim napomenuti da se ne bavim društvenim znanostima, ali cijenim pristup temama kroz znanstvenu metodu.
Imajući to na umu, dalje želim podijeliti svoja promišljanja i pitanja na koja bih voljela čuti vaš odgovor. Dodatno, ako netko prepoznaje pojedinu problematiku i može se osvrnuti na neke dijelove iz perspektive struke vrlo rado ću pročitati i dodatne sadržaje vezane linkovima ili slično. Unaprijed hvala.
Često se nalazim u situacijama gdje slušam/sudjelujem u razgovoru/čitam o temama koje se dotiču pitanja uređenosti društva bilo pravno ili pak samo u vidu "moralnog" pogleda većine. Što je to normalno, što nije i kako bi zakoni trebali biti uređeni. Neovisno o stavovima za ili protiv, normalno ili ne većina je svjesna kako postoje različitosti i/ili problemi. Uz to primijetila sam kako većina mojih sugovornika, s potpunim pravom na vlastite stavove, ne preispituje izvore informacija. Isto tako i u raspravama često jedni druge ne preispitujemo o izvorima informacija. Mnogi za iste nisu ni zainteresirani. Kako se u narodu priča to ide.
Inače nemam namjeru nagovarati druge da preuzmu moje stavove i često se trudim sugovornike informirati o različitim izvorima informacija te uputiti ih na preispitivanje informacija kojima raspolažu. U takvim razgovorima najčešće se otvori niz pitanja širokog spektra zbog kojih i ja preispitujem/mijenjam/potvrđujem svoje stavove.
PITANJA A:
Zanima me kako vi pristupate razgovorima u kojima vam je tema bitna a stavovi se sudaraju?
Kakav bi bio dobar razgovor u tom slučaju, a kakav loš?
Kakva su vaša iskustva s razgovorima u kojima dominiraju oprečni stavovi?
Uz problematiku razgovora, zanima me i problematika jezika kojim govorimo o informacijama. Stručna literatura (npr. znanstveni članci, znanstvene knjige, znanstveni portali) bavi se tematikama stručnim vokabularom za čije razumijevanje ljudi van struke moraju uložiti puno više energije, vremena, truda. Glavni mediji često izdvajaju samo pojedine dijelove jer su u formatu brzog informiranja i samim time ne daju širu sliku problematike pojedinih tema. U par navrata primijetila sam da i mediji pogrešno prenesu pojedine stručne teme. Uz sve to mogu razumjeti situacije u kojima postoji ne zainteresiranost pojedinca da se detaljnije informira. A današnje problematike kojima se bave referendumi, država nisu nimalo male/jednostavne.
PITANJA B:
Kako se informirate o temama koje idu na referendum?
Koju razinu informacija smatrate dovoljnom za donošenje odluka na referendumu?
Koliko često čitate znanstvenu literaturu?
Koliki utjecaj na vaše odluke imaju vjerska/kulturološka uvjerenja a koliko znanost? (ovo pitam iz razloga što kroz povijest ima dovoljan broj slučajeva u kojima su se uzele pojedine znanstvene ideje kao inspiracija za pokrete koje danas najstrože osuđujemo a koji (pokreti) nisu bili potkrijepljeni znanošću)
..................................................................
MODERATORIMA:
Forum je bogat sadržajem i većinu nisam stigla pregledati (novi korisnik). U jednoj kategoriji vidjela sam i pitanje parafraziram što bi mijenjali. Primjećujem da je znanost stavljena u kategoriju Alternativa, duhovnost, religija, znanost ali voljela bih vidjeti kategoriju npr. Znanstveni kutak u kojoj je znanost izdvojena. Gdje sami korisnici mogu generirati izvore stručne literature i komentirati iste. Znanost ima svoju metodologiju kojom se bitno razlikuje od ostalih navedenih i kao takva zaslužuje nimalo manje, a ni više vrijednu, već jednaku zasebnu kategoriju.
oprečni stavovi
- Sotto Voce
- Postovi: 5
- Pridružen/a: 12 svi 2023 05:44
- Spol/rod: žensko
- Ja sam: ne želim se identificirati
- Status: Solo
-
- Postovi: 2
- Pridružen/a: 23 lis 2023 13:40
- Spol/rod: muško
- Ja sam: transrodna osoba
- Status: Solo
Re: oprečni stavovi
U razgovorima s oprečnim stavovima važno je slušati i razumjeti perspektivu druge strane. Dobar razgovor podrazumijeva otvorenost i poštivanje, dok loš razgovor može biti pun predrasuda i neprovjerenih informacija. Što se tiče informiranja, često se oslanjam na znanstvene članke i knjige, ali i na kvalitetne medijske izvore. Važno je razumjeti kontekst i izbjegavati crno-bijelo promišljanjeSotto Voce je napisao/la: ↑14 svi 2023 07:07Ugodan dan!
Prije svega želim napomenuti da se ne bavim društvenim znanostima, ali cijenim pristup temama kroz znanstvenu metodu.
Imajući to na umu, dalje želim podijeliti svoja promišljanja i pitanja na koja bih voljela čuti vaš odgovor. Dodatno, ako netko prepoznaje pojedinu problematiku i može se osvrnuti na neke dijelove iz perspektive struke vrlo rado ću pročitati i dodatne sadržaje vezane linkovima ili slično. Unaprijed hvala.
Često se nalazim u situacijama gdje slušam/sudjelujem u razgovoru/čitam o temama koje se dotiču pitanja uređenosti društva bilo pravno ili pak samo u vidu "moralnog" pogleda većine. Što je to normalno, što nije i kako bi zakoni trebali biti uređeni. Neovisno o stavovima za ili protiv, normalno ili ne većina je svjesna kako postoje različitosti i/ili problemi. Uz to primijetila sam kako većina mojih sugovornika, s potpunim pravom na vlastite stavove, ne preispituje izvore informacija. Isto tako i u raspravama često jedni druge ne preispitujemo o izvorima informacija. Mnogi za iste nisu ni zainteresirani. Kako se u narodu priča to ide.
Inače nemam namjeru nagovarati druge da preuzmu moje stavove i često se trudim sugovornike informirati o različitim izvorima informacija te uputiti ih na preispitivanje informacija kojima raspolažu. U takvim razgovorima najčešće se otvori niz pitanja širokog spektra zbog kojih i ja preispitujem/mijenjam/potvrđujem svoje stavove.
PITANJA A:
Zanima me kako vi pristupate razgovorima u kojima vam je tema bitna a stavovi se sudaraju?
Kakav bi bio dobar razgovor u tom slučaju, a kakav loš?
Kakva su vaša iskustva s razgovorima u kojima dominiraju oprečni stavovi?
Uz problematiku razgovora, zanima me i problematika jezika kojim govorimo o informacijama. Stručna literatura (npr. znanstveni članci, znanstvene knjige, znanstveni portali) bavi se tematikama stručnim vokabularom za čije razumijevanje ljudi van struke moraju uložiti puno više energije, vremena, truda. Glavni mediji često izdvajaju samo pojedine dijelove jer su u formatu brzog informiranja i samim time ne daju širu sliku problematike pojedinih tema. U par navrata primijetila sam da i mediji pogrešno prenesu pojedine stručne teme. Uz sve to mogu razumjeti situacije u kojima postoji ne zainteresiranost pojedinca da se detaljnije informira. A današnje problematike kojima se bave referendumi, država nisu nimalo male/jednostavne.
PITANJA B:
Kako se informirate o temama koje idu na referendum?
Koju razinu informacija smatrate dovoljnom za donošenje odluka na referendumu?
Koliko često čitate znanstvenu literaturu?
Koliki utjecaj na vaše odluke imaju vjerska/kulturološka uvjerenja a koliko znanost? (ovo pitam iz razloga što kroz povijest ima dovoljan broj slučajeva u kojima su se uzele pojedine znanstvene ideje kao inspiracija za pokrete koje danas najstrože osuđujemo a koji (pokreti) nisu bili potkrijepljeni znanošću)
https://onlinecasinohrvatska.org/casino-igre
..................................................................
MODERATORIMA:
Forum je bogat sadržajem i većinu nisam stigla pregledati (novi korisnik). U jednoj kategoriji vidjela sam i pitanje parafraziram što bi mijenjali. Primjećujem da je znanost stavljena u kategoriju Alternativa, duhovnost, religija, znanost ali voljela bih vidjeti kategoriju npr. Znanstveni kutak u kojoj je znanost izdvojena. Gdje sami korisnici mogu generirati izvore stručne literature i komentirati iste. Znanost ima svoju metodologiju kojom se bitno razlikuje od ostalih navedenih i kao takva zaslužuje nimalo manje, a ni više vrijednu, već jednaku zasebnu kategoriju.