Kathrin i Linda K. Poželjele su imati dijete, ali kako da jedan lezbijski par dobije potomke?

Preko interneta su potražile oca i tako je na svijet došao Hugo. Ovo je priča o modernoj obitelji.
"On je taj." Lindi je odmah bilo jasno kad je prvi put ugledala Thomasa. Taj je čovjek trebao biti otac njihove djece.

Linda je pogledala Katrin. I ona je bila očarana Thomasom. Obje žene su napokon pronašle onog pravog – pravog donatora sperme za njihovo planirano dijete.

Linda (29) i Kathrin K. (35), zajedno su četiri i pol godine, imaju jedan stariji stan u Kölnu a njihova veza je službeno registrirana kao istospolno životno partnerstvo. "Znale smo da ćemo jednom poželjeti dijete", kaže Linda. "I tada se postavilo veliko pitanje: kako ćemo to učiniti? "

Istospolnim parovima u Njemačkoj teško je zasnovati obitelj. Zajedničko posvajanje jednog djeteta nije dozvoljeno – za razliku od mnogih drugih europskih zemalja kao što su Belgija, Švedska, Španjolska i Nizozemska. Neki od njemačkih političara su se zalagali za prava posvajanja istospolnim parovima, ali bezuspješno.

Njemačka je konzervativna i po pitanju umjetne oplodnje. Prema smjernicama Medicinske komore, liječnici mogu provesti jednu "potpomognutu oplodnju" samo kod žena koje su udane ili, u iznimnim slučajevima, kod onih koje žive u heteroseksualnoj vezi.

"Ginekologe se od toga odvraća jer bi majke teoretski poslije mogle podnijeti zahtjev za skrbništvom", kaže Renate Rapf iz njemačkog gej i lezbijskog saveza (LSVD). "Naposljetku je liječnik jedini koji je prisutan kod rađanja djeteta."

Poneka medicinska vijeća/komore, poput berlinske, ne slažu se s tim smjernicama, ali usprkos tome je umjetna oplodnja lezbijki među ginekolozima vrlo kontroverzna tema. Stoga se mnogi lezbijski parovi obraćaju klinikama u inozemstvu.

"Možda je riječ o nekom perverznjaku"
Linda i Kathrin to nisu htjele. S jedne strane, zbog visokih putnih troškova i cijena oplodnje. S druge strane, tamo bi našli samo donatora sperme – ali ne i oca. "Mi smo željele tatu za bebu", kaže Kathrin. "Stoga bilo je jasno da moramo naći jednog koji će to s nama prolaziti."

Pošto u krugu poznanika nisu mogle pronaći čovjeka koji bi na to pristao, žene su s velikom skepsom odabrale internet. "Isprva nismo uopće vjerovale, ali željele smo pokušati", kaže Linda. U virtualnom prozorčiću naletjele su na Thomasa: gej, privlačan, sportski tip, živi u Kölnu.

Ugovorile su sastanak, iako su se još uvijek predomišljale. "Čovjek koji se prijavi na nekakvu web stranicu da bi upoznao lezbijski par – tu je već vrlo vjerojatno da se radi o perverznjaku", kaže Linda.

Prvi susret u jednom kafiću je prošao dobro, idući su slijedili. Žene su pobliže upoznale Thomasa. "Odlučile smo ne staviti njegove hobije ili talent kao kriterij za odabir ", kaže Linda. Ona i Kathrin nisu htjele "sterilnu" selekciju ili "što savršenije gene" za svoje dijete. Važno je bilo da Thomas nema nikakvih bolesti, tako da se prije doniranja testirao na HIV i hepatitis.

7000 do 9000 djece živi u istospolnim obiteljima
Trojka je odlučila zasnovati obitelj. Žene su poželjele muškarca koji je djetetu otac, ali koji će ga dobrovoljno dati na posvajanje i tako izgubiti neka prava te koji je spreman stvoriti s njima i drugo dijete, da obitelj postane još veća. Thomas je bio oduševljen idejom kroz jedno dijete ostaviti nešto iza sebe, bez da radikalno mijenja svoj život.

Prema procjenama njemačkoga gej i lezbijskog saveza, u Saveznoj Republici Njemačkoj u takozvanim "duginim obiteljima" odrasta oko 7000 do 9000 djece, dakle uz istospolne roditelje. Većina djece potječe iz ranijih heteroseksualnih partnerstava, ali sve više istospolnih parova osnivaju vlastitu obitelj. Pritom žene posežu više za umjetnom oplodnjom, ali točna brojka nije poznata.

Kad je došlo do odluke koja bi od dviju žena nosila dijete, izbor je pao na Kathrin. Ona ima 35 godina, šest više od svoje partnerice. Kad je njezin ovulacijski test u travnju 2009. godine pokazao da je plodna, nazvala je Thomasa: "Vrijeme je, možeš li doći u sljedeća 24 sata?"

Dijete je začeto – prema uputama s interneta
Navečer je Thomas došao u stan kod djevojaka. Nestao je u obližnju sobu s jednom praznom čašom, vratio se ponovno s punom i crven u licu. Tada je odmah otišao jer je obavio svoj dio zadaće.

Za ostatak su se pobrinule same Linda i Kathrin same, s jednom špricom i odgovarajućim uputama s interneta. Prvi je pokušaj bio bezuspješan, Thomas je nanovo dolazio u dva sljedeća mjeseca. Nakon trećeg pokušaja, dobra vijest: Kathrin je zatrudnjela.

Trudnoća je protekla normalno – tečajevi za trudnice, uređivanje dječje sobe, redoviti odlasci na liječničke preglede. Thomas se držao po strani. "Ne može puno pričati o dječjim temama", kaže Linda. "Jednom je bio s nama u dječjoj trgovini, ali više iz praktičnih razloga."

Kathrin je "mama", Linda je "mami"
Thomas nije bio na porodu. "Kad smo se u klinici predstavili, njegovatelji su isprva pitali jesmo li sestre", priča Kathrin. "Više puta sam morala ponoviti da je Linda moja životna partnerica, i tek tad im je bilo jasno."

Nekoliko mjeseci kasnije, kölnska istospolna obitelj vodi jedan tipičan obiteljski život s djetetom: Linda dolazi nakon radnog dana dolazi kući i ugleda Huga u majici kako leži na podu. Kathrin misli da bi mu moglo biti hladno i donosi pokrivač. "Prava sam kvočka, uvijek preoprezna", kaže.

Da se Hugo ne bi zbunio, Kathrin je "mama", Linda je "mami". "Tako rade svi lezbijski parovi s djecom koje poznajemo", kaže Kathrin. Thomasa će zvati "tata".

Thomas svrati tu i tamo i donese Hugu darove. Još nikad nije promijenio svom sinu pelene ili sam pazio na njega. Majke smatraju da on to i ne mora. "Želimo jednu mušku osobu za Huga, jednog 'vikend-tatu'", kaže Linda. "On bi trebao tu i tamo doći i poigrati se s njim. I biti mu očinska figura."

"Procjenjujemo što je za dijete najbolje, sve ostalo je nevažno"
Linda misli da je u ophođenju s djetetom opuštenija od Kathrin. Pri susretima roditelja razgovara većinom s muškim parovima, očevima. Ona ima drugačiji odnos s Hugom nego njegova biološka majka, kaže. "Njoj je, naravno, lakše i smiriti ga. Ali to je normalno." Linda namjerava roditi drugo dijete.

Prije nego što one i službeno postanu roditelji malog Huga, dolazi birokracija. Kathrin se vodi kao biološka majka djeteta, Thomas kao otac. On je svog sina dobrovoljno dao posvojiti, tako da bi ga Linda mogla posvojiti. Socijalna služba odlučuje hoće li njihov zahtjev proći kao "posvojenje pastorka".

Šanse za to su dobre. Kod istospolnih parova se, "razumljivo", primjenjuju isti standardi kao i kod heteroseksualnih, kaže Klaus-Peter Völlmecke iz kölnske socijalne službe. " Procjenjujemo što je za dijete najbolje, sve ostalo je nevažno."

Problematično kod istospolnih parova bi moglo biti jedino ako uloge nisu razjašnjene. Primjerice, ako imamo dvije majke i dva oca koji žele imati pravo na uzdržavanje, službenici će oklijevati. "Dijete mora znati "tko mu je majka a tko otac", koji roditelj je odgovoran za odgoj", kaže Völlmecke.
"Tada procijenimo može li dijete zbuniti podjela uloga. Ukoliko to nije slučaj, odobrava se posvajanje."

"Hugo će sigurno morati slušati glupe predrasude"
Ministarstvo pravosuđa je 2006. godine napravilo istraživanje pri Bavarskom državnom Institutu za istraživanje obitelji i pri Državnom institutu za pedagogiju u Münchenu. Cilj je bio istražiti kako se djeca u istospolnim obiteljima razvijaju. Godine 2009. predstavljeni su rezultati: djeca istospolnih parova razvijaju se u stabilnije ličnosti od djece iz ostalih obitelji. Dokazano posjeduju viši osjećaj samopouzdanja i više autonomije.

Doduše, 46% ispitane djece doživjelo je diskriminaciju. Najviše ih se zadirkuje u školi jer su njihove obitelji drugačije.
Linda i Kathrin znaju da njihovom sinu neće biti lako.

"Ne sumnjamo da će Hugo morati slušati glupe predrasude, kao 'tvoj tata je peder'", kaže Linda. "Ali i druga djeca slušaju kako im je 'mama debela' ili 'nemaju tatu', a to je jednako loše."

(Foto: spiegel)