Insanity WORKOUT

[JaNNa]

oooooooooooo.. bez brige... živim i dišem i super je!

UPDATE (nakon dva mjeseca, jer ipak sam bila odsutna neko vrijeme):

u prvih mjesec dana sama skinula 1,5 kg, izgubila 3cm u bokovima i 1cm u trbuhu (gore sve ostalo isto )
u drugih mjesec dana sam skinula 1 kg, izgubila 2cm u bokovima i 0cm u trbuhu (gore sve ostalo isto )
trenutno imam pauzu od nekih tjedan i pol zbog radova po kući i u vrtu, ali u pon nastavljam sa treningom s time da ću ukomponirat i hodanje navečer..

[Pi]

šla sam na ovo http://www.lineasnella.hr/, starci su platili, veže te ugovor i jednostavno moraš dolaziti ili te zovu na mob, zašto nisi došla (facepalm).

Nego, koliko to košta?

Imam BMI 24.6 sada, želim doći negdje na 22, što znači da moram još 6 kg izgubiti. Bila sam na BMI 26 prije godinu dana, što je bilo dramatično previše, ali više mi se neda samoj. Nemam volje ni motiva. Motivirati se samo sebe radi je malo teško. Baš treba neka novčana obveza

[Jadzia Dax]

šla sam na ovo http://www.lineasnella.hr/, starci su platili, veže te ugovor i jednostavno moraš dolaziti ili te zovu na mob, zašto nisi došla (facepalm).

Nego, koliko to košta?

Imam BMI 24.6 sada, želim doći negdje na 22, što znači da moram još 6 kg izgubiti. Bila sam na BMI 26 prije godinu dana, što je bilo dramatično previše, ali više mi se neda samoj. Nemam volje ni motiva. Motivirati se samo sebe radi je malo teško. Baš treba neka novčana obveza

ovisi ti o osobi, svakom je posebno, prvi pregled kod njih ti je free, zguglaj ih i odi vidi, meni nije žao ni lipice

[Pi]

Otišla sam čačkati po tome, drugi klik mi je bio "mršavljenje", čitam, a drugi pasos stoji "terapija infracrvenim zrakama". Pukao mi je živac pa sam ugasila.

[Frajla]

Nemoj se zamarati BMIom, to je najgluplje mjerilo ikad napravljeno jer ne uzima u obzir BF% što je ono ključno. Vodeći se BMIom jedan bodybuilder je jednako pretio i u rizičnoj skupini kao i neki lik koji treninga vidio nije i hrani se junkom 20 godina, što je suludo.

Ogledalo i metar su najbolje opcije i vodilja imo.

[Pi]

Nemoj se zamarati BMIom, to je najgluplje mjerilo ikad napravljeno jer ne uzima u obzir BF% što je ono ključno. Vodeći se BMIom jedan bodybuilder je jednako pretio i u rizičnoj skupini kao i neki lik koji treninga vidio nije i hrani se junkom 20 godina, što je suludo.

Po BMI-ju je pretio, zato što je pretio. Optimalni raspon težine postoji ne zbog estetskih razloga, nego zbog fizioloških i patoloških razloga. Kad srce mora pumpati protiv 20-ak kilograma mase, bila to mast ili mišići, opterećeno je. Povećava se. Stijenke zadebljavaju. Električni impuls drukčije kroz njega prolazi - treba više vremena. I što za 10-godina kad prestaneš bildati i naglo spadne sva da masa? Ode. Bodybuilding je bolest kao i obesitet. A BMI je indikator.

Isto tako je premalo opterećeno kod onih niskog BMI-a. Smanjuje se.

[backspace]

Isto tako je premalo opterećeno kod onih niskog BMI-a. Smanjuje se.

ovaj podatak ću kvalitetno pokoristit

[Frajla]

Po BMI-ju je pretio, zato što je pretio. Optimalni raspon težine postoji ne zbog estetskih razloga, nego zbog fizioloških i patoloških razloga. Kad srce mora pumpati protiv 20-ak kilograma mase, bila to mast ili mišići, opterećeno je. Povećava se. Stijenke zadebljavaju. Električni impuls drukčije kroz njega prolazi - treba više vremena. I što za 10-godina kad prestaneš bildati i naglo spadne sva da masa? Ode. Bodybuilding je bolest kao i obesitet. A BMI je indikator.

Isto tako je premalo opterećeno kod onih niskog BMI-a. Smanjuje se.

Pretilost definira postotak masti u organizmu, a mišići očito jel, nisu mast. Nit će takvom postati dok se prestane trenirati. Druga stvar je , i mislim da se tu slažemo, da je BB također svojevrsni ekstrem i uzela sam ga za primjer, čisto karikiranja radi. Evo npr. ja sa svojom kilažom izgledam 10 puta bolje nego frendica koja se ničim ne bavi a ima manje kg od mene i BMI razlika između nas dvije je za 2.5 što je solidno. Inače mišići ne opterećuju organizam, nego upravo suprotno, omogućuju bolju prokrvljenost i prijenos kisika itd. itd. Što se događa kad se mast nakupi oko unutarnjih organa svi znamo.

Radi se o tome da su mišići teži od sala i da jednostavno nije isto ima li netko 65 kg i 22% BFa ili ima 65 kg i 35% BFa štogod da BMI rekao.

[Pi]

Da, pretilost se definirala kao višak masti. Krenula sam pisati i opsežno objašnjenje s hemodinamikom, no naučih već odavno da se na ovom forumu to ne isplati.

Have it your way

[Frajla]

Napiši slobodno, volim kad me netko potuče argumentima

[Pi]

U redu.

Inače mišići ne opterećuju organizam, nego upravo suprotno, omogućuju bolju prokrvljenost i prijenos kisika itd. itd

Promotrimo to razmišljašnje iz kuta fizike. Imaš sustav cijevi. Ako imaš više cijevi, što se događa kad stvaraš mišićno tkivo viška pa imaš i dodatne krvne žile, da bi održao pritisak u tim cijevima moraš ili povećati snagu pumpe koja puni cijevi (srce) ili smanjiti broj cijevi. S obzirom na to da tlak u cijevima ne smiješ smanjivati jer bi došlo do šoka, jedina, ali jedina opcija je povećati snagu pumpe.

Ista, ali ista stvar se događa s povećanjem masnog tkiva kao i mišića. Misliš da masno tkivo nije prokrvljeno? I ono treba kisik, možda manje nego mišić, ali treba. Možeš se probati porezati po mašćobi pa provjeriti krvari li. Generally not advised.

Imala viška ili mišića ili masti, trebat ćeš jaču pumpu. Jače srce. Veće srce. Deblje srce, da bi se u povećanom volumenu cijevi održao esencijalni tlak. Svi regulatorni mehanizmi u tijelu eventualno vode do održavanja određenog tlaka, druge nema.

Veće srce vodi do problema. Već rekoh - u većem srcu treba više vremena da se ritmični impuls provede. To vodi do određenih patologija.

Kaže se da je obesitet višak masnog tkiva. Nije. Najčešće je višak masnog tkiva. 99%. U ekstremnim slučajevima, kao što su body builderi, višak je nečeg drugog što čini opterećenje. Naravno, dodatni problem kod ovih s viškom masnog tkiva je i compliance cijevi, odnosno krvne žile, sužuje se prostor itd. Ali esencijalno je problem isti.

Fizika. Sve je fizika. Bolju prokrvljenost pusti. Ona je uvijek kolika treba biti, inače bi tkiva umirala. Ako nemaš viška tkiva, nemaš ni problem s opskrbom. Ako nemaš duplo veći mišić, gdje je problem s boljom prokrvljenosti? Nije potrebna pobogu.

U biti, da se vratimo na tvoju originalnu konstataciju - body builder koji ima visok BMI ima problem. Nije nimalo bolji od onog koji ima visok BMI zbog masnog tkiva, samo ima malo bolju kvalitetu zida žila. Za što naravno srce boli neka stvar.

[Frajla]

...Imaš sustav cijevi. Ako imaš više cijevi, što se događa kad stvaraš mišićno tkivo viška pa imaš i dodatne krvne žile, da bi održao pritisak u tim cijevima moraš ili povećati snagu pumpe koja puni cijevi (srce) ili smanjiti broj cijevi. S obzirom na to da tlak u cijevima ne smiješ smanjivati jer bi došlo do šoka, jedina, ali jedina opcija je povećati snagu pumpe...

Ne slažem se uopće sa kompozicijom "stvaranja mišića viška" ali otom potom. Ne razumijem ovaj dio sa dodatnim krvnim žilama? Mislim, ne možeš ih stvoriti više od onog koliko ih imaš po defaultu jel.

Kardiovaskularne aktivnosti; znači trčanje, plivanje, tenis, bicikliranje i ovaj famozni insanity su upravo to i njihova je svrha povećanje izdržljivosti kardiovaskularnog sustava; znači srca i pluća. Logično je da progresivno dolazi do napretka i da je osoba u mogućnosti podnijeti veće opterećenje kako vrijeme prolazi. U cijelom tom procesu jačaju se krvne žile, povećava se protok i, upravo suprotno onome što ti tvrdiš da se događa, je to da s vremenom aktivnost postaje lakša, tj. povećava se kvaliteta sadržaja koji se prenese otkucajem; znači ako imaš nekoga čije su žile prepune masti zbog kolesterola, još k tome osoba je i neaktivna, puši, pije i jede smeće njeno srce će imati problema i sa najmanjom fizičkom aktivnosti i na nju će trošiti previše energije; bit će zadihana i loviti se za slezenu na najobičnije penjanje po stepenicama, dok s druge strane, osoba čiji je kardiovaskularni sustav zdrav s tim neće imati problema, otkucaji će kroz cijelo vrijeme biti postojani jer srce dobiva taj dragocjeni kisik, on prolazi žilama i ništa ga na tom putu ne sprječava; paralelno s tim glikogen skladišten u mišićima (i jetri), koji na kraju krajeva odrađuju tu aktivnost, omogućava dopremu energije ili tijelo poseže za rezervama masti.

Nadalje, srčani udar uzrokuje nedostatak kisika zbog začepljenja krvnih žila do kojih dolazi zbog već gore spomenutih razloga; znači junk, neaktivnost, alkohol, nikotin, stres.

..Misliš da masno tkivo nije prokrvljeno? I ono treba kisik, možda manje nego mišić, ali treba. Možeš se probati porezati po mašćobi pa provjeriti krvari li. Generally not advised...

Pa ne baš. Naravno da krvariš, mislim, i da se porežeš na tipa čelu ispod kojeg je direktno kost krvarit ćeš, nije mi to dobar argument. Evo npr. celulit karakterizira povećana količina masti i vode i slaba prokrvljenost i povezanost između slojeva kože i tu dolazi do poremećaja cirkulacije zbog čega se masnoća taloži ispod iste. I borba protiv celulita je urpravo fizička aktivnost, buđenje mišićnog sustava da uništi đubre jednom za svagda. (frustacije štaš ) I voda, puuuuuno vode.

Imala viška ili mišića ili masti, trebat ćeš jaču pumpu. Jače srce. Veće srce. Deblje srce, da bi se u povećanom volumenu cijevi održao esencijalni tlak. Svi regulatorni mehanizmi u tijelu eventualno vode do održavanja određenog tlaka, druge nema.

Pa da, srce jača kroz kardiovaskularne aktivnosti ali to nije ništa loše već upravo suprotno. Srce i treba biti jako pa mišić je na kraju krajeva, , to mu je i zadatak. Ja nisam čula za nekog rekreativca koji se onako na prvu uspio toliko zabiti u zemlju da je trčao do iznemoglosti (ok, bitka kod Maratona se ne vrijedi ) i umro. Naše tijelo je savršeno po tom pitanju, mislim tisuće godina evolucije i svaštanešto, nije samo tako nadmudriti ga i u onom trenu kad osoba više ne može jednostavno stane. Hvata zrak. Koga češće viđamo da to radi? Nekog pretilog ili onoga u formi? Kome teže i čije srce se bori i muči; ono jednog Bolta ili ipak Michaelu Mooru?

Da, slažem se, to sam već i rekla, BB je po mom mišljenju svojevrsna patologija ali je ipak zdravija. Ortoreksija, u svoj svojoj ludosti, ipak ima manje destruktivne posljedice od anoreksije/bulimije. Radi se o balansu. Ali mi nismo napravljeni da bi sjedili 24/7. Masti, naravno, imaju jako važan udio u cijeloj priči i bez njih bi krepali ali loše masti se nikako ne mogu izjednačavati sa zdravim, mišićnim tkivom.

[Pi]

Ne slažem se uopće sa kompozicijom "stvaranja mišića viška" ali otom potom. Ne razumijem ovaj dio sa dodatnim krvnim žilama? Mislim, ne možeš ih stvoriti više od onog koliko ih imaš po defaultu jel.

Zapravo nije bitno slažeš li se ili ne. Bitno je kako zaista jest, a to kako zaista jest je onako kako sam ti rekla.

Dalje od ovoga se ne isplati ići

Možda ti se moj pristup čini superiornim, ali zaista, zaista si jako daleko od pravog shvaćanja, i mislim da uopće ne mogu napraviti išta da objasnim. Zapravo mi nije jasno kako ti nije jasno.

Sad kad dalje čitam, zaista, ali zaista si daleko. Žao mi je što ovako pišem, no s ovakvom izjavom kao što je ova gore, znam gdje smo. Sorry.

[Frajla]

U redu, ne moramo raspravljati više ali sam pomalo razočarana ovim pokušajem patroniziranja i naslućivanjem nekakog ad hominema. No, neka ti bude. Ako se u nekom trenutku predomisliš i odlučiš odgovoriti argumentima iz biologije i kineziologije tu sam.

[JaNNa]

ajme što mi učine od teme!!!!

ovdje smo, u prvom redu da bodrimo mene pri mršavljenju (što možete u sljedećem svom postu, jer već pet dana nisam vježbala i treba mi push),
a u drugom da savjetujemo jedni druge kako što zdravije skinuti suvišne kg - a to je pravilna prehrana i fizička aktivnost.
molim Vas bez previše mudrovanja i pametovanja i vrijeđanja, jer zaista nema potrebe za time.
mene su cure tu divno savjetovale i uz njihovu pomoć idem ka svom cilju i ako sam nešto shvatila jest to da treba poslušat iskusnije.

s obzirom da je Jaz prošla taj program mislim da je najbolje da Vam ona bude neko mjerilo i dam Vam da savjete.

[bašja]

[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=aUaInS6H ... ture=share[/youtube]
j.fe, ja sudjelujem i ne svađam se (i ne vježbam)

[Jadzia Dax]

s obzirom da je Jaz prošla taj program mislim da je najbolje da Vam ona bude neko mjerilo i dam Vam da savjete.

postala sam mjerilo i savjetnik za mršavljenje. lol.
ovo bi prije 2 g. bio vic nad vicevima, no dobro, ako nekog što zanima, slobodno nek pita a ja sad idem smazati onu tortu u frižderu

[Pi]

@Frajla - odgovorit ću ti detaljno kad budem imala vremena, sad mi je neka strka, ali ako obećaš da ćeš pročitati dva puta. Ne volim ponavljati stvari. Ne volim.

Odgovorima kakve kineziologije? Odgovorit ću ti integralnim znanjem, nema tu polja.

@J.Fe - odvoji teme, ako smeta. Iako nije off topic. Tema je još uvijek o tijelu i mršavljenju, ni jedna izjava nije izvan teme.

[Pi]

All right, demo jedno po jedno.

"Ne slažem se s kompozicijom stvaranje mišića viška." Ako kod body buildera mišić naraste četiri ili pet puta veći u odnosu normalan mišić, kako to da se ne stvara mišićno tkivo viška? Tehnički, ne stvara se puno stanica više, nego te stanice višestruko povećaju svoj obujam. Što je, energetski gledano, potpuno ista stvar - bilo više stanica ili one samo bile veće, treba više energije na određeni volumen.

"Ne možeš stvoriti više krvnih žila nego ih imaš po defaultu." Ima neka korist i od senzacionalističkih medija. Recimo, bude s vremena na vrijeme vijest kako je ženi narastao tumor težak, recimo, 20 kg. Zastani na trenutak i pomisli - kako bi išta toliko moglo nanovo narasti bez energije? Ne može. I stanice tumora su stanice. I stanice masnog tkiva su stanice (adipociti, right?). I mišićne stanice su stanice, miociti. Svaka ta stanica treba dostavu kisika kako bi se u oksidativnom lancu na njega vezali elektroni i nastao ATP. Taj kisik dolazi iz kapilara. Neće ti narasti ni nove velike ili srednje krvne žile, ali narast će manje. Proces se zove angiogeneza.http://en.wikipedia.org/wiki/Angiogenesis

Fizika - više cijevi, jača pumpa da bi bio isti talk. Posljedica za srce se u ovom slučaju naziva reaktivna hipertrofija. Kratkotrajna hipertrofija nije opasna, tj. nije patološka, malo duža vodi do ozbiljnih posljedica. http://en.wikipedia.org/wiki/Ventricular_hypertrophy

"Kardiovaskularne aktivnosti; znači trčanje, plivanje, tenis, bicikliranje i ovaj famozni insanity su upravo to i njihova je svrha povećanje izdržljivosti kardiovaskularnog sustava; znači srca i pluća." Zanima me, što je kardiovaskularna izdržljivost? Kako se definira? Koja joj je mjerna jedinica? Što čini nekoga "kardiovaskularno izdržljivijim" nego nekoga drugoga? Koji su parametri koji povećavaju ili smanjuju taj k, i koje su posljedice za nekoga tko nije dovoljno "kardiovaskularno izdržljiv"? Što je to plućna izdržljivost? Što to izdržava? Mislim da ćeš shvatiti da je na ta pitanja nemoguće odgovoriti. Upravo zato što je ta fraza nebuloza. Teško je sažeti zašto, kao da ti meni kažeš da postoji rozi jednorog i sad ja moram objasniti zašto ne postoji, a da to napravim moram ispričati dvije tisuće godina filozofije, logike i znanstvenih istraživanja. I još uvijek neće biti dovoljno.

"Logično je da progresivno dolazi do napretka i da je osoba u mogućnosti podnijeti veće opterećenje kako vrijeme prolazi". Logično je, jest. Samo je pitanje, zašto to raditi ako nije potrebno? Mora li netko tko radi u uredu devet sati dnevno biti fizički spreman podnijeti rad u rudniku, ili ako je spreman podnijeti rad u rudniku i ima ovu gore navedenu hipertrofiju, a ne radi u rudniku nego u uredu, što se događa s tim hipertrofiranim stanicama? Reći ću ti što - propadaju. Nekroza. Zašto je to loše? Što se događa kad stanica propadne? Raspadne joj se membrana, sav sadržaj izađe van, a taj su sadržaj proteini koji mogu biti antigeni na koje se stvaraju protutijela. Može dovesti do autoimune reakcije. Nešto mora i izbaciti taj višak sadržaja iz tijela, konkretno bubrezi - opterećuješ bubreg. Jetra mora sav taj sadržaj pripremiti za izlučivanje bubrezima, pa opterećuješ i jetru. Blah blah. Zašto se spremati za nešto što ne trebaš? Ako trebaš, tijelo će to samo izregulirati.

"U cijelom tom procesu jačaju se krvne žile, povećava se protok i, upravo suprotno onome što ti tvrdiš da se događa, je to da s vremenom aktivnost postaje lakša, tj. povećava se kvaliteta sadržaja koji se prenese otkucajem". Jedina stvar koja je tu točna jest da naporne aktivnosti postaju lakše. Opet se postavlja pitanje potrebe i vraćamo se na prethodni pasos. Jačaju krvne žile? Opet, kako? Jačanje, odnosno zadebljanje krvne žile nije dobra stvar. Ako je krvna žila kruta, a savitljivost krvne žile regulira većim dijelom tlak, kako to može biti dobra stvar, ako gubiš jednu od mogućnosti regulacije krvnog tlaka? Naravno, ne postoji takva stvar kao jačanje krvne žile za vrijeme vježbanja. Nebuloza. Povećava se kvaliteta sadržaja koja se prenese otkucajem? Well, prva stvar, sadržaj se ne prenosi otkucajem. Prenosi se krvlju koji otkucaj gura u sustav. No to nije bitno, bitna je ova fraza povećanja kvalitete sadržaja. Nonsens, opet. Kvaliteta sadržaja znači promjena sastava te krvi, što se naravno ne događa. Vježbanje ne mijenja sastav krvi. Točka. Povećava se protok, točno, povećava se protok nepotrebno, istina, povećanje protoka - pad tlaka - potrebno jače srce. Hipertrofija.

znači ako imaš nekoga čije su žile prepune masti zbog kolesterola, još k tome osoba je i neaktivna, puši, pije i jede smeće njeno srce će imati problema i sa najmanjom fizičkom aktivnosti i na nju će trošiti previše energije; bit će zadihana i loviti se za slezenu na najobičnije penjanje po stepenicama, dok s druge strane, osoba čiji je kardiovaskularni sustav zdrav s tim neće imati problema, otkucaji će kroz cijelo vrijeme biti postojani jer srce dobiva taj dragocjeni kisik, on prolazi žilama i ništa ga na tom putu ne sprječava. Problem je što ovdje miješaš kruške i jabuke. Znači miješaš jednog recimo dijabetičara koji je bolestan, s razlogom, i potpuno zdravu osobu koja se izlaže fizičkom naporu. Zato kruške i jabuke. Naravno da će taj s kolesterolom imati probleme, ali će imati probleme zato što je bolestan, što ga po definiciji ograničava. Kod ovog zdravog ga i ne treba ništa smetati, zar ne? Zašto bi? To naravno ne znači da zdrav mora vježbati da bi se mogao izložiti naporu. Ne vidim tu nikakvu poantu, usporedba bolesne sa zdravom osobom. Isto tako možemo reći da osoba koja je izgubila plućno krilo ima problema s disanjem. Ono, ozbiljno. Ne uspoređivati bolesno sa zdravim. Ovdje uspoređujemo zdrave s fizički nabrijanim.

paralelno s tim glikogen skladišten u mišićima (i jetri), koji na kraju krajeva odrađuju tu aktivnost, omogućava dopremu energije ili tijelo poseže za rezervama masti. Ne razumijem kontrukciju. Glikogen je izvor energije samo u drugom obliku od masti. Glikogen ne omogućava dopremu energije, glikogen je serijski poredana glukoza, on daje energiju. Kada se potroši glukoza, tijelo od masti glukoneogenezom stvara glukozu, da. No ne vidim zašto je to bitno.

Pa ne baš. Naravno da krvariš, mislim, i da se porežeš na tipa čelu ispod kojeg je direktno kost krvarit ćeš, nije mi to dobar argument. Hoćeš reći da je preduvjet da krvariš da je ispod tkiva kost? Eto, na trbuhu ti nije kost, pa se tamo poreži po masnom tkivu, javi krvariš li I stanice masti su stanice, ponavljam, adipociti, i one trebaju kisik, ergo, i one trebaju krv. Zato ćeš krvariti kad se tamo porežeš. Iz masti, da, ne iz mišića i iz kosti.

celulit karakterizira povećana količina masti i vode i slaba prokrvljenost i povezanost između slojeva kože i tu dolazi do poremećaja cirkulacije zbog čega se masnoća taloži ispod iste. U potpunosti netočno. Celulit ne nastaje zbog viška masti i vode i slabe prokrvljenosti. Celulit je pregradnja, histološka, kože i potkožnog tkiva, a u potkožnom tkivu uvijek ima masti. Zato i anoreksične žene faktualno bez viška masti mogu i moraju imati celulit. Celulit je posljedica starosti. Kako čovjek stari, dolazi do histološke pregradnje potkožnog tkiva, gdje se mast zapravo zatvara vezivnim tkivom u kvržičaste tvorbe, pod utjecajem hormona. Borba protiv celulita nije borba protiv masti, nego borba protiv starenja i hormona. Dakle, borba protiv celulita nije fizička aktivnost. Mišić ne uništava celulit.

Pa da, srce jača kroz kardiovaskularne aktivnosti ali to nije ništa loše već upravo suprotno. Srce i treba biti jako pa mišić je na kraju krajeva, , to mu je i zadatak. Srce tehnički jest mišić, ali potpuno drukčiji mišić od skeletnih mišića. Ima drukčiji tip stanica. To je nekakav hibrid između skeletnih mišića i onih potpuno glatkih kao npr. u probavnom sustavu. Nema iste principe kao biceps. Ne smije biti veće. Povećano srce ima veći rizik smrtnosti od normalnog srca. Ne znam koliko puta treba to ponoviti. Nije mu zadatak biti veće. Zadatak mu je biti normalne veličine.

Ja nisam čula za nekog rekreativca koji se onako na prvu uspio toliko zabiti u zemlju da je trčao do iznemoglosti. Naravno da nisi, zato što je gubitak daha kontrolni mehanizam. Srce kaže, hej dosta, stani, ckrnut ću, doslovno. Ne trebaš više trčati, to nisu tvoje potrebe. Opet se vraćamo na potrebu - zašto bi itko želio imati veće srce ako mu to ne treba? Ako mu ne treba STALNO. A i to zbog te stalne potrebe će najebati ako pretjera. Google Muamba.

Da, slažem se, to sam već i rekla, BB je po mom mišljenju svojevrsna patologija ali je ipak zdravija. Nije zdravija, samo je s manjom smrtnosti. Zašto ijedno ako može bez oboje? Tko je lud da to radi.

Ortoreksija vs. bulimija - opet kruške i jabuke. Usporedba zdravog i bolesnog. Nepravedna usporedba.

Ali mi nismo napravljeni da bi sjedili 24/7. Masti, naravno, imaju jako važan udio u cijeloj priči i bez njih bi krepali ali loše masti se nikako ne mogu izjednačavati sa zdravim, mišićnim tkivom. Nismo ni napravljeni da imamo jače tijelo nego nam je potrebno za dnevne potrebe, odatle i to da je višak toga patologija. Nema dobrih i loših masti. Postoji samo manja, normalna ili veća razina. Da se mene pita, biram normalnu količinu masti, a mišiće zakržljale ili normalne. Nikad nisam čula da je netko krepao zato što nije imao dovoljno istrenirane mišiće ili nije bio fizički spreman više nego uredski posao zahtjeva.

[bašja]

super pojašnjenja pi! odlično.... (osim ono o jednorogu. jer postoje, znam da postoje....)
činjenica je da nam je dobra, malo brža šetnja svaki dan sasvim dovoljna aktivnost da optimalno brinemo o svom zdravlju, right?

[Frajla]

"Ne možeš stvoriti više krvnih žila nego ih imaš po defaultu." Ima neka korist i od senzacionalističkih medija. Recimo, bude s vremena na vrijeme vijest kako je ženi narastao tumor težak, recimo, 20 kg. Zastani na trenutak i pomisli - kako bi išta toliko moglo nanovo narasti bez energije? Ne može. I stanice tumora su stanice. I stanice masnog tkiva su stanice (adipociti, right?). I mišićne stanice su stanice, miociti. Svaka ta stanica treba dostavu kisika kako bi se u oksidativnom lancu na njega vezali elektroni i nastao ATP. Taj kisik dolazi iz kapilara. Neće ti narasti ni nove velike ili srednje krvne žile, ali narast će manje. Proces se zove angiogeneza.http://en.wikipedia.org/wiki/Angiogenesis

Ja sam se referirala na vene I arterije, utoliko da ti se neće stvoriti par novih zbog napora. Kapilare su u ovoj priči sporedne.

Fizika - više cijevi, jača pumpa da bi bio isti talk. Posljedica za srce se u ovom slučaju naziva reaktivna hipertrofija. Kratkotrajna hipertrofija nije opasna, tj. nije patološka, malo duža vodi do ozbiljnih posljedica. http://en.wikipedia.org/wiki/Ventricular_hypertrophy

Opet se vrtimo u krug. Ja tvrdim da nema ničeg lošeg u tome da srce radio ono što mu je zadaća, a ti tvrdiš da je to patologija. Može postati patologija ako se pretjera ali u samom startu ono to nije.

Zanima me, što je kardiovaskularna izdržljivost? Kako se definira? Koja joj je mjerna jedinica? Što čini nekoga "kardiovaskularno izdržljivijim" nego nekoga drugoga? Koji su parametri koji povećavaju ili smanjuju taj k, i koje su posljedice za nekoga tko nije dovoljno "kardiovaskularno izdržljiv"? Što je to plućna izdržljivost? Što to izdržava? Mislim da ćeš shvatiti da je na ta pitanja nemoguće odgovoriti. Upravo zato što je ta fraza nebuloza. Teško je sažeti zašto, kao da ti meni kažeš da postoji rozi jednorog i sad ja moram objasniti zašto ne postoji, a da to napravim moram ispričati dvije tisuće godina filozofije, logike i znanstvenih istraživanja. I još uvijek neće biti dovoljno.

Pod kardiovaskularnom izdržljivosti sam mislila na mogućnost obavljanja aktivnosti u kojoj primarnu ulogu ima kardiovaskularni sustav, koje su to aktivnosti znamo svi. A razlika u toj izdržljivosti je jasna sama po sebi; znači osoba A trči svaki dan 10 km, osoba B sjedi većinu vremena. Shodno tome osoba A je izdržljivija od osobe B. Posljedice toga za osobu B bi bile, a već sam ih spomenula, da u slučaju da pokuša otprve otrčati 10 km vrlo vjerojatno ne bi uspjela. Čime dolazimo do plućne izdržljivosti iliti kapaciteta pluća koji je mjerljiv I obavlja se na svakom sistematskom. (i naravno, kapacitet pluća ovdje nije jedinoi faktor koji određuje hoće li netko to moći ili ne) Nije rozi jednorog niti je nuklearna fizika, već zapravo vrlo konkretne, jednostavne I same posebi jasne stvari.

Logično je, jest. Samo je pitanje, zašto to raditi ako nije potrebno? Mora li netko tko radi u uredu devet sati dnevno biti fizički spreman podnijeti rad u rudniku, ili ako je spreman podnijeti rad u rudniku i ima ovu gore navedenu hipertrofiju, a ne radi u rudniku nego u uredu, što se događa s tim hipertrofiranim stanicama? Reći ću ti što - propadaju. Nekroza. Zašto je to loše? Što se događa kad stanica propadne? Raspadne joj se membrana, sav sadržaj izađe van, a taj su sadržaj proteini koji mogu biti antigeni na koje se stvaraju protutijela. Može dovesti do autoimune reakcije. Nešto mora i izbaciti taj višak sadržaja iz tijela, konkretno bubrezi - opterećuješ bubreg. Jetra mora sav taj sadržaj pripremiti za izlučivanje bubrezima, pa opterećuješ i jetru. Blah blah. Zašto se spremati za nešto što ne trebaš? Ako trebaš, tijelo će to samo izregulirati.

Slažem se generalno, jedino mislim da ovo potrebno treba pojasniti; naime, o čemu točno govorimo? O BBu, rekreativnom sportu ili nečem trećem? Za BB su potrebna doslovce godine I godine kontinuiranog, discipliniranog reda I rada da bi se dobio izgled Arnolda npr. (I genetika, i kemija na kraju krajeva) I promjene koje se događaju su progresivne; nitko ne ode u teretanu I probudi se širok kao trokrilni ormar dan nakon. Jednako tako, takva jedna osoba koja prestane sa fizičkom aktivnosti I nastavi jesti kao u periodu treniranja može očekivati dobitak masnog tkiva I polagano opadanje mišićne mase i usporavanje metabolizma.

Ekstremne, nagle promjene nisu nikako zdrave, zato I postoji tzv. detraining period u kojem osoba koja je bila aktivni sportaš polagano smanjuje intenzitet vježbanja kako bi se izbjegao negativni efekt.

Ali svega ovoga nema kod prosječnog rekreativca, znači osobe koja se bavi sportom tri puta u tjednu, ide u teretanu, trči, ide na boks, vatever I za takvu osobu (znači većinu) je upravo to zdravo, tim vise ako radi uredski posao I sjedi većinu vremena. Ovo za nekrozu neću komentirati uopće.

Jedina stvar koja je tu točna jest da naporne aktivnosti postaju lakše. Opet se postavlja pitanje potrebe i vraćamo se na prethodni pasos. Jačaju krvne žile? Opet, kako? Jačanje, odnosno zadebljanje krvne žile nije dobra stvar. Ako je krvna žila kruta, a savitljivost krvne žile regulira većim dijelom tlak, kako to može biti dobra stvar, ako gubiš jednu od mogućnosti regulacije krvnog tlaka? Naravno, ne postoji takva stvar kao jačanje krvne žile za vrijeme vježbanja. Nebuloza. Povećava se kvaliteta sadržaja koja se prenese otkucajem? Well, prva stvar, sadržaj se ne prenosi otkucajem. Prenosi se krvlju koji otkucaj gura u sustav. No to nije bitno, bitna je ova fraza povećanja kvalitete sadržaja. Nonsens, opet. Kvaliteta sadržaja znači promjena sastava te krvi, što se naravno ne događa. Vježbanje ne mijenja sastav krvi. Točka. Povećava se protok, točno, povećava se protok nepotrebno, istina, povećanje protoka - pad tlaka - potrebno jače srce. Hipertrofija.

Nismo se shvatile; znači, pod sadržajem I mislih upravo na krv I njen sastav. Naravno da vježbanje ne mijenja stastav krvi, to nitko nije rekao. Evo sa wiki linka glede hipertrofije: “This type of physiologic hypertrophy is reversible and non-pathological, increasing the heart's ability to circulate blood” To je to. Najnormalnija stvar koja se događa, ponavljam, to i jest uloga srca.

Problem je što ovdje miješaš kruške i jabuke. Znači miješaš jednog recimo dijabetičara koji je bolestan, s razlogom, i potpuno zdravu osobu koja se izlaže fizičkom naporu. Zato kruške i jabuke. Naravno da će taj s kolesterolom imati probleme, ali će imati probleme zato što je bolestan, što ga po definiciji ograničava. Kod ovog zdravog ga i ne treba ništa smetati, zar ne? Zašto bi? To naravno ne znači da zdrav mora vježbati da bi se mogao izložiti naporu. Ne vidim tu nikakvu poantu, usporedba bolesne sa zdravom osobom. Isto tako možemo reći da osoba koja je izgubila plućno krilo ima problema s disanjem. Ono, ozbiljno. Ne uspoređivati bolesno sa zdravim. Ovdje uspoređujemo zdrave s fizički nabrijanim.

Ne mora se raditi o bolesnoj osobi, samo o aktivnoj I neaktivnoj . Kažeš da zdrava neaktivna osoba ne treba ništa raditi da bi bila u mogućnosti podnijeti napor što nije točno. O tome sam pisala kod osoba A I B, a I sama si sebi skočila u usta jer si gore napisala: ". Jedina stvar koja je tu točna jest da naporne aktivnosti postaju lakše. Podcrtala sam taj dio. Znači, slažemo se, u principu.

Ne razumijem kontrukciju. Glikogen je izvor energije samo u drugom obliku od masti. Glikogen ne omogućava dopremu energije, glikogen je serijski poredana glukoza, on daje energiju. Kada se potroši glukoza, tijelo od masti glukoneogenezom stvara glukozu, da. No ne vidim zašto je to bitno.

Bitno je kod anaerobnih aktivnosti prvenstveno, jer se za takve aktivnosti on koristi kao energija. I onda kod aktivnosti visokog intenziteta, kao insanity, kad kard.sustv. nije dovoljan, mišići preuzimaju posao I ta se energija koristi kao gorivo. U slučaju dugotrajne aktivnosti visokog intenziteta može doći do katabolizma jer su masti kao izbor energije prespore pa tijelo kreće papati mišiće pa zato nakon treninga brzo po lakoprobavljive proteine i brze ugljikohidrate. Njam.

Hoćeš reći da je preduvjet da krvariš da je ispod tkiva kost? Eto, na trbuhu ti nije kost, pa se tamo poreži po masnom tkivu, javi krvariš li I stanice masti su stanice, ponavljam, adipociti, i one trebaju kisik, ergo, i one trebaju krv. Zato ćeš krvariti kad se tamo porežeš. Iz masti, da, ne iz mišića i iz kosti.

Ček, znači, ti nećeš krvariti iz mišića?

U potpunosti netočno. Celulit ne nastaje zbog viška masti i vode i slabe prokrvljenosti. Celulit je pregradnja, histološka, kože i potkožnog tkiva, a u potkožnom tkivu uvijek ima masti. Zato i anoreksične žene faktualno bez viška masti mogu i moraju imati celulit. Celulit je posljedica starosti. Kako čovjek stari, dolazi do histološke pregradnje potkožnog tkiva, gdje se mast zapravo zatvara vezivnim tkivom u kvržičaste tvorbe, pod utjecajem hormona. Borba protiv celulita nije borba protiv masti, nego borba protiv starenja i hormona. Dakle, borba protiv celulita nije fizička aktivnost. Mišić ne uništava celulit.

Celulit nije posljedica starosti jer eto ja ga imam sa svojim dvajst I nešt. (đubre ) A anoreksičarke ga imaju jer su to zadnji trzajevi njihovog tijela da uskladišti nešto energije jer ono jadno misli da je vani ledeno doba I da nema hrane niti će je biti. I da, borba protiv celulita jest fizička aktivnost, masaže I voda. Anoreksičarke imaju 0 mišića na sebi i malo kožurde sa onih par nužih postotaka masti. Pravo oličenje zdravlja i onoga kako tijelo izgleda kad se pojede, mišiće, kao najveće potrošaće energije, prvenstveno.

Naravno da nisi, zato što je gubitak daha kontrolni mehanizam. Srce kaže, hej dosta, stani, ckrnut ću, doslovno. Ne trebaš više trčati, to nisu tvoje potrebe. Opet se vraćamo na potrebu - zašto bi itko želio imati veće srce ako mu to ne treba? Ako mu ne treba STALNO. A i to zbog te stalne potrebe će najebati ako pretjera. Google Muamba.

Glede podcrtanog, to i jest ono što ti pokušavam reći. Sve te promjene su polagane i progresivne i tijelo kao savršeni sustav se polako prilagođava tako da sve te promjene ne predstavljaju šok kako ti to želiš prikazati.

Nije zdravija, samo je s manjom smrtnosti. Zašto ijedno ako može bez oboje? Tko je lud da to radi.

Koliko ljudi je umrlo od posljedica treninja I zdrave prehrane, a koliko ljudi umire od srčanih bolesti, rakova I sranja, sve rezultat blagodati brze prehrane I neaktivnosti?

Ortoreksija vs. bulimija - opet kruške i jabuke. Usporedba zdravog i bolesnog. Nepravedna usporedba.

Ortoreksija je daleko od zdravog. To je klasični poremećaj prehrane, isti drek drugo pakovanje.

Nismo ni napravljeni da imamo jače tijelo nego nam je potrebno za dnevne potrebe, odatle i to da je višak toga patologija. Nema dobrih i loših masti. Postoji samo manja, normalna ili veća razina. Da se mene pita, biram normalnu količinu masti, a mišiće zakržljale ili normalne. Nikad nisam čula da je netko krepao zato što nije imao dovoljno istrenirane mišiće ili nije bio fizički spreman više nego uredski posao zahtjeva.

Postoje zasićene masne kiseline I nezasićene. Ove prve u prekomjenim količinama stvaraju kolesterol I mogu dovesti do pojave kardiovaskularnih bolesti, ove druge pak, npr. Omega 3 I 6 su nam neophodne. Vrlo vjerojatno nećeš krepat bez istreniranih mišića ali će ti imunitet biti slabiji.
Zanima me sad što ti znači normalna količina masti, a zakržljali mišići? Onako u postocima? Evo tabela. http://lowcarbdiets.about.com/library/b ... charts.htm

[Pi]

Kažeš da su kapilare sporedne. Ja ti kažem da je izmjereno da i u mom i u tvom tijelu, kilometar dva gore-dolje, ima 40 000 kilometara krvnih žila, i da je 99% toga kapilara. Sad zastani trenutak, stalno ti to govorim, i razmisli o toj brojci. Samo na tren. Koliko je to 40 000 kilometara? To je recimo opseg Zemlje. CIJELE ZEMLJE HEJ. Sad te pitam, je li veći volumen ima jedna aorta ili sustav kapilara? Aorta iz srca primi u jednom otkucaju oko 0.4 litre krvi, a kapilare u tom trenutku sadrže skoro 4 litre. Pa mi reci, kad imaš te podatke u vidu, je li sustav kapilara nevažan? Jesu li paralelno spojene male krvne žile, koje ukupno imaju promjer višestruko veći od aorte, manje bitne od velikh krvnih žila? Ja tu sve s tobom polako i naširoko, želim da shvatiš, ali ti me ne slušaš. Ja ti kažem da zamisliš cijevi, ti nećeš. Ti žuriš.

Ja ti kažem da je povećano srce patologija. Ti mi vraćaš neodređenim frazama. "u početku nije patologija." Kada radiš s ljudskim tijelom, kada ljudima daješ savjete u svezi tog tijela, nema neodređenih fraza kao što je "u početku". Nemaš luksuz tih fraza. Reci mi, kako bi ti odredila kod kojeg je čovjeka, koji vježba više nego mu je potrebno za dnevne aktivnosti, rizik veći? Nakon kojeg dana vježbanja? Koliki mu je rizik? Kad završava taj "start". Ja nemam taj komfor da kažem "u startu". Ili "prestani tada." Ja radije kažem "nemoj nikako" ili "samo točno toliko."

Što se tiče "kardiovaskularne izdržljivosti", ti kažeš te aktivnosti svi znamo. Evo ponavljam, ja ne znam. Odgovori mi na pitanja iz prvog posta. Reci mi kako se mjeri, koja joj je mjerna jedinica itd. Kapacitet pluća i plućna izdržljivost - prvo je činjenica, drugo topli kurac. Čovjek treba udahnuti pola litre zraka svakim udisajem, ostatak kapaciteta pluća od nekoliko litara stoji tamo pasivno. Kad vježbaš, dišeš BRŽE, ali ne udišeš više od pola litre zraka. Tako kompenziraš razliku. Ne moći otrčati 10 kilometara nije mana. Nije zdravstveni problem, a ti stalno turiš da je ne moći otrčati 10 km zdravom čovjeku koji radi recimo uredski posao problem. Nije. Dijete ne može otrčati 10 km, pa nema problem. Starija osoba od recimo 50-60 godina ne može otrčati 10 km pa nema problem. Većina današnje populacije ne može otrčati 10 km pa nema problem, niti ima "smanjenu kardiovaskularnu izdržljivost." Prave bolesti na stranu, govorimo o zdravim osobama po svim parametrima.

Za nekrozu ne možeš komentirati. Taj pasos ti nema nikakvu poantu. Da bi komentirala nekrozu, moraš znati puno više. Biokemije prvenstveno, pa fiziologije, pa patologije, pa imunologije itd.

U tom dijelu koji mi citiraš iz wikipedije, prvo pročitaj do kraja. U predzadnjem pasosu ti govori da se to odnosi na kratkotrajnu hipertrofiju, da dugotrajna vodi do posljedica, a u zadnjoj rečenici govori i do kakvih posljedica.

Ovo za aktivne i neaktivne osobe, ja te pitam kakav to napor moraju podnositi neaktivne osobe i što će im spremnost za kopanje u rudokopu. Ne treba im, a ako su na to spremni i tim se ne bave, skurit će se. I to debelo.

Pogledaj sad o čemu govoriš u sljedećem pasosu. "kad kardiovaskularni sustav nije dovoljan." Sad opet stani i razmisli koja je to glupost izrečena. Jest, tijelo počne "papati" proteine kad nema nikakvog drugog izbora, recimo, kod kahetničnih osoba kakve su djeca u Africi. Google kvašiokor. Opet ne vidim kakve veze to ima s pričom.

Ne kažem ti da nećeš krvariti iz mišića, nego da ćeš krvariti iz svih tkiva. Kad porežeš masno tkivo, krvarit ćeš iz masnog tkiva, ne iz mišića. To je bio odgovor na tvoju tezu da kad se porežeš na čelu krvariš zato što je kost ispod.

Vjerovala ili ne, i kad dođeš do dvadeset i neke godine si ostarila u odnosu na djetinjstvo. Starenje se događa i u dvadesetima, majke mi. Ako imaš celulit, nije zbog fizičke neaktivnosti, nego zbog pregradnje potkožnog masnog tkiva koje se događa sa starenjem i pod utjecajem hormona. Ponavljam. Kad nađeš nekoga tko je fizičkom aktivnosti, masažom i gutanjem vode skinuo celulit, objavi to kao znanstveni rad, dobit ćeš Nobelovu nagradu, garantiram.

Da, tijelo se prilagođava na iznenadnu povećanu aktivnost koja će prestati svaki drugi dan, i nakon aktivnog perioda u starosti, prilagođava se tahikardijom, padom tlaka, šokom i nesvjesticom. Krasna brate prilagodba.

Rak nije posljedica brze prehrane. Rak je multifaktorna bolest, i okolišna i genetička. Zdrava prehrana te može štitjeti od nekih vrsta raka, recimo, raka debelog crijeva, ali te ne može nimalo zaštititi od ostalih vrsta raka. Tko dovoljno dugo živi, dobit će rak. 25% populacije na obdukciji recimo ima tumor hipofize, samo što ih nije to ubilo. Tako da, prehrana i zdrav život te štite samo od NEKIH vrsta raka. Svi dobiju rak eventualno, samo je pitanje je li ih nešto drugo prije ubilo.

Ortoreksija je psihički poremećaj, ulazi u psihijatriju, jedan psihijatrijski poremećaj se ne može uspoređivati s bulimijom koja daje tolike fizičke simptome, tj. miješani je psihijatrijski i tjelesni poremećaj.

Omega 3 i omega 6 u topli kurac. Čitaj Bena Goldacrea, dobar je. omega 3 i omega 6 su propaganda bio-kurčeva koji godišnje zarade milijarde na ljudskoj gluposti. http://www.guardian.co.uk/commentisfree ... 3-fish-oil

Za ovu izjavu o povezanosti mišićne mase i imuniteta te treba poslati na dvosemestralna predavanja iz imunologije. Ne daji izjave ako ne znaš kako, zašto, kada, kod koga i koliko. Ja znam da u svezi te izjave nemaš odgovore na ta pitanja. Što znači normalna količina masti imaš u svojim tablicama.

Anyways, trebam dati zaključak, perpetualne rasprave u poltici su mi recimo zabavne jer politika nije bitna i sve se svede na podbadanje, ali ovo nije za šalu.

Vidim da si u nekoj grani u kojoj ćeš se eventualno baviti drugim ljudima i njihovim tijelom i zdravljem.

Reći ću ti primjer moje 12-ogodišnje rodice koja se srušila nakon tjelesnog prije par dana. Idiot ih je poslao na tjelesnom da trče u podne po najvećoj žegi 10 minuta, pa kao tko istrči najviše dobije 5, tko bude zadnji 1. Nije vodio računa da je to treći sat i da djeca još nisu jela. Nije znao da je nakon trčanja nužno leći par minuta i podići noge u zrak kako se djeca ne bi onesvijestila. Sve to nije napravio jer on nije učio fiziologiju i on ne zna što je krvni tlak. Ne zna što je ortostatska hipotenzija. Nije im davao vodu za vrijeme tjelesnog. Ne zna parametre, ne zna svoj posao. Dijete se naravno onesvijesti, hitna, frka panika - kao rezultat toga mora ležati u bolnici dva dana. Onaj koji je u bolnici ne smije je poslati kući jer mora isključiti epilepsiju, što je skupa pretraga. U tom procesu iskoristio si 2-3 specijalista i njihovo vrijeme, iskoristio si aparat od 100 000 kn, iskoristio si 2-3 dana bolničke njege, sve to državu košta. Bilo mu je lijeno učiti, pa je svojim poluznanjem zajebao državu, roditelje koji su umrli od brige, i jadno dijete je traumatski oštetio.

I to je još malen i nebitan primjer što oni koji slabo poznaju ljude a bave se zdravljem rade. Zbog poluznanja i neshvaćanja.

Hoću ti reći, sjedi i uči. Ako ćeš davati nekakve savjete vezane uz zdravlje. Oderi guzicu od učenja, kad pođeš doslovno pišati krv i budeš znala zašto od učenja pišaš krv, možda će biti dovoljno. Prije nego nekome daš savjet uzmi vremena koliko ti treba da razmisliš što znaš. provjeriš jesi li dobro shvatila problem i je li ga pravilno tumačiš, savjetuj se s još nekim tko više zna. Uvijek s nekim tko zna više. Za neki problem će ti trebati 5 minuta da razmisliš i obaviš to, za neki dva sata, za neki još više. I uvijek, ali uvijek moraš imati brojke. Nema poluodređenih informacija. Nema nebuloznih fraza. Postoji pola litre aktivnog kapaciteta pluća. Postoji 40 000 kilometara krvnih žila. Postoji 0.4+- litre ispumpane krvi po otkucaju. Postoje brojke, postoje dokazi. Ako ne možeš dati brojku, ako ne možeš dati mjernu jedinicu i odgovoriti na pitanja koliko, kada, zašto, kako i kod koga, mišljenje je bolje ne izraziti.

Pozdravljam iz ove teme, nemam vremena više ponavljati stvari. Možda samo kratko ako imaš konkretna pitanja.

[inani]

http://metro-portal.hr/bmi-indeks-tjele ... jeca/69758

[Frajla]

Moram priznati da se ni meni ne da više raspravljati. Ti šumom ja drumom. Pa ću se samo osvrnuti bez seciranja I odogovaranja pasos po pasos jer imam pametnijeg posla. Inače, baš mi se sviđa ovaj tvoj lakgano patronizirajući stav. Baš mi je mmmmm.

Uglavnom, kapilare. Da bitne su. Ima ih bome puno. Da pokušavam otrčati duljinu svojih kapilara trebalo bi mi stvarno puno vremena. Srce bi mi naraslo, em od sreće da mi to uspije, em od jada zbog veličine pothvata. No, dobro. Šalu na stranu. Ponavljam, kapilare jesu bitne u generalnom smislu ali kad recimo trčiš na minus 10 vani i ruke ti se smrznu jer srce pumpa tamo gdje treba, kroz najveće potrošaće i u najveće mišiće postaju sporedne.

Što se tiče ovog određivanja početka I kraja; pa to je bar lako.. Ako govorimo o tjelesnoj aktivnosti I osobi koja tek starta onda je početak taj dan kad započinje određeni program. Stvarno ne vidim što je tu sporno.
A što se rizika tiče, pa hvala bogu da je medicinska struka krenula sa upozorenjima o dugorčono štetnim posljedicama sjedilačkog načina života svatko tko ne živi ispod kamena je svjestan toga. Kao I štetnosti pušenja npr. Svima je više dosta slušati o tome.

Prva stvar koju doktor kaže na pitanje o poboljšanju kvalitete života jest upravo vise fizičke aktivnosti, kakve nije važno. Ne moraš se ubijati u teretani 0/24 već je dovoljno više hodati, biciklirati, ma bilo što samo da je kretanje. Inače, to sam primjetila, zašto si toliko zapela za rudarenje I suporedbu neke fizičke aktivnosti sa kopanjem u rudniku? Ne bi me čudilo da si u takvoj formi da ti je najjednostavnija fizička aktivnost teška kao I kopanje. Što to govori o tvom fizičkom stanju.

Inače, da kapacitet pluća je promjenjiv, pogledaj samo ronioce na dah, plivače I slično . Najveći kapacitet pluća od svih, a kako je do toga došlo? U vidi vraga, vježbom. I ne, otrčati 10 km nije mana, nsiam to rekla pa te molim da mi ne stavljaš riječi u usta. Ali da postoji pozitivna korelacija između toga I zdravlja sigurno.

Super mi je ovo za nekrozu. Sad mi, molim te, linkaj znanstveno istraživanje sa slikama nekroze kod osoba kod kojih je do toga došlo jer im je mišićna masa počela opadati (tj. Trunuti po tvome) zbog prestanka treniranja. Molim te.

Nego, gore sam to napisala ali jednostavno moram ponovno naglasiti kako mi je super ovo imputiranje nesposobnisti I ne znanja po pitanju bavljanja fizičkom aktivnošću od strane osobe koja moj primjer uspona po stepenicama izjednačava kopanjem rude.

Glede profesora tjelesnog, da slažem se da je čovjek nesposoban ali kakve to veze ima sa ovom konkretno raspravom, osim da nekim čudnim putem mene pokušaš diskreditirati pod (krivom) pretostavkom da mi je ovo struka. Ako je ovo jedan od onih trenutaka u kojem se jadna djeca koriste kao mjerilo nečije empatije ili pomanjkanja iste evo, mirna srca (velikog) ti kažem da ih ja ne bi tjerala gladne da trče po suncu. Happy?

Ja ne znam zašto misliš da je tijelo u takvom stanju šoka kad prestane sa fizičkom aktivnošći? Spominjala si šokove, pad tlaka I slično? Pa jedina stvar koja mi je valjda usporediva po osjećaju i otpuštanju endorfina nakon napornog treninga je orgazam valjda. I ne, nikad u životu se nisam onesvjestila, imala problema sa tlakom ili šećerom, energije imam kao u priči, a doktora vidim jednom godišnje na sistematskom. Toliko o tome.

I da, nitko ne mora ništa, osim umrijeti. I svaštanešto se može dogoditi, bolesti ovakve I onakve. Ali to nije razlog da se osoba uništava I da se ne brine o svojem tijelu I zdravlju, a to uključuje fizičku aktivnost što god ti rekla. Jako mi je iznenađujuć tvoj pristup tome kao nečem jako negativnom I potencijalno opasnom po život. U znoju se još, fala bogu, nitko nije utopio.

[tamara3]

Da se vratimo na temu, počela sam i sama s tim insanityjem i ne samo da opravdava naziv nego je skoro i understatement - takvo nešto jezivo teško u životu nisam probala, mislila sam da će mi pluća doslovno iscuriti na nos, a o bolovima da ne pričam. Samo "zagrijavanje" je već ekstremno .
No, probat ću dalje svojim tempom, neću se odmah predati .

[JaNNa]

Bravo Tam!
da, samo ugrijavanje je naporno, a i onaj fit test.
Držim fige da odradiš sve (kad već ja nisam). Nije bitno da radiš kao oni, već da radiš točno, a sve će doć s vremenom! (tako su meni govorili)

moj UPDATE:
ja sam sad krenula u prirodu i tu i tamo odradim fit test doma.
hodam svaki dan sat i pol sa promjenom tempa, i prije se uvijek zagrijem.

it's working!

[tamara3]

A zašto si prestala s insanityjem?

[slapa]

Jer se onesvijestila i skužila da mora nešto laganije za početak. Piše ti na stranici 3/4

[shizika]

Bravo Tam!

hodam svaki dan sat i pol sa promjenom tempa, i prije se uvijek zagrijem.

hahah pa što se zagrijavaš? Hodanjem se razgibavaš i zagrijavaš, tako da ne trebaš prije hodanja uopće zagrijavanje!:D

[tamara3]

Jer se onesvijestila i skužila da mora nešto laganije za početak. Piše ti na stranici 3/4

Aha, joj da... .