Obiteljski život LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj u posljednjih je nekoliko godina postao nezaobilazna dnevnopolitička tema. Nakon donošenja Zakona o životnom partnerstvu 2014. godine, objave istraživanja "Ja nisam gej mama, ja sam mama" i slikovnice "Moja dugina obitelj" 2017. i sudskih presuda 2019. godine vezanih uz pravo životnih partnera/ica da mogu postati udomitelji/ce, dugine obitelji postale su pojam poznat široj javnosti i koji se više ne spominje samo unutar uskog kruga LGBTIQ+ zajednice.

Nažalost, raspravu o obiteljskom životu LGBTIQ+ osoba u fokus javnosti stavili su i incidenti poput spaljivanja krnja u Kaštelima i Imotskom, manipulacije i laži ekstremno konzervativnih struja kroz besmislene referendume i online peticije, te diskurs političara centar-desnice koji je često baziran na pokušajima zastrašivanja javnosti, a ne na znanstvenim činjenicama.

Borba za klikove i gledanost preko leđa duginih obitelji

Također vidimo da nisu samo portali opskurnih desničarskih organizacija ti koji LGBTIQ+ osobe prikazuju kao hiperseksualne, ili njihove odnose samo kroz prizmu seksa; i u mainstream medijima seksizam je široko prisutan, kao i potreba da svaka vijest ima određenu notu skandala kako bi se na nju kliknulo; obiteljske priče mora pratiti tužba na Ustavnom sudu ili spor o diskriminaciji, a požele li LGBTIQ+ osobe televiziji govoriti o izazovima s kojima se susreću u ostvarivanju obiteljskog života, mora biti prisutna i "suprotna strana" koja će izreći svoje mišljenje koje često graniči s govorom mržnje.

Kako bismo vam približili osobne, obiteljske priče LGBTIQ+ osoba, i otvorili prostor razgovora o utjecaju promjena koje su zadesile hrvatsko društvo na ovom području u posljednjih desetak godina s osobama na koje te promjene najviše utječu, kroz seriju članaka o stvarnom životu hrvatskih duginih obitelji pokušat ćemo saznati koje su najvažnije promjene, s čime su LGBTIQ+ osobe i njihova djeca koja žive u Hrvatskoj ili dijaspori zadovoljne ili nezadovoljne te što se još treba promijeniti kako bi se osigurala ravnopravnost i sigurnost obiteljskog života.

Ana i Matea

Koordinatorice udruge Dugine obitelji pružile su nam početni uvid u situaciju.

Kad čujemo izjave poput 'hrvatsko društvo nije spremno za istospolne roditelje', padne mi mrak na oči, budući da nismo samo moja partnerica i ja upravo ti roditelji koji već nekoliko godina normalno funkcioniraju u našem društvu

"Vidimo da se dogodila ogromna promjena u jako kratkom razdoblju. Prva grupa podrške duginih obitelji organizirana je prije svega osam godina, i na njoj je sudjelovalo tada desetak osoba od kojih su neke već imale djecu, neke su planirale roditeljstvo, no rekla bih da je većina uključenih je samo znala da žele postati roditelji, ali nisu imali nikakvu informaciju kako to ostvariti tada u Hrvatskoj", prisjeća se Matea Popov, jedna od koordinatorica udruge.

Napredak je i to što u Saboru više nemamo ljude poput Ljube Ćesića Rojsa

"A danas imamo preko 400 sklopljenih životnih partnerstava diljem Hrvatske, na našim druženjima u Zagrebu redovito se okuplja 10-15 parova sa svojom djecom koja se zajedno igraju i druže, i na mjesečnoj bazi dobijemo barem tri do četiri upita raznih gej ili lezbijskih parova za koje nismo nikada prije čuli, koji nam postavljaju različita pitanja, od toga kako se ostvariti kao roditelji, do toga koji vrtić preporučujemo u Zagrebu za njihovu djecu", dodaje Popov.

Politička situacija također se u svega nekoliko godina stubokom promijenila.

Požele li LGBTIQ+ osobe televiziji govoriti o izazovima s kojima se susreću u ostvarivanju obiteljskog života, mora biti prisutna i "suprotna strana" koja će izreći svoje mišljenje koje često graniči s govorom mržnje

"Nedavno smo unutar naše zagovaračke grupe razgovarale o tome kako je zapravo veliki napredak za Hrvatsku kao državu to što više u Saboru nemamo ljude poput Ljube Ćesića Rojsa koji 2008. godine govori o svom doživljaju gledanja gej seksa na videokasetama, nego danas konzervativni političari skrivaju svoje desne stavove iza tobože brige za djecu kao što smo čule tijekom rasprave o Zakonu o udomiteljstvu prošle godine", smatra Azra Ayyash, koordinatorica udruge i članica zagovaračkog tima.

"Još jučer bismo vam rekle da smo daleko od toga da i HDZ po uzoru na Njemačku ili druge zemlje gdje su konzervativne struje te koje se zalažu za istospolni brak postane naš saveznik, ali nakon zadnjih izbora i odmaka od fašističke retorike ekstremne desnice koja je na sreću sada u opoziciji, i mi same smo iznenađene. Tko zna, možda nakon nedavnih presuda za koje smo se izborile uz naše članove Ivu Šegotu i Mladena Kožića vezane za udomiteljstvo, i posvajanje u bliskoj budućnosti postane mogućnost za životne partnere/ice, čime se otvara put prema bračnoj jednakosti, unatoč besmislenoj definiciji braka u Ustavu. Vidjet ćemo što nas čeka, definitivno živimo u zanimljivim vremenima", zaključuje Ayyash.

Kad čujem izjave poput "hrvatsko društvo nije spremno za istospolne roditelje", padne mi mrak na oči

No što je sa svakodnevnim izazovima s kojima se susreću dugine obitelji u Hrvatskoj? Kako na njih utječe npr. pandemija koronavirusa?

"Rekla bih da imamo tu sreću da veće diskriminacije u svakodnevnom životu nema. Tu i tamo događaju se manji incidenti gdje bih rekla da su ljudi više zbunjeni kad vide dvije mame s djetetom, ali iskustva su pretežito pozitivna. Naša djeca idu normalno u vrtiće, druže se sa svojim vršnjacima, idu na rođendane i u igraonice kao i sva druga. U našim mikro sredinama reakcije su mahom pozitivne; u zgradi nas svi znaju i pozdravljaju, za Majčin dan dijete izrađuje dvije čestitke u vrtiću, u parku razgovaramo s drugim roditeljima o prehladama, nosovima koji cure i reakcijama na hranu, tako da kad čujemo izjave poput 'hrvatsko društvo nije spremno za istospolne roditelje' padne mi mrak na oči, budući da nismo samo moja partnerica i ja upravo ti roditelji koji već nekoliko godina normalno funkcioniraju u našem društvu", kaže Zrinka Znidarčić iz udruge Dugine obitelji.

majcindan_dugine

"Da se nadovežem na Zrinku, znamo da većina životnih partnerica nije imala problema pri tome da npr. prisustvuje porođaju partnerice, ali strah nas je što će sada događati s globalnom pandemijom i mogućim novim mjerama. Kako su Dugine obitelji udruga čije članstvo čine uglavnom roditelji, surađujemo i pratimo rad udruga poput Rode i duboko ih podržavamo u tome da se omogući npr. prisustvo na porođaju ili posjet djetetu u bolnici, i da se tu ne zaboravi na životne partnere i partnerice koji također žele koristiti to pravo", ispričala je Ivana Svalina

Biti LGBTIQ+ roditelj danas je ipak lakše

Onda dodaje i da znaju i za slučajeve životnih partnerica koje su se koristile nekima od usluga medicinski potpomognute oplodnje u inozemstvu, poput odlaska u klinike kojih nažalost nema u Hrvatskoj, i koje su na nekoliko mjeseci bile blokirane zbog pandemije COVID-a 19.

"Većini nije problem pričekati par mjeseci, ali kad je to nešto što ste planirale dvije ili tri godine, i napokon krenule u realizaciju, zabrana putovanja u inozemstvo dođe vam kao hladan tuš", kaže još Svalina.

Tko zna, možda nakon nedavnih presuda za koje smo se izborile uz naše članove Ivu Šegotu i Mladena Kožića vezane za udomiteljstvo, i posvajanje u bliskoj budućnosti postane mogućnost za životne partnere/ice, čime se otvara put prema bračnoj jednakosti, unatoč besmislenoj definiciji braka u Ustavu

Iz udruge Dugine obitelji vele da balansiraju između toga da jednim okom prate političku situaciju i dogovaraju strategiju zagovaranja jednakih prava LGBTIQ+ osoba u području obiteljskog života, doki drugim okom promatraju svakodnevne situacije koje donosi planiranje roditeljstva ili samo roditeljstvo nakon što dijete dođe na svijet.

DU Pride

"Jednom kad postanete roditelj, susrećete se s nezamislivim izazovima, nitko vas na to ne može pripremiti, i onda još tome dodate izazove s kojima se susreću sve LGBTIQ+ osobe u našoj zemlji, poput straha od nasilja u javnom prostoru ili diskriminacije unutar sustava", upozoravaju.

Drago im je da postoji sve više i više prostora za njihove osobne priče, za svakodnevne situacije s kojima se susreću, i kažu da, ako gledaju samo posljednjih šest godina otkako je donesen Zakon o životnom partnerstvu, smatraju da su sve promjene u međuvremenu pogurale društvo naprijed, i da je biti LGBTIQ+ roditelj danas ipak lakše. Osim toga, smatraju da njihovi životi više nisu tema kojom se plaši javnost, nego nešto što nalazi sve veću i veću podršku javnosti.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.