Norveška serija "Skam" i katalonska serija "Merli" ove su godine tematizirale proces coming outa i prve istospolne ljubavi na revolucionaran i predivno emancipatorski način, dosad neviđen na televiziji. HRT bi obje serije trebao otkupiti i emitirati, ne samo zbog edukacije vlastitih zaposlenika koji misle da su naši životi "prožeti homoseksualizmom"., nego i jer je riječ o vrhunskim proizvodima svog žanra.

Skupina mladića u srednjoškolskoj svlačionici se igra i nagurava, svi redom samo u gaćama dok ostatak njihovih twinkovskih tijela pokriva sjaj vode od nedavnog tuširanja. Samo jedan među njima ne sudjeluje u zabavi, nego sjedi na klupi sa strane i gleda svoje kolege s izrazom lica koji signalizira želju za sudjelovanjem i prihvaćanjem, ali i strah od nepripadanja.

U jednom trenutku se jedan od mladića dohvati tetrapaka mlijeka - što od gledatelja traži malo više suspenzije nevjerice jer otkud to u školskoj svlačionici?! - te njime pokuša pogoditi drugog, ali promašuje i tetrapak leti prema ormarićima iza sjedećeg tinejdžera. Tetrapak od udarca puca i mlijeko se prolijeva po licu sjedećeg, i to u slow motionu.

Cijelo vrijeme u pozadini ide pjesma u kojoj se vokal pita "what"s so strange about me" i "can i be loved", a foršpan od minute i pol završava kadrom sjedećeg mladića, sa čijega se lica cijedi mlijeko, koji pogleda direktno u kameru. Glazba se mijenja i na crnoj podlozi se pojavljuje veliki natpis ISAK.

To je ime sjedećeg mladića, a opisano iznad je pak foršpan za treću sezonu popularne norveške teen serije "Skam" ("Sram"), koncipirane tako da u svakoj sezoni prati drugog glavnog lika iz jedne srednje škole u Oslu. Istovremeno su to minuta i pol strastvene homoerotike, koja podsjeća na genijalne fotke mladića u školskim svlačionicama kakve je nekad radio slavni fotograf Will McBride, 90 sekundi koje su, kako bi se to reklo na sramotnom HTV-u, "prožete homoseksualizmom".

Suština ideje LGBT ravnopravnosti

Ono što se u Hrvatskoj na javnoj televiziji proskribira i što bi, ako bi bilo prikazano na dalekovidnici, izazvalo živčani slom Vice Batarela i Hrvatske biskupske konferencije u Norveškoj je business as usual.

Treća sezona "Skama" posvećena je 16-godišnjem Isaku Valtersenu (kojeg izvrsno glumi 17-godišnji Tarjei Sandvik Moe), tinejdžeru koji se suočava s vlastitom homoseksualnošću i doživljava prvu ljubav s par godina starijim Evenom Bechom Næsheimom (podjednako uvjerljivi Henrik Holm).

Riječ je o revolucionarnom prikazu homoseksualnosti i istospolne ljubavi jer "Skam" turbulentnu romansu Isaka i Evena tretira, paradoksalno, kao nešto posve uobičajeno i potpuno ravnopravno bilo kojoj heteroseksualnoj romansi. Dapače, deset epizoda koje prate Isakov coming out i početak veze s Evenom direktno se pozivaju na filmsku adaptaciju "Romea i Julije" u režiji Baza Luhrmanna, pretvarajući jednu od najpoznatijih heteroseksualnih ljubavnih priča čovječanstva u okvir predivne teen gej romanse, s ključnom razlikom da Isak i Even ne skončavaju zajedničkim samoubojstvom.

Ono što se u Hrvatskoj na javnoj televiziji proskribira i što bi, ako bi bilo prikazano na dalekovidnici, izazvalo živčani slom Vice Batarela i Hrvatske biskupske konferencije u Norveškoj je business as usual

Baš suprotno, dobivaju istovremeno otvoren i sretan kraj, čime se odbacuje uobičajena praksa filmova i televizijskih serija u kojima LGBT likovi obavezno na kraju umiru.

"Skam" tako demonstrira suštinu ideje LGBT ravnopravnosti, kroz svojevrsnu queer-kulturalnu aproprijaciju slavne heteroseksualne romanse, ali i kroz odbacivanje zadanog ishoda te ljubavne priče, jer nema potrebe da istospolna ljubav bude kopija one raznospolne. Povrh toga, "Skam" u svojoj trećoj sezoni ne ostavlja gej ljubavnike u getu ispunjenom većinom drugim LGBT likovima (poput serije "Queer As Folk"), nego ih jasno situira u socijalni kontekst u kojem se kreću Isak i Even, tako na još jedan način potvrdivši njihovu ravnopravnost.

Skam" je, zahvaljujući odbijanju da svisoka gleda na teen drame, uspio "prošvercati" i razne lekcije o odgovornom seksualnom ponašanju, ravnopravnosti muškaraca i žena

Spomenuta je serija već nekoliko godina velik hit u Norveškoj (među obožavatelje se ubraja i norveška princeza Mette-Marit), a specifična je i po tome kako je nastala, kao i po načinu emitiranja.

Rijetko inovativan pristup

Kreatorica serije Julie Adem prvo je obišla brojne norveške srednje škole i razgovarala s mladima o njihovim životima i problemima, te su tako uspjeli stvoriti ujedno i iznimno realnu, ali i odgovarajuće pedagoški intoniranu seriju. "Skam" je, zahvaljujući odbijanju da svisoka gleda na teen drame, uspio "prošvercati" i razne lekcije o odgovornom seksualnom ponašanju, ravnopravnosti muškaraca i žena, potrebi pažljivosti u konzumiranju alkohola i droga, a sada i o totalnoj neproblematičnosti homoseksualnosti i osudi homofobne diskriminacije.

Druga ključna inovacija "Skama" jest to što se u prikazivanju služi blagodatima interneta i digitalnog svijeta u kakvom živimo, pa se na službenoj stranici serije tijekom tjedna objavljuju scene iz serije, koje se onda u petak spajaju u zajedničku epizodu.

"Skam" u svojoj trećoj sezoni ne ostavlja gej ljubavnike u getu ispunjenom većinom drugim LGBT likovima (poput serije "Queer As Folk"), nego ih jasno situira u socijalni kontekst u kojem se kreću Isak i Even, tako na još jedan način potvrdivši njihovu ravnopravnost

Pritom se objavljuju u vrijeme kada se radnja u njima odvija, pa nekad to može biti rano jutro, jer su likovi u školi, a nekad kasno navečer, jer su na nekoj zabavi. Ovakvim pristupom "Skam" kod gledatelja izaziva zarazu, jer svi jedva čekaju da se pojavi sljedeća scena, "refresh" se klika svaki dan tisuće puta, a dok se čeka, naravno da se i komentira online, što samo povećava prisutnost "Skama" u javnosti.

Youtube je u međuvremenu pun videa u kojima se slavi romansa Isaka i Evena, što zapravo ne čudi jer je "Skam" u trećoj sezoni ne samo emancipatorski prikazao gej ljubav, nego se pozabavio i odnosom religije prema homoseksualnosti, kao i odnosom društva prema ljudima koji su psihički bolesni.

Naime, u jednom se trenutku otkrije da je Even bipolaran, što dovodi do jedne od najboljih scena sezone u kojoj Isak o tome razgovara s dvojicom prijatelja, Jonasom i Magnusom. Potonji kaže da je i njegova mama bipolarna i izgovara programatsku rečenicu "On nije lud, on je bipolaran", suprotstavljajući se tako stigmatizaciji ljudi koji su psihički bolesni.

Ljubav uz "Tihu noć"

Ništa manje fascinantna nije ni scena u kojoj se Isak autao školskim kolegama, nakon glasine da su se on i njegov frend Mahdi sukobili zbog toga što je Isak gej. Magnus tu glasinu prepričava kao bizarnu foru, što kod Mahdija izaziva negodovanje jer "sada cijela škola misli da sam homofob".

U svijetu "Skama" imamo, dakle, heteroseksualnog tinejdžera kojem je problem da ga se percipira kao homofoba, dok je dosad uobičajena dramaturgija takvih priča većinom išla u smjeru da se hetero tinejdžer ograđuje od tuđe homoseksualnosti kako se njega ne bi smatralo pederom.

"Skam" iz perspektive hrvatske trenutačne stvarnosti može, doduše, izazvati osjećaj kao da gledate znanstveno-fantastičnu seriju, jer sve ono što je u ovoj norveškoj seriji tematizirano u Hrvatskoj je većinom nepojmljivo

"Skam" je prepun takvih emancipatorskih preokreta uobičajenih pripovjednih klišeja iz LGBT narativa, ali ponajviše u posve iskrenom i otvorenom tretmanu Isakove i Evenove romanse, koja uključuje i nekoliko predivnih scena tjelesne bliskosti i strasti.

Vrhunac je ipak scena pred kraj sezone kada se nakon niza dramatičnih otkrića Isak i Even nakon nekoliko dana ponovno nalaze na mjestu na kojem su se prvi puta susreli, što je na praćeno muškom vokalnom izvedbom božićne pjesme "Tiha noć". U tom trenutku se ljubav dvojice mladića uzdiže do celestijalnih razina, dobiva blagoslov samog Boga, što se u sezoni obrađuje i kroz odnos Isaka s njegovom prijateljicom iz razreda koja je muslimanka i koja izražava i stav autora "Skama" u odnosu religije prema homoseksualnosti: "Bog voli svakoga podjednako."

"Skam" iz perspektive hrvatske trenutačne stvarnosti može, doduše, izazvati osjećaj kao da gledate znanstveno-fantastičnu seriju, jer sve ono što je u ovoj norveškoj seriji tematizirano u Hrvatskoj je većinom nepojmljivo. "Skam" svojim radikalnim zauzimanjem za ravnopravnost gej ljubavi podsjeća na to koliko je hrvatsko društvo i dalje duboko homofobno, jer uopće nije u stanju dosegnuti takvu perspektivu.

Jasne veze između autohomofobije i javne homofobije prema drugima

No, "Skam" nije jedina europska serija koja je u 2016. godini donijela novu kvalitetu u prikazivanju LGBT likova, tu je i popularna katalonska serija "Merli". Glavni lik je srednjoškolski profesor filozofije u Barceloni, Merli Bergeron (Francesc Orella), kojeg je tvorac i scenarist svih epizoda Hector Lozano osmislio kao suvremenu verziju profesora kojeg je u "Društvu mrtvih pjesnika" glumio Ron Williams.

U svijetu "Skama" imamo, dakle, heteroseksualnog tinejdžera kojem je problem da ga se percipira kao homofoba, dok je dosad uobičajena dramaturgija takvih priča većinom išla u smjeru da se hetero tinejdžer ograđuje od tuđe homoseksualnosti kako se njega ne bi smatralo pederom

Merli je nekonvencionalan, zainteresiran za živote svojih učenika, pun sebe i uvijek spreman pomoći, odličan profesor ali ne i savršen otac svojem sinu Bruni (David Solans), koji je također dio razreda kojemu Merli predaje. Kao i "Skam", "Merli" ima svoj didaktički element, pa se svaka epizoda zove po nekom poznatom filozofu ili filozofkinji (npr. epizoda naslovljena "Judith Butler" se bavi transrodnom predavačicom), a ono o čemu se razgovara na satu reflektira se u samom zapletu. Za razliku od "Skama", "Merli" ne isključuje odrasle likove, nego uspješno žonglira nekoliko narativnih linija: odnos Merlija i učenika i razreda, odnos Merlija i njegovih kolega, Merlijev privatni život i na koncu, ali ne manje važno, odnose među samim učenicima.

Jedan od omiljenih učenika je problematični Pol (Carlos Cuevas), ujedno i najbolji Brunin prijatelj, na početku tek stereotip iritantnog mačo frajera koji se kroz dvije sezone produbio u iznimno kompleksan lik. Takav je Lozanov pristup i svim ostalim likovima: započinje s ne baš originalnim konceptima kao što su "razredni klaun" ili "dobri štreber" i onda im dodaje nove slojeve, otkriva njihove tajne i razgrađuje njihove fasade.

Jedna od tih narativnih linija je i odnos Brune i Pola, te kako utječu jedan na drugog i prije i poslije nego se sazna da se Bruno, koji je gej i duboko u ormaru u prvoj epizodi, zaljubio u Pola.

Prva sezona, emitirana 2015. godine, prati Bruninu borbu s autohomofobijom i strah od samoprihvaćanja, što ga na trenutke pretvara u vrlo neugodnu osobu. Serija povlači jasne uzročno-posljedične veze između autohomofobije i javno izražene homofobije prema drugima, kao i koliko snažna može biti potreba za poricanjem vlastite homoseksualnosti.

"Merlijevo" bogatstvo svijeta

To naročito ilustrira scena u kojoj Merli pokušava razgovarati s Brunom i reći mu da je posve u redu biti gej, na što uplašeni tinejdžer doslovno prekriva uši rukama i počinje vikati na oca da zašuti.

"Merli" je otvoreno politizirana serija, u kojoj učenici i profesori stalno pričaju protiv bankara i ismijavaju korumpirane političare, a posebna se pozornost daje i klasnom statusu učenika. Pol je tako iz siromašne, radničke obitelji, dok je Bruno pripadnik više srednje klase, s bakom koja je poznata glumica, a njihov se prvi seksualni susret dogodi, indikativno, nakon što se Pol na jednom partyju ispovijedi Bruni kako je uvijek zavidio djeci koja su imala nove igračke.

Bogatstvo svijeta koje stvara "Merli" ogleda se baš u tome što svoje likove, jednako kao "Skam", situira u kompleksnosti društva kao ravnopravne aktere, ujedno otvarajući prostor za nijansiranje njihovih osjećaja i odluka.

Svakomu tko ne shvaća što znači LGBT ravnopravnost obje bi serije trebale biti obavezne za gledanje, što znači da bi jako pomoglo kad bi ih se prikazalo na nekoj hrvatskoj televiziji

To se najbolje vidi u odnosu Pola i Bruna: potonji je gej i zaljubljen je u najboljeg prijatelja, dok je Pol - kako u jednoj sceni kaže Bruno - heterofleksibilan. Već i korištenje tog izraza signalizira da serija zna o čemu govori, jer odbija Pola ograničavajuće klasificirati u standardne seksualne podjele. Njegovi motivi za seksualno eksperimentiranje s Brunom su kompleksni: on iskreno voli svog prijatelja, koji mu je i tjelesno privlačan, ali nije u njega zaljubljen niti želi s njime biti u romantičnoj ljubavnoj vezi.

Još važnije, i Pol i Bruno su i, jednostavnim rječnikom rečeno, i pozitivci i negativci, sposobni jedan drugom učiniti i dobro i loše, namjerno ili slučajno, što njihov fascinantan odnos dodatno komplicira.

Oni nisu sveci ili hodajući uzori, nego dvojica hormonima vođenih tinejdžera koji se trude biti dobri ljudi, što im uvijek ne uspijeva. Ponekad Bruno pati za Polom i pokušava ga zavesti, ponekad se situacija obrće i Pol biva odbijen unatoč potrebi za tjelesnom bliskošću s Brunom. Nedefiniranost odnosa Brune i Pola, koji ne mogu biti zajedno kao ljubavni par, ali ne žele ni biti jedan bez drugog, čini njihovu narativnu liniju jednim od vrhunaca "Merlija".

Jednog dana će Isak i Even, ili Bruno i Pol biti - Vedran i Mate

Na kraju druge sezone Bruno seli k mami u Rim, a njegov rastanak s Polom svakako je jedna od najemotivnijih scena koje su ove godine prikazane na televiziji. Naime, "Merli" nikad ne zaboravlja da su Bruno i Pol tinejdžeri, da se tek razvijaju kao ljudi i da im divljaju i hormoni i emocije, te njihov odnos ostavlja uvijek odgovarajuće ambivalentnim i otvorenim, bez ikakvih moralnih osuda.

Ključni je detalj te scene što jedan drugog oslovljavaju s "tete", što je katalonski sleng za nešto poput "dušo", "dragi" ili "bebo". Čvrsti zagrljaj, kratki poljubac i neizbježne suze nakon što se rastanu uvjerljivo pokazuju kakve osjećaje gaje jedan prema drugomu.

Priča o Bruni i Polu je, ne treba zaboraviti, tek jedan od zanimljivih zapleta "Merlija", serije koja je i fantastično režirana, ali se time nikad ne hvali. Gledatelji možda i neće isprva primijetiti da je npr. početna scena jedne epizode, u kojoj Merli ulazi u školu i na hodniku susreće niz likova s kojima vodi kratke razgovore, snimljena u jednom neprekidnom višeminutnom kadru, što je tehnički zahtjevno realizirati.

Takvih se režijskih bravura može naći mnogo u "Merliju", ali nikad tako da same na sebe privlače pažnju, već funkcioniraju kao najbolji način da se ispriča priča.

"Merli" povlači jasne uzročno-posljedične veze između autohomofobije i javno izražene homofobije prema drugima, kao i koliko snažna može biti potreba za poricanjem vlastite homoseksualnosti

U usporedbi s američkim teen serijama koje pretendiraju na suvremen prikaz LGBT likova, poput MTV-jeve "Faking It" (da ne spominjemo hrvatske primjere poput "Nemoj nikom reći"), "Skam" i "Merli" su beskrajno životniji i kompleksniji, bez ikakve karikaturalnosti ili stereotipizacije, s pozitivnim porukama o seksualnosti i prihvaćanju.

Svakomu tko ne shvaća što znači LGBT ravnopravnost obje bi serije trebale biti obavezne za gledanje, što znači da bi jako pomoglo kad bi ih se prikazalo na nekoj hrvatskoj televiziji. Za hrvatsku LGBT publiku "Skam" i "Merli" (koji se uskoro počinje prikazivati i na Netflixu!) su, naravno, dostupne piratski online, ne samo kao odlična zabava nego i kao alat psihološke emancipacije od autohomofobije i političkog osvještavanja svakoga iz LGBT zajednice o vlastitoj jednakovrijednosti.

Posebno od pomoći mogu biti za hrvatsku LGBT mladež, kojoj nude sliku svega što može biti ako ne odustanemo od borbe za LGBT ravnopravnost. Jednog dana će Isak i Even, ili Bruno i Pol biti - Vedran i Mate!

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Komentari  

0 # HRSkam fan no. 1 2017-01-12 16:26
Obožavam Skam! Saznala sam za tu seriju preko youtube-a, dok je još bila na početku emitiranja. Sad su ti videi vjerovatno izbrisani, pa ako netko ima problema s pronalaženjem titlova, vrlo lako će ih naći na Tumblr blogovima (preko Google drivea, Dropboxa i Dailymotiona). Isto tako, čula sam da će Amerikanci napraviti svoju verziju Skam-a, pod redateljskom palicom Simona Fullera. Poprilično sam skeptična i bojim se da bi tu seriju previše 'amekanizirali' i da bi izgubila svoju autentučnost. Međutim, možda onda bude više priznata i prepoznata od strane HRT-a, te na taj način približi i našoj publici.
Odgovori | Report to administrator

Ova stranica koristi web kolačiće. Neki od kolačića koje koristimo su neophodni za rad dijelova stranice. Ukoliko ne želite instalirati kolačiće s ovih stranica, možete nastaviti pregledavati stranice bez klikanja na "Prihvaćam kolačiće", kolačići se neće instalirati.