Potpredsjednik Socijaldemokrata, saborski zastupnik Domagoj Hajduković hrabro se 2020. autao i tako postao prvi hrvatski deklarirani gej političar. Iako su politički suparnici priželjkivali i očekivali drukčije, to nije naštetilo njegovu uspjehu na posljednjim parlamentarnim izborima.

U međuvremenu je napustio SDP i s ostalim odmetnicima iz te stranke osnovao Socijaldemokrate, a ističe se kao jedan od najperspektivnijih političara mlađe generacije. U razgovoru za Crol.hr, Hajduković otkriva kako vidi stanje u Hrvatskoj, koliko su ljudska i građanska prava pala u drugi plan zbog rata u Ukrajini i posljedica pandemije koronavirusa i zašto to nije dobro, a najavljuje i da će se Socijademokrati u narednoj godini boriti za izjednačavanje prava svih građana Hrvatske te da će predstaviti neke nove inicijative kad je riječ o položaju pripadnika LGBT zajednice.

Kako komentirate društvenu i političku klimu u Hrvatskoj u protekloj godini? Je li ozračje bolje ili lošije u odnosu na vrijeme prije koronakrize i rata u Ukrajini? U čemu Hrvatska, prema Vašem mišljenju, napreduje, a u čemu nazaduje?

ー Koronakriza i rat u Ukrajini su puno toga promijenili. Na žalost, ne na bolje. Postali smo duboko podijeljeni (samo primjera radi, vakseri-antivakseri, podržavatelji Ukrajine-oni koji to nisu i slično), puno manje tolerantniji prema neistomišljenicima, puno manje voljni slušati argumente, a puno više isključivi. Mislim da ne moram posebno podcrtavati što to znači za političku klimu u Hrvatskoj u kojoj politička kultura nazaduje gotovo u pravilu ciklički sa svakim novim sazivom Sabora, sa sve više populizma i ekstremizma. Sve sam više dojma da smo izgubili sposobnost slušanja drugih, uvažavanja, argumentiranja, razgovora i pregovora. Postajemo društvo monologa a ne dijaloga. Da se razumijemo, ovaj maligni proces je postojao i prije, koronakriza i rat na našem kontinentu su samo pospješili njegovo brže napredovanje. Većina onoga u čemu napredujemo nije vezano za društveni razvoj (napredujemo u segmentima poput infrastrukture, monetarne i sigurnosne politike i sl.), dok u društvenom razvoju u najboljem slučaju stagniramo. Kad bih u dvije riječi morao opisati trenutno stanje Hrvatskog društva rekao bih: podjele i netolerancija.

Zbog rata u Ukrajini, postpandemijske ekonomske krize i prespore postpotresne obnove neka su važna politička pitanja, poput napretka ljudskih i građanskih prava, pala u drugi plan. Hoće li nas to unazaditi kao društvo ili ćemo naprosto stagnirati i u narednom razdoblju?

ー Mnogo je vitalno važnih tema palo u sjenu zbog, objektivno gledano, gotovo irelevantnih tema koje su okupirale javnost, radile podjele i izazivale žučne rasprave. Samo nekoliko primjera: novi Zakon o radu koji se gotovo uopće nije našao na agendi javnih rasprava, a mijenja puno toga što na bolje što na lošije, nekoliko puta mijenjan Zakon o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu čije neke odredbe prijete uništiti i ono malo proizvođača koje imamo, vrlo opasne nestabilnosti u regiji (Kosovo, Crna Gora, dijelom i Bosna i Hercegovina) kao da uopće ne brinu Hrvatice i Hrvate... To su samo primjeri koji mi prvi padaju na pamet. Nažalost, 2022. je, globalno govoreći, donijela jako puno lošega. Prva žrtva kriza, pandemija i ratova su uvijek ljudska i građanska prava i ova godina nije bila imuna na takve trendove.

"Kad se LGBT populacija suoči s izazovom (od policije koja vrlo teško prijavljuje nasilje kao zločin iz mržnje, do matičara, socijalnih radnika itd.), ispada da ćete sebe i svoja prava teško zaštititi bez pomoći udruga, medija ili javnih osoba"

Jeste li zadovoljni stupnjem građanskih i političkih sloboda u Hrvatskoj?

ー Volio bih da je stupanj puno viši. Nismo se puno pomakli od prošlih godina: u teoriji, sve slobode su zajamčene, no kada dođemo do prakse to baš i nije tako. Na kraju ispada da se savršeno uklapamo u onu orwelovsku da su svi jednaki ali su neki jednakiji od drugih. Ovo je područje koje će zahtijevati puno rada u vremenu pred nama.

Kako ocjenjujete položaj pripadnika LGBT zajednice u Hrvatskoj? Možemo li očekivati inicijativu Socijaldemokrata da se prava koja proizlaze iz Obiteljskog zakona izjednače za LGBT osobe?

ー LGBT osobe su nominalno zaštićene i u većini stvari jednake, no praksa je posve drugačija. U nekima i deklaratorno zaostajemo za većinom razvijenog svijeta i diskriminiramo, kao u slučaju nemogućnosti da LGBT osobe daruju krv. Govorio sam ranije o manje tolerantnoj i progresivnoj Hrvatskoj. To se, nažalost, najbolje vidi na primjeru LGBT osoba. Sjetite se samo kidanja zastave duginih boja u Zagrebu (nešto što dugo nije zabilježeno) kao i devastiranja klupe u duginim bojama. Prvi put nakon više godina, bilo je i nasilja nakon Povorke ponosa u Zagrebu.

"Postali smo duboko podijeljeni, puno manje tolerantniji prema neistomišljenicima, puno manje voljni slušati argumente, a puno više isključivi "

Ovo nisu pojedinačni, izolirani incidenti, već više njih koji pokazuju (loš) trend. Kada tome pridodamo nedostatak educiranosti državnih i javnih službi o LGBT populaciji i izazove s kojima se suočavamo (od policije koja vrlo teško prijavljuje nasilje kao zločin iz mržnje, do matičara, socijalnih radnika itd.), ispada da ćete sebe i svoja prava teško zaštititi bez pomoći udruga, medija ili javnih osoba. Žalosno ali vrlo simptomatično za modernu Hrvatsku. Od Socijaldemokrata možete očekivati da će uvijek biti jako osjetljivi na kršenje prava manjina i boriti se za jednaka prava svih građana Hrvatske. U tom kontekstu spremamo i neke inicijative koje se tiču LGBT zajednice, o čemu ćemo naravno obavijestiti i javnost kad budu spremne. Cilj je uvijek potpuna jednakost, kao jedna od temeljnih vrijednosti socijaldemokracije općenito.

Što očekujete od 2023. godine?

ー Puno izazova, da ne upotrijebim neku težu riječi. Iskreno se nadam da ćemo kraj 2023. dočekati s mirom na kontinentu. Vjerujem da će sigurnosne, energetske i ekonomske teme ponovo dominirati, što nije baš ohrabrujuće za društveni razvoj i ljudska prava. No neću odustati od borbe za bolju i progresivniju Hrvatsku i za sve njezine građane.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.