Na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT), koji se obilježava 17. svibnja, udruga Dugine obitelji najavila je nastavak Aninih i Rokovih avantura.

Riječ je o trećoj slikovnici pod naslovom "Moja dugina obitelj kod bake i djeda" u kojem likovi iz prošlih izdanja doživljavaju mnoge nove zgode. Ovog puta glavni likovi Roko i Ana odlaze na putovanje s roditeljima i u posjet svojim bakama i djedovima. Za tekst je zaslužna dramaturginja Sunčica Sodar, a za ilustracije akademski slikar Ivan Oštarčević.

Predsjednik udruge Daniel Martinović proveo nas je kroz povijest Duginih obitelji i slikovnica. "Prvotna ideja je nastala 2017. godine jer na tržištu nije bilo slikovnica koje prikazuju djecu u duginim obiteljima na hrvatskom jeziku. Željeli smo da bude besplatna pa smo preko crowdfunding kampanje prikupili deset tisuća dolara, tri puta više od ciljanog. Zanimljivo je kako smo samo u prvom danu skupili šest tisuća dolara."

Slikovnice prate rast djece te uključuju užu i širu obitelj

Druga slikovnica "Moja dugina obitelj na izletu" također je ostvarila cilj prikupivši šest tisuća eura od planiranih četiri. U nju su na temelju povratnih informacija dodali bake i djedove, a javili su im se i djelatnici iz prosvjete s različitih razina obrazovnog sustava da žele slikovnicu kako bi s učenicima i studentima mogli razgovarati o LGBT+ temama.

Treća slikovnica stavlja još veći fokus na bake i djedove kroz opsežniji tekst za koji dramaturginja Sunčica Sodar kaže da joj je bio zabavan i izazovan za stvaranje.

"Treba se postaviti u dječji mindset, to mi je otvorilo nove horizonte. Također, željela sam da bude edukativno pa tako imamo i temu ekologije. Tekst je dovoljno opsežan da ima potencijal postati dječja kazališna predstava ili čak film."

Događaju se pridružila i psihologinja Marina Štambuk koja se kratko osvrnula na starija i novija istraživanja oko LGBT+ roditeljstva. Tako kaže da u Europskoj uniji raste broj LGBT+ roditelja i ističe kako djeci u duginim obiteljima nije važna sama struktura koliko su im bitni kvalitetni i zdravi odnosi u obitelji.

Zašto LGBT+ osobe (ne) žele djecu?

Napomenula je i kako se moderna istraživanja fokusiraju na razvojne, psihosocijalne i obrazovne ishode djece, na dokazivanje da LGBT+ osobe nisu manje sposobne biti roditelji te da razvoj njihove djece nije ugrožen njihovim seksualnim identitetom.

Štambuk navodi i razloge zbog kojih LGBT+ osobe žele imati djecu, a to su oni uobičajeni poput pružanja i primitka ljubavi i topline s djecom, očekivanje da će roditeljstvo biti ispunjavajuće iskustvo te, ono specifičnije, da žele naučiti dijete empatiji, solidarnosti i toleranciji što oni kao djeca nisu nužno dobili od svojih roditelja.

Od razloga zašto LGBT+ osobe ne žele imati djecu, navedeni su veća sloboda u životu, briga zbog političkih, društvenih i klimatskih promjena, ograničenja u zakonskim okvirima i strah od diskriminacije. Potonje se naročito moglo osjetiti 2018. godine kad je grupa homofoba u Kaštelima spalila gej slikovnicu.

Iz novijeg istraživanja Štambuk iznosi da djeca LGBT+ roditelja većinski dolaze iz bivših heteroseksualnih veza, ali i postupcima posvojenja, potpomognute oplodnje, surogatstva, udomljavanja i zajedničkog roditeljstva (jedan lezbijski par i jedan gej par).

Postoji li podrška baka i djedova?

Također, iz razgovora s članovima 29 duginih obitelji dolazi do zaključka da slikovnice pomažu u približavanju ideje o različitim obiteljima u vrtićima i ostalim institucijama, u opisivanju vlastite obitelji i poistovjećivanju. Navodi i citate roditelja:

"Čitamo joj slikovnice, vidi da nije sama, da takvih obitelji ima još."

"Super su nam pomogle ove dugine slikovnice. Nije isto kad ja njoj kažem i kad ona vidi u slikovnici. Slikovnica je ipak zakon. Što je u slikovnici, to je svijet."

Ipak, neki LGBT+ roditelji navode da imaju vrlo malu ili nepostojeću podršku svojih roditelja, odnosno baki i djedova, jer ne prihvaćaju njihov seksualni identitet. Dolazak djeteta (unuka) pokatkad dodatno distancira članove obitelji jer neke bake i djedovi ne prihvaćaju da im unuci nisu u krvnom srodstvu. Dijete u nekim slučajevima "omekša" odnose i zbliži članove obitelji pa se stvara i tolerancija unatoč razlikama u stavovima. Iz tih razloga nova slikovnica više uključuje bake i djedove u priču.

Za kraj, Dugine obitelji planiraju pokrenuti novu crowdfunding kampanju za treću slikovnicu, održavati prezentacije po Hrvatskoj i regiji, izdati queer priče za stariju djecu i početi raditi na četvrtoj slikovnici. Želimo im puno uspjeha!

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.