Švicarski tjednik WOZ raspisao se o diskriminaciji nad LGBT osobama u Hrvatskoj, osvrnuo se na referendum, donio priču stvarnih ljudi i izrazio zabrinutost za budućnost seksualnih manjina.

U tekstu naslovljenom "U ime obitelji" protiv obitelji duginih boja navodi se kako hrvatska Vlada opsežnim zakonom želi riješiti pravnu situaciju lezbijskih i gej parova te da se jedna kampanja referendumom bori protiv toga.

Iako od 2003. postoji Zakon o istospolnim zajednicama, pravni položaj LGBT osoba u Hrvatskoj i dalje je težak. Zakon se jedva primjenjuje, a regulira samo podjelu zajedničke imovine te plaćanje uzdržavanja nakon raskida. Prema anketi Agencije EU-a za temeljna prava iz 2012., čak 60 posto ispitanih LGBT osoba navelo je kako je zbog svoje seksualne orijentacije bilo barem jednom diskriminirano, što je drugi najviši postotak nakon Litve.

No, autorica teksta navodi da bi se prava istospolnih parova trebala proširiti novim zakonom za koji se od 2011. zalaže vladajuća Kukuriku koalicija lijevog centra.

Istospolne obitelji nevidljive

U tekstu je predstavljena stvarna situacija na lezbijskom paru, 32-godišnjoj Željki i 42-godišnjoj Sandi, koje su u vezi više od deset godina, a sada žele dijete. "Naša pravna situacija kao lezbijskog para je užasna", ispričala je Željka i rekla da iz tog razloga ona i Sanda svoju vezu ne žive otvoreno i vrlo su oprezne kome o tome govore, a kome bolje ne.

Kada se njihovi susjedi raspituju o prirodi njihove veze, kažu da su "obitelj". Prema Željki, one "nemaju gotovo nikakva prava, a najmanje na djecu". Budući da u Hrvatskoj ne postoji banka sperme, Željka već duže vrijeme jednom mjesečno putuje na umjetnu oplodnju u kliniku u jednoj susjednoj zemlji koju ne želi navesti kako bi par ostao anoniman. No, ni tamo ne može biti otvorena. "Kako bih mogla dobiti tretman u toj klinici, moram lagati i reći da sam samica i heteroseksualna", kaže Željka.

Njihova bi se situacija uvelike poboljšala kad bi na snagu stupio Zakon o životnom partnerstvu. S 80 članaka, njime bi se regulirala brojna područja registrirane životne zajednice – kao što su pravo nasljeđivanja, pravo na oslobođenje od rada kada je partner/partnerica bolesna ili pak mirovinska prava.

Zakoni postoje samo na papiru

Temi se pridružila i Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, koja smatra da je osjetna snažna politička volja. "Zbog toga sam zajedno s nevladinim organizacijama predložila iniciranje prijedloga zakona", kazala je Ljubičić i uputila na pravne napretke ostvarene napose kod kažnjavanja zločina iz mržnje, a koji su primjerice usmjereni protiv osoba s određenom seksualnom orijentacijom.

Smatra i kako bi učinkovita provedba zakona bitno mogla doprinijeti odgoju ljudi. "Najvažnije međutim jest i ostaje posao na izobrazbi i osvješćivanju – osobito mladih ljudi", zaključila je. S druge strane, stručnjak za ustavno pravo, Branko Smerdel, mišljenja je da zakoni postoje samo na papiru.

"S vremenom sam morao odustati od svoje predodžbe o tome da se dobrim zakonodavstvom skoro sve samo od sebe riješi. To vrijedi osobito onda kad 'zakoni za mnoge ljude odu predaleko i kad neko društvo još nije spremno za izvjesne promjene'. U tom slučaju, zakoni postoje samo na papiru", kazao je Smerdel.

Borba daleko od završetka

Autorica je analizirala i inicijativu "U ime obitelji" te napomenula da je "u roku od samo dva tjedna inicijatorima uspjelo prikupiti 750.000 potpisa za referendum, što odgovara broju većem od jedne šestine ukupnog stanovništva". Aktivisti su mišljenja da iza inicijative stoje Crkva i konzervativne grupacije, dok politika odgovara diplomatski.

Za Željka Reinera, zastupnika konzervativne oporbene stranke HDZ-a, kod referenduma je riječ o "reakciji konzervativnog dijela stanovništva na, po njihovom gledištu, upitne namjere Vlade". Prema Reineru je Vladin prijedlog zakona tek pokušaj da se pozornost skrene sa stvarnih problema poput loše gospodarske situacije Hrvatske.

Nasuprot tome, Nansi Tireli iz lijeve populističke Stranke rada (Laburisti), sukob oko novog zakona vidi jednostavno kao ideološku borbu između ljevice i desnice. "Svaka promjena je rezultat procesa sazrijevanja. Samo tako se razvija demokracija i zbog toga je planirani novi zakon jednako potreban kao i referendum", kazala je ona.

SDP-ova Gordana Sobol uvjerena je u donošenje novog zakona. "Jednima je važno da ne govorimo o 'obitelji' i 'braku', a za druge da konačno riješimo njihov pravni položaj", kazala je ona i dodala da "o pravu na usvajanje djece još nije vrijeme za raspravu".