Nakon što su se slegli dojmovi s beogradske Parade ponosa koja je održana koncem lipnja, razgovarale smo s Anđelom Čeh i Vesnom Zorić iz udruženja Egal, koje je uz Loud&Queer i Ponos Srbije organiziralo ovaj skup.

Neke od tema bile su neizbježne, pa su se "na tapeti" našli i imenovanje Ane Brnabić za premijerku Srbije te izostanak podrške civilnog društva.

Unatoč potonjem, cilj je bio organizirati uspješnu Paradu ponosa, a pripreme su bile intenzivne:

"Više meseci pre samog skupa smo kontinuirano razgovarali sa LGBTI osobama, na mestima okupljanja, o tribinu u Domu omladine, a sve u cilju da čujemo različite glasove i mišljenja, kako bismo ovogodišnja Parada i svaka sledeća opravdale svoje postojanje – LGBTI osobe tog dana, vidljivo i simbolički osvajaju javni prostor, iznose svoje jasne zahteve i omogućavaju da se baš svi različiti glasovi ore", vele.

Dodaju kako je i medijska promocija bila veoma važna jer, kao i u okviru svih drugih njihovih aktivnosti, trebalo je iskoristiti val pojačane vidljivosti.

Medije zanima samo sukob između Prajdova

"Gostovali smo na svim nacionalnim i lokalnim televizijskim stanicama, dali više desetina intervjua i izjava za štampane i elektronske medije, kako bismo govorili, pre svega, o tome da homofobija i transfobija dolaze iz nepoznavanja LGBTI osoba i njihovih problema i predrasudama koje su, kao i uvek, neosnovane.

Međutim, ono što možemo da zamerimo medijima je da njih interesuje samo takozvani sukob između Prajdova i da na tome potenciraju, ali smo se trudili da i sa njima vodimo konstruktivan dijalog o tome i da ukažemo da zajednica ima mnogo ozbiljnijih problema, koji se tiču svih nas.", kažu nam Anđela i Vesna.

Bilo bi divno kada bi postavljanje gospođe Brnabić rešilo sve naše probleme. Put koji treba da pređemo do iskorenjivanja nasilja, diskriminacije, prihvatanja različitosti i proširenje zakonskog okvira da bismo zaista postali ravnopravni sa drugim građanima i građankama je veoma dug. Za to nije dovoljno samo njeno radno mesto

Osim spomenutog, pratili su komentare na portalima i moderirali dijalog na društvenim mrežama i zaključili kako se ponovno pokazalo da postoji ogromna potreba da se govori, ne samo o LGBTI zajednici, već i o svemu što je drugačije.

"Otvoreno negativnih komentara nije bilo mnogo i njih smo rešavali uglavnom privatnim dijalogom. Zanimljivo je da je, nakon posta jednog momka 'Ubi pedera' i naše intervencije pri kojoj smo mu skrenuli pažnju da je njegov komentar jako ružan i da predstavlja govor mržnje, koji je kažnjiv zakonom, on odgovorio sa 'Izvinite, molim Vas, neće se ponoviti'.

Tek će se vidjeti koliko će imenovanje Ane Brnabić za premijerku pomoći LGBT zajednici

Ovogodišnji Prajd je, podsjetimo, organiziran u svjetlu izbora deklarirane lezbijke Ane Brnabić na poziciju premijerke Srbije. Pitamo ih je li zbog toga nešto bilo drugačije i očekuju li da će se nešto zbog toga promijeniti.

"Bilo bi divno kada bi postavljanje gospođe Brnabić rešilo sve naše probleme. Put koji treba da pređemo do iskorenjivanja nasilja, diskriminacije, prihvatanja različitosti i proširenje zakonskog okvira da bismo zaista postali ravnopravni sa drugim građanima i građankama je veoma dug. Za to nije dovoljno samo njeno radno mesto, iako to možda i može da bude važan korak u smislu da opšta javnost treba da prepozna da LGBTI osobe nisu 'neki tamo ljudi', već da su to njihova deca, kolege, komšije, prodavci, bankari, pekari, političari i, zašto da ne, premijeri i premijerke", smatraju.

Zanimljivo je da je, nakon posta jednog momka 'Ubi pedera' i naše intervencije pri kojoj smo mu skrenuli pažnju da je njegov komentar jako ružan i da predstavlja govor mržnje, koji je kažnjiv zakonom, on odgovorio sa 'Izvinite, molim Vas, neće se ponoviti'

Ne "trče pred rudo" s pretjeranim optimizmom u vezi s novom premijerkom, već ističu kako je Ana Brnabić premijerka svih građana i građanki, a u kojoj mjeri će se ona pozabaviti konkretnim problemima i pitanjima LGBTI zajednice, prema kojoj je, temeljem rezultata istraživanja, najizraženija društvena distanca i stupanj diskriminacije, tek će se vidjeti.

Široka paleta zahtjeva prema vladajućima

Zahtjevi ovogodišnje Parade ponosa odnosili su se na nultu toleranciju države prema nasilju i efektivno postupanje institucija, prije svega policije i tužiteljstva, kad se takvi slučajevi dogode. Zatražena je i dosljedna primjena postojećeg zakonskog okvira i provođenje Akcijskog plana za primjenu Strategije prevencije i zaštite od diskriminacije, koja, između ostalog, predviđa i zakonsko uređivanje istospolnih partnerstava.

"Takođe, nismo odustali ni od insistiranja na omogućavanju izdavanja adekvatnih dokumenta za trans* osobe, tako da budu u skladu sa njihovim rodnim identitetom. Veliki deo zahteva je, namerno, postavljen široko, kako bi se odnosio na sve građane i građanke Srbije, pripadali oni bilo kojoj manjinskoj i/ili diskriminisanoj društvenoj grupi, jer su LGBTI pitanja pre svega pitanja ljudskih prava i da se odnose na sve nas", kažu.

LGBTI zajednica nije homogena i pripada različitim političkim opcijama. Na Prajd su apsolutno svi bili pozvani, u svojstvu građana, da pokažu svoju podršku jer je tog dana bila organizovana protestna šetnja za jednaka prava svih nas, bez bilo kakvog prizvuka političke obojenosti

Ipak, entuzijazam uoči ovogodišnje Parade ponosa bio je zasjenjen priopćenjem Europske asocijacije Prajdova (EPOA) upućenim srpskoj javnosti, a u kojem se navodi da u Beogradu postoji samo jedan organizator Parade ponosa i da zbog toga ne podržava skup.

"Važno da na početku kažemo da su organizatori septembarskog Prajda u azilu u Kanadi i da niko od nas, kao vrlo aktivnih članova i članica LGBTI zajednice uopšte nema nikakva saznanja o tome ko taj Prajd organizuje. Ipak, to Bobana Stojanovića nije sprečilo da se građanima i građankama Srbije koje je ostavio i pobegao obrati preko Peščanika i da iznese niz kleveta, neistina i dosta agresivnih stavova prema osobama okupljenim oko inicijative Ponos Srbije", pričaju Anđela i Vesna.

Zašto se daleka europska organizacija miješa u unutarnja pitanja zajednice koju ne poznaje?

Kažu kako su uputile odgovor Peščaniku, koji ga je u skladu sa Zakonom bio obavezan objaviti.

"Ta je reakcija izostala, pa smo mi preduzeli korake za zaštitu svojih prava kod drugih instanci. Osim toga, Goran Miletić, direktor organizacije Civil Rights Defenders za Evropu, čija veza sa septembarskim Prajdom nije do kraja jasna, ali se on ipak osetio pozvanim da 'brani' septembarsku poziciju i da drsko i isključujuće izjavi da postoji samo jedan Prajd, kao da neko može da polaže apsolutno pravo da se bori za prava svih nas. On je otišao toliko daleko da je mobilisao Evropsku asocijaciju prajdova da puste skandalozno saopštenje koje ide u prilog njegovom stavu", ističu i dodaju:

Organizatori septembarskog Prajda u azilu u Kanadi i da niko od nas, kao vrlo aktivnih članova i članica LGBTI zajednice uopšte nema nikakva saznanja o tome ko taj Prajd organizuje. Ipak, to Bobana Stojanovića nije sprečilo da se građanima i građankama Srbije koje je ostavio i pobegao obrati preko Peščanika i da iznese niz kleveta i neistina

"Naravno da smo reagovali, jer kakve veze ima daleka evropska organizacija sa situacijom u Srbiji i kako smeju da se mešaju u unutrašnja pitanja zajednice koju ni ne poznaju? Mnoge LGBTI osobe su individualno pisale protesna pisma i druge organizacije članice su se ogradile od ove izjave, potvrđujući njenu ishitrenost, nepromišljenost i neopravdanost", kažu i osvrću se na izostanak podrške civilnog sektora.

Je li moguće da se organizacije koje se bave ljudskim pravima ograđuju od LGBTI prava?

"Ostaje da se pitamo da li je moguće da se organizacije koje se bave ljudskim pravima ograđuju od LGBTI prava i za koja se tačno prava bore, čije interese zastupaju i na čemu grade pozicije isključivanja. Nama je Prajd otvorila predstavnica osoba sa invaliditetom, kao što je to prošle godine učinila žena žrtva ozbiljnog porodičnog nasilja, a godinu pre toga je Trans Prajd otvorio predstavnik romske zajednice. Ovo je jako važno jer LGBTI osobe pripadaju i drugim osetljivim grupama i jer borba za LGBTI prava znači borbu za prava svih nas. Zbog toga je još nejasniji izostanak podrške civilnog društva", smatraju.

Dan pred Paradu ponosa pojavilo se i takozvano priopćenje Srpske narodne stranke iz Vranja, u kojem se navodno ljudi pozivaju na Prajd.

"To je opasna provokacija i svakako je daleko od onoga za šta se zalažemo. LGBTI zajednica nije homogena i pripada različitim političkim opcijama. Na Prajd su apsolutno svi bili pozvani, u svojstvu građana, da pokažu svoju podršku jer je tog dana bila organizovana protestna šetnja za jednaka prava svih nas, bez bilo kakvog prizvuka političke obojenosti", završno nam kažu Anđela Čeh i Vesna Zorić iz Egala.

U nastavku pogledajte i fotogaleriju s ovogodišnjeg Ponosa Srbije: