- Autor/ica Hana / Iva
-
Objavljeno: 21 siječnja 2012
Nedjeljni referendum o EU drugi je referendum u 22 godine na kojemu će građanke i građani Hrvatske moći donijeti neku sudbonosnu odluku - na prvome smo odlučili razdružiti se od SFRJ, a na ovome nas se pita želimo li se udružiti u zajednicu europskih država.
Svi imaju svoje razloge za i protiv toga da Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postane 28. punopravna članica EU-a - neki se boje gubitka nacionalnog suvereniteta i(li) nacionalnog identiteta, neke muči pitanje trebamo li u skupinu država koju trese ekonomska kriza (17 od 27 država članice su potresene eurozone), a mnogi u EU vide priliku za, ukratko, u svakom pogledu bolji život.
Logično, svi imaju svoje specifične pojedinačne razloge, a nemalu ulogu u donošenju konačne odluke igraju i interesi pojedinih skupina. Pa kako EU stoji s poštivanjem ljudskih prava seksualnih manjina i koju razinu prava LGBT zajednica uopće uživa u EU, odnosno zemljama-članicama?
Većina država EU priznaje istospolne zajednice
Ugovor o funkcioniranju Europske unije u Člancima 10 i 19 sadrži odredbe o borbi protiv diskriminacije temeljem seksualne orijentacije, što je poslije uvršteno i u Amsterdamski ugovor. Nadalje, u Članku 21. Povelje o temeljnim pravima navodi se kako će "svaka diskriminacija koja se temelji na seksualnoj orijentaciji biti zabranjena". Donesena je 2000. godine, a zakonski obvezujuća postala je devet godina kasnije.
Valja reći kako je napravljen i prijedlog novog europskog antidiskriminacijskog zakona kojim bi se u svim zemljama EU-a sankcionirala diskriminacija u područjima socijalne zaštite, obrazovanja i pristupa dobrima i hrani, i to temeljem religijske ili vjerske pripadnosti, invaliditeta, dobi i seksualne orijentacije. Ipak, usprkos snažnoj potpori Europskog parlamenta, prijedlog je "zapeo" u Vijeću Europske unije.
Promjene su spore, ali se događaju
U ovom trenutku 16 od 27 zemalja-članica zakonski priznaje neki oblik istospolnih zajednica, a posvajanje djece omogućeno je u njih devet.
Potpunu bračnu jednakost istospolni parovi dobili su u pet zemalja EU: Belgiji, Nizozemskoj, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj. Civilna partnerstva ozakonjena su u Austriji, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Madžarskoj, Irskoj, Luksemburgu, Sloveniji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Ostale države razmatraju ozakonjenje nekog oblika partnerstva, no mnoge, pretežno u središnjoj i južnoj Europi, zakonski još uvijek definiraju brak kao zajednicu žene i muškarca.
Dio rasprave o istospolnim brakovima u Europskom parlamentu, 7. srpnja 2010. godine
Europska unija smatra kako o ozakonjenju istospolnih brakova treba odlučivati svaka zemlja zasebno. Ipak, Europski parlament odobrio je inicijativu kojom bi zemlje-članice međusobno te zakone priznavale. Pojednostavljeno rečeno, ako, primjerice, istospolni par vjenčan u Španjolskoj gdje ima sva bračna prava odseli u Italiju gdje takav zakon ne postoji, u novoj zemlji njihova boravka oni bi morali biti priznati kao bračni par.
Podsjećamo i da je britanska Zelena stranka još 2009. godine pokrenula inicijativu čiji je cilj ozakonjenje istospolnih brakova u svim zemljama-članicama Europske unije.
U svakom slučaju, većinsko raspoloženje u EU kad je riječ o našim pravima mnogo je bolje nego u Hrvatskoj, a napose u regiji za koju bismo ostali primarno politički "privezani" na duže razdoblje ukoliko referendum o EU sutra padne. Ako u nedjelju kažemo DA ulasku Hrvatske u Europsku uniju izvjesno je i da će se naše vlasti i društvo u cjelini morati još više prilagođavati civilizacijskim standardima koji vrijede u zajednici kojoj budemo pripadali.
Unatoč pokušajima blokade i prosvjedima oporbe, mađarski je parlament u ponedjeljak izglasao
-
S web stranice Nacionalnog spomenika Stonewall uklonjeno spominjanje transrodnih osoba
Američka Nacionalna služba za parkove (National Park Service, NPS) uklonila je sve reference na ...
-
Idaho kao upozorenje: republikanci žele ukinuti bračnu jednakost u cijelom SAD-u
LGBTQ+ organizacije u Idahu upozoravaju ostatak zemlje – vi biste mogli biti sljedeći.
-
Švicarska na referendumu odlučila: ne želimo homofobiju u svojoj zemlji
Švicarci su u nedjelju uvjerljivom većinom podržali zakon koji zabranjuje diskriminaciju na temelju ...
U Hrvatskoj se trenutačno održavaju četiri Povorke ponosa: u Zagrebu, Splitu, Karlovcu i Puli.
-
'Mislila sam da je ova saga gotova': Država ponovno poslala poruku duginoj obitelji da vrijedi manje
Upravni sud u Zagrebu ponovno je presudio u korist ženskog para i poništio odluke Ministarstva ...
-
Portal udruge Željke Markić proglasio podršku LGBT+ djeci 'kulturom smrti'
Prije nekoliko dana povodom obilježavanja Mjeseca ponosa, nevladina i neprofitna organizacija ...
-
Od Zrinjevca do Tuđmanca: Zagreb slavio 25 godina Pridea, organizatori poslali oštru poruku Željki Markić
U Zagrebu je u subotu uspješno održana jubilarna 25. Povorka ponosa LGBTIQ+ zajednice pod ...
Mlada novinarka i redateljica Karla Jelić snimila je kratkometražni dokumentarni film “Tiha misa”
-
Forum teatar KolekTIRV-a: Proba za bolji svijet
Posjetili smo izvedbu forum teatra Iza osmijeha u organizaciji KolekTIRV-a. Forum teatar jedna je ...
-
Queer priče u muzejskom podzemlju
Muzej grada Zagreba ovog je mjeseca bio domaćin gostujuće izložbe Coming Out Museum Susreti koja ...
-
Lomoples ideologije: Od limunike do inostvora
Nekoliko je stvari koje svake godine željno iščekujem s ironijskim odmakom - Dora, Eurovizija, i ...
Završetak trogodišnjeg međunarodnog projekta PLUSS označio je važnu prekretnicu za europski sport,
-
Država koja dopušta pirotehniku dopušta nasilje nad građanima koji žele mir
Pirotehnika nije bezazlena zabava, sezonski folklor ni pitanje osobnog ukusa. Ona je opasna i ...
-
Jesu li konzervativci i desničari homofobni zbog ideologije ili zbog ormara?
Pitanje koje je na hrvatskom Redditu otvorilo raspravu nije novo, ali je pogođeno dovoljno ravno u ...
-
Kad godine postanu prednost: Priče starijih lezbijki osvajaju TikTok
Nedavno je TikTok poharao video u kojem se stariji lezbijski par prisjeća mladosti pokazujući da ...
U nedjeljnom udarnom terminu, u ambijentu koji domaća televizijska produkcija brižno dizajnira za
-
Tradicija puna kontradikcija: Kako smo prestali slušati glazbu i počeli gledati Doru
Već se ritualno svake godine zapitam zašto gledam Doru. Moram to učiniti i ove, ali ovaj ću se put ...
-
Eurovizija 2025., ili refleksije o introvertiranosti
Malo drugačiji osvrt na rijetko loš izbor za pjesmu Eurovizije.
-
Dora 2025.: otrovno i slatko
Ovogodišnja, puno nepredvidljivija Dora prošla je u znaku svjesnih ili nesvjesnih pozivanja na Baby ...
Podrži Crol donacijom :)
