Početkom rujna s radom je započela radna skupina za izradu Zakona o registriranom partnerstvu, a u to su uključene i nevladine udruge Zagreb Pride (čije zahtjeve podržavaju i druge članice Centra za LGBT ravnopravnost - LORI, Queer Zagreb i Transaid Hrvatska) te Iskorak i Kontra.

Odlukom Vlade taj je zadatak pripao Ministarstvu uprave, a u radnoj skupini osim predstavnika različitih ministarstava kojih se tiče novi zakon, sjede i stručnjaci za obiteljsko pravo sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, predstavnici gradske uprave i matičnih ureda te Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Sudjelovanje LGBT udruga u tom je procesu iznimno važno jer upravo na taj način daleko više mogu utjecati na budući zakon nego što je to dosad bio slučaj, a ovo je ujedno i prvi put da imaju takvu priliku.

Kako god, LGBT udruge koje sudjeluju u zagovaranju, zasad nisu suglasne oko toga kako, što bi sve i na koji način zakon uopće trebao regulirati.

Preciznije, Zagreb Pride se odlučio, kako kažu, na pragmatičniji i realističniji pristup što znači da podržavaju zaseban Zakon o životnom partnerstvu, dok Iskorak i Kontra smatraju kako to područje treba regulirati Obiteljskim zakonom te uklopiti u postojeći sustav osiguran provedbenim mehanizmima.

Kako bismo njihove stavove i argumente približili onima kojih se to najviše tiše – samoj LGBT zajednici – o svemu smo razgovarali s njihovim predstavnicima koji su nam objasnili svoje pregovaračke pozicije i ono što smatraju minimumom ispod kojega se ne bi smjelo ići.

Hrvatska (ipak) nije Španjolska

"Izgradnja paralelnog sustava, osim što stvara dodatne nepotrebne troškove, može znatno odgoditi provedbu zakona i ne bismo željeli da se donese neki propis koji je naizgled dobar, a onda se pokaže da se on ne može provoditi. Što se tiče prakse drugih zemalja, treba uzeti u obzir da su navedeni politički procesi dio povijesnog konteksta demokratskih društava. Ipak, vremena su se promijenila i europska društva su postala znatno naprednija no što je to bilo na samim počecima. Kao dio europske obitelji, Hrvatska bi trebala ići ukorak s partnerskim zemljama, a to ne znači ponavljanje njihovih povijesnih procesa nego usvajanje najviših standarda tih zemalja koji postoje u ovom trenutku", misli izvršni direktor Iskoraka, Hrvoje Fuček.

Svoje neslaganje temelje na primjeru Francuske i njihovog tzv. zakona PACS koji omogućuje istospolnim ali i heteroseksualnim parovima sklapanje civilnog partnerstva s manjim opsegom prava te gdje je na Europskom sudu za ljudska prava odbijena tužba Valérie Gas i Nathalie Dubois zbog diskriminacije odnosno nemogućnosti posvajanja djeteta te gdje je ESLJP donio odluku da, s obzirom da je PACS otvoren i za heteroseksualne parove, nema de facto osnove za diskriminaciju. S obzirom da se zalažu za jednakost istospolnih parova kao ravnopravnih građana RH, smatraju da bi ozakonjenje naših brakova putem javnih bilježnika značila nepostojanje registracije i manji opseg prava. Sve navedeno bi, kaže, zatvorilo prostor za daljnje aktivističko djelovanje LGBT udruga po pitanju prava istospolnih parova za idućih pet do 10 godina.

"Samo je jedna zemlja na svijetu preskočila sve to i uvela bračnu jednakost gotovo 'preko noći'. Bila je to Španjolska i to zahvaljujući političkoj odluci premijera Zapatera, iako su preko deset godina većina španjolskih regija već imale neku vrstu registriranog partnerstva. U Hrvatskoj takve političke volje i takvog političara nema", tvrdi koordinator Zagreb Pridea Marko Jurčić.

Kao primjere je naveo države koje su do bračne jednakosti dolazile postupno: ustavnom tužbom ili primjenom ustavnih odredbi (Portugal i Južna Afrika), uvođenjem posebnog zakona o registriranom partnerstvu (Danska, Švedska, Norveška i Island, s tim da nakon uvođenja bračne jednakosti jedino Nizozemska i Belgija zadržavaju i registrirano partnerstvo), sudskim putem (Kanada i mnoge savezne države SAD-a, npr. Massachusets), te referendumom (Maryland, Maine i Washington).

"Hrvatski sabor u zadnjim promjenama ustava nije u tekst stavio zabranu svake diskriminacije temeljem spolne orijentacije. Želimo li s se za bračnu jednakost boriti na sudu? Želimo li bračnu jednakost na referendum? Ne treba otkrivati toplu vodu. Ostaje nam dakle postupan rast, a Zagreb Pride radi na tome da taj rast bude u dva koraka – životno partnerstvo odmah i sada, a brak onda kad se uspije promijeniti volja vladajućih. To se trenutačno događa u Francuskoj, gdje su građani sami natjerali lidere ljevice da promijene stav", obrazložio je Jurčić.

"Traženje maksimuma naša je obveza"

No u Iskoraku i Kontri smatraju kako je razgovor o kompromisima i pragmatičnosti u ovom trenutku "krajnje neozbiljan" te da je njihova uloga kao organizacije civilnog društva tražiti najbolje za istospolne parove, a to je maksimum prava, odnosno jednakost.

"Iskorak i Kontra su već 2003. godine sudjelovali u zakonodavnom procesu za donošenje Zakona o istospolnim zajednicama, a proteklih smo devet godina zagovarali izjednačavanje prava heteroseksualnih (bračnih) i istospolnih parova. Tijekom 2010. godine dobili smo od zastupnika SDP-a podršku za izmjene Obiteljskog zakona. Vjerujemo da su naši ciljevi od samog početka zagovaranja prije devet godina jasni i od njih ne odustajemo neovisno o političkoj volji vladajuće strukture", pojasnio je Fuček.

Dodaje i kako je dolaskom SDP-a i koalicijskih partnera na vlast došlo do određene promjene političke volje. Iznenađuje ga pasivna uloga HNS-a, koji se inače uvijek bez dvojbe zalagao za pravo na brak istospolnih parova. No razumije i da kao predstavnici vlasti oni sada moraju zastupati interese svih građana u Hrvatskoj što znači da trebaju naći kompromis između njihovih zahtjeva i zahtjeva koji proizlaze iz crkvenih krugova i desno orijentiranih stranaka. Međutim, smatra da ljudska prava LGBT osoba ne mogu i ne smiju biti predmet političke trgovine kao što je to bio slučaj prilikom donošenja izmjena Ustava RH 2010. godine i da obavezu poštivanja tih prava imaju sve političke opcije.

Novi zakon mora regulirati i roditeljske uloge

Jurčić je naglasio kako se njihov stav nije promijenio otkad su krenuli s izradom svoje vizije novog zakona koji je Zagreb Pride pisao početkom godine.

"Dakle, imamo priliku da se obiteljski život LGBT osoba napokon uredi, što znači da želimo da LGBT parovi mogu doći pred matičara i sklopiti životno partnerstvo koje će im omogućiti ostvarivanje svih prava iz braka. S obzirom da smo pokrenuli dvije grupe LGBT roditelja i roditeljica, te LGBT parova koji planiraju obitelj, jasno da je i Vladi i predsjedniku i valjda cijeloj LGBT zajednici da novi zakon mora regulirati i roditeljske uloge, poput posvajanja partnerove ili partneričine djece, ili mogućnost suodlučivanja o skrbi za partnerovu ili partneričinu djecu. Ukratko, regulacija postojećih okolnosti u kojima se hrvatske LGBT obitelji već nalaze, donja je granica od koje Zagreb Pride nikad neće odstupiti", istaknuo je.

Budući da se u svom radu svakodnevno susreće s diskriminacijom LGBT osoba i odlično poznaje (zakonski neuređene) okolnosti u kojima žive, primjerice, LGBT obitelji s djecom, itekako je svjestan važnosti reguliranja njihova zakonskog statusa te naglašava kako se njihovi, ali i životi svih LGBT osoba u Hrvatskoj odvijaju sad i ovdje.

"Partner/ica mora moći posvojiti dijete svoga životnog partnera/ice ukoliko nije poznat drugi (najčešće biološki) roditelj. Ukoliko ta druga osoba postoji, da životni partner/ica mora moći dobiti pravo na suodlučivanje o skrbi za djecu, dakle da može npr. otići u vrtić, na roditeljski sastanak i odlučiti o hitnom medicinskom postupku, ako otac ili majka nisu to u mogućnosti", naveo je samo neke primjere iz svakodnevice i dodao kako raspravom i argumentima trebaju uvjeriti ostale članove radne skupine da je to naša potreba.

Zadovoljan je činjenicom da je Vlada napokon otvorila prostor da se ponovno kroz poseban zakon uredi obiteljski život LGBT osoba i misli da Zagreb Pride uz podršku svojih saveznika/ica može doprijeti izradi kvalitetnog i primjenjivog rješenja.

"To ne znači da treba odustati od bračne jednakosti, ona se mora desiti neovisno o tome što radimo sada. I to bi trebalo biti jasno svima."

Presudit će politička volja

U trenutačnoj se situaciji s nameće pitanje mogu li različiti stavovi udruga negativno utjecati na konačan ishod. Fuček smatra da se to neće dogoditi, budući da je njihova uloga savjetodavna. Ipak, izrazio je bojazan da bi Vlada neslaganje u stavovima udruga mogla iskoristiti kao argument da odugovlači s procesom ili da ga prekine, ali samo u slučaju prebacivanja odgovornosti.

"U čitavoj situaciji nije presudno slažu li se udruge oko nekih pitanja ili ne, nego kakva je politička volja da se izjednače prava istospolnih parova pred zakonom. Vlada trenutačno mišljenja udruga ionako prima samo 'na znanje' s obzirom da one niti nisu članice postojeće radne skupine nego imaju savjetodavnu ulogu. U takvoj ulozi trebaju i ostati, jer nije dobro da na sebe preuzimaju odgovornosti koje po Ustavu pripadaju demokratski izabranoj vlasti. Ukoliko se desi prebacivanje te odgovornosti, smatramo da bi to bilo pogubno za proces izjednačavanja prava, jer bi onda Vlada mogla neslaganje u stavovima udruga iskoristiti kao argument da odugovlači sa procesom ili da ga prekine. Pristanak udruga na takvo prebacivanje političke odgovornosti bio bi aktivistički krajnje neozbiljan, stoga Iskorak i Kontra nikad na to neće pristati", razjasnio je.

Smatra i kako je sve to početak procesa pronalaženja rješenja kojim bi se izjednačila prava istospolnih parova s bračnim parovima i dobra prilika da se uključi i sama zajednica čiji su pritisak i podrška također potrebni da bi se uspješno izborili za ono za što se zalažu. Zato se nadaju da će se u ovaj proces uključiti na različitim razinama svi kojima je doista u interesu da se osigura jednakost sadašnjih i budućih generacija.

Razloga za optimizam ima

Kad radna skupina završi s izradom nacrta, onda taj tekst odlazi u Vladu koja će ga pretvoriti u konačni Prijedlog zakona. Kad ga Vlada uputi u Sabor, on će vjerojatno ići u dva čitanja te kako trenutno stvari stoje, ako ih netko bitno ne uspori, zakon bi mogao biti izglasan do kraja 2013. godine.

"Ako Prijedlog zakona o životnom partnerstvu bude bitno drugačiji od onog kojeg mi predlažemo, naravno da ćemo se boriti protiv. Tako radimo i inače, kad je neki drugi zakon u pitanju, samo što je sada stvar bitno drugačija, jer imamo priliku da naš prijedlog ima neizmjerno veću težinu nego šaljemo dopise i dižemo balone na Markovom trgu", kaže Jurčić.

Ističe kako se gotovo svi unutar radne skupine slažu se oko uvjeta i načela i misli da imaju razloga za optimizam te da rade dobru stvar.

"Ako Vlada prihvati nacrt u onom obliku koje je zadovoljavajuće i najsličnije produktu naše radne skupine, onda možemo malo proslaviti. Nakon toga slijedi Sabor, a na dan izglasavanja Zakona o životnom partnerstvu želimo vidjeti punu galeriju u Saboru i navečer sve to proslaviti", poručio je.