Popis stanovništva ove će godine prvi put statistički obuhvatiti i istospolne zajednice. Ta je vijest, ponajprije zahvaljujući senzacionalističkim napisima raznih medija, izazvala mnogo nedoumica, kako kod LGBT tako i kod hetero populacije.

Ono što najviše muči LGBT zajednicu jest pitanje znači li izjašnjavanje na popisu stanovništva da netko živi u istospolnoj zajednici i "javno priznanje" da je gej/lezbijka, odnosno što će državi ti i takvi podaci te mogu li se oni zloupotrijebiti? Kad je riječ o zloupotrebama, vlasti ističu kako je riječ o podacima koji će se koristiti isključivo u statističke svrhe, a ako netko to pokuša izigrati prekršit će zakone i Ustav RH te onda podliježe i kaznenom progonu.

Naime, kako stoji na službenim stranicama Državnoga zavoda za statistiku, Zaštita individualnih podataka jamči se Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.), Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.) i Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN, br. 103/03.).

Dakle, je li označavanje kvadratića "istospolna zajednica" na obrascu za Popis stanovništva ujedno i outanje? O tome, ali i drugim pitanjima koje je otvorio ulazak istospolnih zajednica u državnu statistiku razgovarale smo s predstavnicima LGBT udruga i udruga za opća ljudska prava.

Mogu li se podaci zloupotrijebiti?

Pokušale smo doznati i što o svemu misle predstavnici vlasti i najjačih opozicijskih stranaka, ali su se o ovoj temi pristale izjasniti samo HSS-ova saborska zastupnica Marijana Petir i Mirela Holy iz SDP-a.

Jedna od najpoznatijih hrvatskih aktivistica Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava upozorava kako je veliko pitanje tko će sve imati uvid u podatke iz popisa stanovništva i da bismo na to trebali čim prije dobiti odgovor kako bi se izbjegle grube zloupotrebe jer bi one mogle imati teške posljedice u homofobnom društvu kako je hrvatsko.

Ističe i kako bi bilo važno znati koliko u Hrvatskoj uopće ima istospolnih zajednica.

"Možda je ovo pravi put, konačno se priznaje da istospolne zajednice postoje i stoga one imaju pravo zahtijevati poštivanje svojih prava. Jednako tako, kad se rade istraživanja takvi su podaci važni - koliko je razvoda, koliko jednoroditeljskih domaćinstava - sve su to dragocjeni demografski podaci koji govore o tome gdje jedno društvo jest i koje su tendencije. LGBT zajednica dužna je raščistiti sva sporna pitanja oko Popisa stanovništva, a mi smo tu da je podržimo. Kuća ljudskih prava svakako će u svakom trenutku podržati sve opravdane zahtjeve LGBT zajednice", dodala je Sarnavka.

Mirela Holy slaže se kako je to pozitivan iskorak, no dijelom izražava jednaku bojazan od zloupotrebe podataka: "To smatram pozitivnim iskorakom jer omogućava osobama koje žive u istospolnim zajednicama da to učine vidljivom statističkom činjenicom, naravno, ukoliko to žele. Smatram da je pozitivno to što država kroz Upitnik i mogućnost ovakvog odgovora, ovakav tip zajednica definira kao 'normalni' ljudski odnos. Manjkavost može proizaći iz eventualne zloupotrebe dobivenih podataka i kršenja prava na privatnost i tajnost podataka. Iskreno se nadam da će država tu pokazati zrelost i odgovornost te da do takvih negativnih pojava neće doći."

"Smatram da država svim svojim građanima/kama, kako homoseksualnim tako i heteroseksualnim, treba dati jednaka  prava, a omogućavanje statističke obrade podataka koji se tiču života u istospolnim zajednicama vidim kao jedan od malih, sramežljivih koraka države u pravcu prave legalizacije istospolnih veza"; dodala je Holy.

Poziv svim istospolnim zajednicama na izjašnjavanje

Marko Jurčić iz udruženja Zagreb Pride istaknuo je kako je važno znati da se u upitnicima za popis stanovništva neće pitati kakve je tko seksualne orijentacije, već u kakvoj vrsti zajednice živi. "Dakle, kao i kod svih ostalih pitanja, građanima će se u povjerenju i diskreciji i potpunoj anonimnosti postavljati razna pitanja, o njihovoj religiji, narodnosti, nacionalnosti, obrazovanju, pa tako i vrsti zajednice u kojoj žive. Na samom stanovništvu je da odgovara onako kako misli da je ispravno", rekao je Jurčić.

Naglašava i kako je Zagreb Pride pozvao sve LGBT osobe koje žive s partnerima/cama da se izjasne da žive u istospolnim zajednicama, unatoč tome što je Zakon o istospolnim zajednicama nedorečen i kontradiktoran te produkt jedne političke trgovine.

Osuda (namjernog?) dezinformiranja

Sanda Brumen iz lezbijske udruge Kontra smatra kako se eventualno može propitivati zašto Državu zanima u kakvoj tko zajednici živi. "Ono što se u ovom slučaju pojavilo kao problem jest senzacionalističko i površno pisanje raznih novina i osoba koje tamo rade (teško ih možemo nazvati novinarima). Jedne su novine čak stavile naslov 'Pitat će vas jeste li gay?'. Takvi članci stigmatiziraju LGBT populaciju i uzrokuju nepotrebnu paranoju unutar same zajednice."

Brumen smatra i kako se zbog homofobičnog i patrijarhalnog društva u kojem živimo mnogo ljudi koji žive u istospolnim zajednicama neće tako izjasniti, ali, kao i njezini kolege iz Zagreb Pridea, misli kako bi bilo dobro da se što više ljudi izjasni jer taj bi konkretan podatak pokazao da smo tu i da nas ima. "Uobičajeno je da se te tema gura pod tepih i da se misli ako nemamo sva prava da onda i ne postojimo", dodaje.

Danijela iz riječke lezbijske udruge LORI također je osudila "neodgovorne senzacionalističke napise koji su se posljednjih dana pojavili u medijima", a s kolegicom Brumen dijeli i bojazan da se velik broj ljudi zapravo neće izjasniti da živi u istospolnoj zajednici iz puke navike skrivanja, pa ističe i da ne vjeruje u vjerodostojnost tih, budućih, podataka.

"Ako osoba živi u istospolnoj zajednici, mislim kako je pozitivno da se o tome i izjasni. Na to se može gledati jednako kao da živimo u zajednici s osobom drugog spol – to je dio našeg identiteta i takvim bismo to i prikazali. Dodatno, to se može vidjeti i kao neki čin 'zalaganja za svoja prava' u smislu suprotstavljanja nevidljivosti i marginalizaciji," istaknula je Danijela.

Pitanje o istospolnim zajednicama je logično

Edo Bulić, k oordinator udruge Iskorak, na tragu je stava Marijane Petir (HSS) kako nema potrebe propitivati ovaj potez države s obzirom da hrvatsko zakonodavstvo poznaje istospolne zajednice pa je, kako je u kratkom komentaru istaknula Petir, "logično da je u upitniku predviđeno i to pitanje".

Bulić smatra da pitanje o životu u istospolnoj zajednici u Popisu stanovništva nije ni loše ni dobro s aspekta ljudskih prava: "Taj se upitnik radi s obzirom na postojeće zakone, a samo zakoni mogu biti pozitivni ili negativni. Sadašnji zakoni su za LGBT osobe još uvijek diskriminativni, dakle loši, posebice kad govorimo o pravu na obiteljski život istospolnih parova. No, to nema veze s konkretnim Popisom stanovništva. Država ima pravo popisati stanovništvo i za statističke svrhe upotrebljavati sakupljene podatke i to nema veze s činjenicom da još uvijek LGBT osobe nemaju ista prava kao i heteroseksualne osobe", zaključuje Bulić.

Imamo li na umu činjenicu da su se u protekla dva desetljeća mnogi zakoni donosili i rušili upravo zahvaljujući statističkim podacima iz popisa stanovništva, preciznije, onima o broju deklariranih katolika u Hrvatskoj, pitanje o životu u istospolnoj zajednici postaje još važnije. Izjašnjavanje što većeg broja ljudi otvorilo bi dodatne mogućnosti za znatno proširenje postojećeg, ali bolno manjkavog, Zakona o istospolnim zajednicama.

(Ilustracija: dzs.hr)