Najstarija organizacija za zaštitu prava lezbijki, gejeva i biseksualnih osoba u Austriji, Homosexuelle Initiative Wien (HOSI), protivi se zakonskom izjednačavanju istospolnih zajednica s klasičnim brakom jer smatra da je postojeći austrijski zakon o registriranom partnerstvu suvremeniji i bolji.

Od 1. travnja će austrijski istospolni parovi moći ozakoniti svoje veze pred matičarima, a HOSI to smatra uklanjanjem zadnje značajne negativne razlike između registriranog partnerstva i braka, a u svom priopćenju za javnost obrazlažu i zašto je to zapravo bolje rješenje.

"Preostale pravne razlike su gotovo nevažne u praksi. Nakon uvođenja mogućnosti posvajanja djece, kao i pristupa medicinski potpomognutoj oplodnji, lezbijke i gejevi zakonom o registriranom partnerstvu imaju bolji pravni institut", tvrdi predsjednica HOSI-a, Lui Fidelsberger.

Njezin kolega Christian Högl dodaje kako je riječ o zakonu za 21. stoljeće, pisanom suvremenim jezikom, koji ispunjava potrebe istospolnih parova za razliku od zakona o braku koji sadrži "formulacije nalik onima iz 19. stoljeća koje odražavaju duh patrijarhata".

Veća društvena prihvaćenost ne ide nužno ruku pod ruku s bračnom jednakošću

Lui Fidelsberger kaže kako ne bi došlo do većeg društvenog prihvaćanja, kao što to pokazuju inozemni primjeri: "To se nije dogodilo ni u jednoj zemlji u kojoj su registrirana partnerstva zamijenjena brakom – niti u pet nordijskih zemalja, niti u Velikoj Britaniji, zemljama Beneluksa ili Francuskoj. Ipak, glavna razlika u odnosu na Austriju jest što sve te države imaju suvremene zakone koji reguliraju brak i rastavu".

Kako god, iz HOSI-a ističu kako nisu posve zatvoreni prema bračnoj jednakosti – jednostavno zahtijevaju da se zakoni o braku i rastavi temeljito reformiraju i moderniziraju prije no što se institucija braka otvori za istospolne parove, osim ako zakon o registriranom partnerstvu ne ostane na snazi i nakon uvođenja bračne jednakosti.

Fidelsberger ipak smatra kako nije realno očekivati bračnu jednakost s trenutačnom parlamentarnom većinom, pa je stoga, kaže, efikasnije usmjeriti energiju tamo gdje ne ovise o politici – primjerice, u obrazovanje, podizanje svjesnosti, jačanje postojećih antidiskriminacijskih zakona ili borbu protiv mržnje te zločina iz mržnje.

Pin It

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crol.hr koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Kako biste saznali više, kliknite na Više informacija, a za nastavak pregleda i korištenja stranica, kliknite na OK
Više informacija Prihvaćam