Zita je napisao/la:Kredibilitet autora nije bitan? Mozda samo u Hercegovini.
Ne vidim da se u Otvoreno, Dnevnik ili bilokoju drugu ozbiljnu emisiju (osim Malnarove Nocne More) dovode noname babice sa placa, cigici sa cesta ili 12to godisnjaci iz Etiopije itd da pricaju o politici, medicini ili ekonomiji vec osobe sa imenom, prezimenom, kredibilitetom te strucnoscu iza sebe.
No, ono sto mene zanima, od svih ovdje navedenih podataka, kako je ovaj covjek dosao do crola. tj koja ga je korisnica pozvala.
"zasto" je nepotrebno

Uh, jedno po jedno.
Prvo za zahvalim Darijanu što se registrirao i razjasnio. Ja ga nisam zvala, možda da onemogućiš Google bot pa se imena s ovog foruma neće pojavljivati na rezultatima pretraživanja. Ne skači pred rudo i ne insinuiraj ono za što nemaš osnovu. To je očito običaj na ovom forumu, ići sa sarkastičnim komentarima koji, kao, trebaju zamijeniti argumentiranje, svi se malo nasmiju i nastave. Što ne osporava činjenicu da je komentar totalno beskoristan. Još na to, konstantno pokušavate spustiti razinu rasprave na taj sarkazam, na pokušaj diskreditiranja autora postova umjesto pokušaja diskreditiranja argumenata, i stalno se javljaju isti logički falaciteti. Onda još dvoje-troje ljudi konstantno nemaju što pridonijeti raspravi, ali konstantno stavljaju nekakve smajliće potpore jednoj ili drugoj strani, kao da je bitan omjer onih koji navijaju za jednu ili drugu stranu. Djetinjarije. Stalne provokacije ne brojim više uopće, niti broj puta koliko su dopuštene kada bi na svakom drugom forumu, bez obzira na politički stav administratora, bile izbrisane, a njihovi autori poslani na hlađenje. Retoričko pitanje, koje si i meni postavila nekad davno - kako onda podići kvalitetu rasprave?
Stvar je relativno jednostavna: Raščlani, primjeni Nashov algoritam. Idemo ponovno.
Zita, od svih ljudi, ti bi trebala znati da kredibilitet autora u znanosti (što ovaj rad jest - a što je drugo znanost nego prikupljanje podataka?) nije bitan, nego točnost samih podataka. To će ti reći svaki iole kompetentan urednik znanstvenog časopisa - vjerujem da si najvećeg hrvatskog i upoznala tijekom studiranja. Štoviše, vjerojatno morala i položiti predmet u kojem se obrađuje dotična tematika. Ako je potrebno, Darija nisam zvala, ali zvat ću MM-a da ti objasni. Nije nikakav problem.
Naime, kada procjenjuješ nečiji rad, ne gledaš odakle je došao, niti gledaš koliko citata ima, je li ugledni znanstvenik ili student, ili nešto treće. Bitna je samo točnost podataka i kako ih provjeriti. Isto ti je rekao i Darijan, isto ti je rekla i Bash. Jedan sarkastični komentar o Hercegovcima ne može zaglušiti logičku i profesionalnu pogrešku. Možda samo u umovima onih koji tematiku ne poznaju.
Sada, da ja dobijem u ruke taj rad, kao ono što obično radim, i idem provjeriti kredibilnost podataka, prvo bih zatražila originalne papire studije. I vidjela metode. Ako autor nije sam napravio meta analizu, ja bih je morala napraviti za njega prije nego nešto objavim. I nije dužnost Poskoka, pošto nije znanstveni časopis, da to napravi, kao što to ne rade ni jedna novinska kuća u svijetu. Nema to veze s time što je Poskok hercegovački, nego s time što je - novinski.
Ali kako provjeriti točnost podataka, ako te baš zanima? Dovoljna su ti tri telefonska poziva i jedan besplatni statistički program. Sigurno nećeš ići sve njegove brojke provjeravati, tj. svih 473 000 ponovno prebrojavati. Apsurdno je i ne radi se nigdje. Ono što se radi u takvim slučajevima jest da uzmeš nekih 1% spomenutih brojki nasumice, ili u ovom slučaju odabereš 10 nasumičnih mjesta i provjeriš poklapaju li se podaci iz navedene studije sa brojevima koje ti dobiješ. To je bar lako napraviti. Iskreno, ovaj forum nije vrijedan truda, ali prema iskustvu s takvim studijama ti mogu reći da brojka vjerojatno nije daleko od istine. Naime, uključen je i najvažniji faktor u istraživanje, faktor koji u ovom slučaju može odnijeti preciznost, a to je broj ateista, tj. Hrvata ne-katolika, ako se tako smijem izraziti. Čim vidiš da su u jednoj studiji uključeni i takvi faktori koje bi laik previdio, znaš iz iskustva da je studija solidna. Osobno bih uključila i mogućnost pogreške koju Amelie spominje, raseljeni, umrli, rođeni itd. (ali to možeš izvući kao vjerojatnost pogreške samo na temelju prethodnih studija). Opet, iz iskustva govoreći, pogreška bi iznosila ukupno negdje oko 3%, snaga studije time negdje oko 0,97.
Eh, da, zaboravih
@call_me - manipulacija? Da, manipulacija je popularna metoda ovdje. Ne treba nitko odgovarati na čeriti manipulativna pitanja koja sam navela, dovoljno je da mi odgovoriš na ono prvo, ono je bitno za temu. Ili na ono o dvojnom državljanstvu iz tamo negdje drugog-trećeg posta. Ni na jedno još nisam dobila odgovor.