Konačan prijedlog Zakona o životnom partnerstvu još nije dovršen, a ostala su pitanja treba li i kako regulirati određena prava istospolnih parova s kojima živi i dijete jednog od partnera te treba li izrijekom zabraniti diskriminatorno postupanje u vezi s medicinski potpomognutom oplodnjom za lezbijke koje žive u istospolnoj zajednici, kazao je ministar uprave Arsen Bauk gostujući u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog".

Ta će se pitanja nastojati riješiti kroz još jedan sastanak radne skupine, nakon čega bi konačan tekst prijedloga Zakona trebao biti objavljen i dostupan javnosti te će se pokrenuti javna rasprava. Cilj je da do kraja godine taj prijedlog prođe prvo čitanje u Saboru.

No, čitavom situacijom nisu odveć zadovoljni u udrugama Iskorak i Kontra u čije je ime govorila Sanja Juras, članica radne skupine: "Organizacije Iskorak i Kontra od početka su upozoravale da je ovakav način uređivanja pitanja zaštite obiteljskog života istospolnih obitelji diskriminatoran i šalje negativnu poruku. Nije bilo nikakve potrebe za osnivanje posebnih radnih skupina niti da se time bavi ministarstvo koje se inače ne bavi pitanjima obitelji te, na koncu, nije bilo ni potrebe za posebnim zakonom i osnivanjem posebnih institucija".

Borba će trajati do potpune ravnopravnosti

Dodala je kako činjenica da se to radi na ovakav način istospolne zajednice izlaže riziku da sva prava i obveze neće biti obuhvaćene zakonom, a šalje se i poruka da istospolne obitelji predstavljaju svojevrsnu prijetnju drugim obiteljima, da su manje važne i da su građani drugog reda. "To je osobito opasno kada dolazi od Vlade i od države koja je tu da štiti ljudska prava svih građana i građanki", poručila je Juras.

Kazala je i kako će se i dalje vraćati na to pitanje sve dok prava istospolnih zajednica ne budu regulirana Obiteljskim zakonom i dok se ne postigne potpuna ravnopravnost. Smatra kako zaštita obiteljskog života istospolnih parova kroz institucije braka i izvanbračne zajednice predstavlja civilizacijski doseg u pogledu zaštite ljudskih prava, a navodi i kako je to slučaj u brojnim zemljama EU koje su od civilnih partnerstava došle do bračne jednakosti, a tome teže i druge države.

Uz Bauka i Juras u emisiji je gostovala čelnica inicijative "U ime obitelji", Željka Markić koja je, naravno, spomenula kako su prije četiri mjeseca upravo Ministarstvu uprave predali 750.000 potpisa ljudi koji traže referendum na kojem će se građani izjasniti žele li da se u Ustav unese definicija braka kao isključive zajednice žene i muškarca i da su sva prava . "Provjera potpisa trajala je tri dana, a Ministarstvo uprave je na njima 'sjedilo' tri mjeseca", predbacila je Markić ministru Bauku.

Uznemirava je mogućnost MPO-a i posvajanja

Spomenula je i kako "neka istraživanja pokazuju da na jednu osobu koja je dala potpis dolaze još jedna do tri osobe koje nisu dale taj potpis". "Gledamo li to vrlo restriktivno, danas u Hrvatskoj imamo milijun i pol ljudi koji su poručili da im je takva definicija braka, uključujući sva prava, i ono na posvajanje djece, toliko bitno da o tome traže referendum", zaključila je. O kakvim i čijim istraživanjima je riječ, nije objasnila.

Tvrdi i kako postojeći Zakon o istospolnim zajednicama iz 2003. omogućava "homoseksualnim partnerima da se nasljeđuju, uzdržavaju i posjećuju u bolnici" te da u 10 godina ni na jednom sudu nitko nije iskoristio prava iz tog zakona. Nije propustila spomenuti niti na se u popisu stanovništva svega 130 osoba izjasnilo da žive u istospolnoj vezi.

Trn u oku predstavlja joj i činjenica da budući Zakon o životnom partnerstvu regulira pitanja roditeljske skrbi "čime se de facto zaobilaze dva zakona", Zakon o potpomognutoj oplodnji koji u ovom trenutku lezbijkama ne omogućava pravo na medicinski potpomognutu oplodnju, a ovaj zakon bi omogućio da dvije partnerice dobiju dijete na taj način. Smeta joj i mogućnost da bi nakon smrti oca djeteta koje živi s dvije žene, partnerica biološke majke mogla to dijete posvojiti, što ne postoji u Obiteljskom zakonu.

Bauk je replicirao kako budući zakon polazi od činjenice da istospolne životne zajednice postoje i on regulira cijeli niz pitanja koja se odnose na njihovo funkcioniranje: imovinska pitanja, zdravstvena pitanja, slobodu kretanja na zajedničkom tržištu EU, porezna prava i obveze, pristup javnim i tržišnim uslugama itd., "što znači da odnos Zakona o životnom partnerstvu i Obiteljskog zakona nije jednodimenzionalan te da njihove odredbe nisu jednake."

Zaštićeni ste i nemate pravo govoriti da ste u braku

Činjenica da životno partnerstvo nije regulirano Obiteljskim, već posebnim zakonom govori da postoji stajalište "kako je riječ o zasebnoj instituciji koja ima vlastitu povijest, tradiciju i društveni kontekst". U tom smislu je, kaže, Zakon o životnom partnerstvu "pragmatičan kompromis koji je doličan demokratskom društvu".

"Što se tiče reguliranja pitanja skrbništva, bolje je da dijete ostane s partnerom iz životne zajednice s kojim je živjelo nego da ode u dom za nezbrinutu djecu. O tome će odlučivati sud", kazao je Bauk.

Markić je na koncu zaključila da "homoseksualne osobe u Hrvatskoj imaju sva ista prava kao i ona". "Ali ono na što gospođa Juras nema pravo kad je u paru sa ženom – nema pravo reći da se taj par u Hrvatskoj zove brak, nema pravo ići na medicinski potpomognutu oplodnju i nema pravo posvojiti djecu", nabrojala je.

Dodavši kako hrvatsko društvo ima pravo reći što misli o braku i obitelji, poručila je kako su "neprekidno izloženi vrlo agresivnim napadima u kojima ih se stalno optužuje da nekoga diskriminiraju" te da se "stvara dojam da se ljudska i građanska prava jedne manjine ne poštuju".

Emisiju u cijelosti poslušajte ovdje.