Punih je 107 godina prošlo od dana kad je 15 tisuća tekstilnih radnica promarširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, veću plaću, pravo glasa i zabranu rada djece. Kako se taj prosvjed ne bi nikad zaboravio i kako bi ostao kao stalni podsjetnik borbe za ravnopravnost žena, glasovita se njemačka socijalistica Clara Zetkin dosjetila da se 8. ožujka obilježava kao Međunarodni dan žena.

Osim prigodnih čestitki, pokojeg cvjetka i ženskog slavlja, dobar je to dan za podsjećanje na to što se doista promijenilo po pitanju ravnopravnosti u tih stoljeće i sedam godina od slavnog događaja. Da, žene su dobile pravo glasa, radno vrijeme je kraće i zabranjen je rad djece, no brojni problemi vezani za položaj žena na tržištu rada i dalje nisu riješeni, kao ni dvostruka opterećenost žena koje rade i koje istovremeno snose najveći dio odgovornosti oko brige za obitelj i djecu. O aktualnom stanju ženskih prava u Hrvatskoj, njihovom položaju na tržištu rada, u politici i gospodarstvu popričali smo s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić.

Puno toga je učinjeno po pitanju donošenja zakonodavnog okvira zaštite od i suzbijanja diskriminacije temeljem spola te stvaranja institucionalnih mehanizama zaštite i promocije načela ravnopravnosti spolova, ističe Ljubičić, te naglašava kako se "problemi pojavljuju u provedbi u kojoj treba i najviše učiniti kako ono što je zapisano ne bi ostalo mrtvo slovo na papiru".

Najproblematičnija područja su tržište rada, nasilje u obitelji i politička podzastupljenost

"Načelno gledano, žene u Hrvatskoj imaju ista prava kao i muškarci, ali ako detaljnije analiziramo razna područja vidjet ćemo da nemaju isti status, da nisu jednako zastupljene u svim sferama, da nemaju iste mogućnosti za ostvarivanje svojih prava, niti istu korist od ostvarenih rezultata. Drugim riječima da žene i muškarci nisu ravnopravni", kaže nam Ljubičić.

Mediji i dalje perpetuiraju spolne stereotipe i seksizam, a žene i žensko tijelo se koriste kao roba kojom se "trguje" kako bi se povećao profit ili posjećenost medijskih sadržaja

Ističe kako za to postoje brojni dokazi iz prakse, od statistike do pojedinačnih slučajeva na koje ukazuju, pored ostalog i pritužbe koje Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova upućuju građani i građanke po pitanju diskriminacije temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa, trudnoće i materinstva.

"I dalje se izdvajaju tri najproblematičnija područja kada se radi o položaju žena, a to su tržište rada, nasilje u obitelji definirano kao rodno uvjetovano nasilje i politička podzastupljenost žena", kaže.

Općenito gledajući, žene i muškarci u Hrvatskoj imaju ista prava na obrazovanje, na zapošljavanje, na plaću itd., ali ako pogledamo svako od područja pobliže vidjet ćemo da puna ravnopravnost još nije postignuta.

Većina žrtava nasilja u obitelji su žene, a pritužbe na spolno uznemiravanje i dalje u 100 posto slučajeva upućuju žene

"Žene i dalje čine većinu nezaposlenih – 53,4 posto. Većinu onih koje rade prema ugovorima na određeno vrijeme – što je najnesigurniji i najnezaštićeniji oblik rada, njih 52,9 posto, žene su i dalje manje plaćene za posao iste vrijednosti, razlika je oko 10 posto te su i dalje podzastupljene na pozicijama donošenja odluka - u Hrvatskom saboru je svega 24 posto zastupnica, u Vladi RH samo su 4 ministrice, zastupljenost žena u upravama dioničkih društava u Hrvatskoj iznosi 17,32 posto, dok je samo 9,43 posto žena uspjelo doseći poziciju predsjednica upravnih tijela i 14,3 posto predsjednica nadzornih odbora.

Mediji i dalje perpetuiraju spolne stereotipe i seksizam

Istovremeno, žene su uspješnije od muškaraca u području visokog obrazovanja - 59,5 posto diplomiranih, 58,2 posto magistra znanosti, 54,6 posto doktorica znanosti. I dalje su jaka patrijarhalna očekivanja da žena primarno bude majka i supruga, a tek onda da se posveti poslu, što znači da su žene i dalje dvostruko opterećene - svega tri posto očeva koristi zakonom omogućen roditeljski dopust".

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova posebno ističe kako i dalje postoji rodno uvjetovano nasilje – većina žrtava nasilja u obitelji su žene, a pritužbe na spolno uznemiravanje i dalje u 100 posto slučajeva upućuju žene.

"Mediji i dalje perpetuiraju spolne stereotipe i seksizam, a žene i žensko tijelo se koriste kao roba kojom se 'trguje' kako bi se povećao profit ili posjećenost medijskih sadržaja", upozorava Ljubičić.

Općenito gledajući, žene i muškarci u Hrvatskoj imaju ista prava na obrazovanje, na zapošljavanje, na plaću itd., ali ako pogledamo svako od područja pobliže vidjet ćemo da puna ravnopravnost još nije postignuta

Ona također naglašava kako se na ravnopravnost spolova ne smije gledati kao na zasebno područje, već kao na sastavni dio svih područja javnog i privatnog života muškaraca i žena, jer svaka mjera, svaki zakon i svaka praktična provedba imaju različit učinak na žene i muškarce zbog njihove različite startne pozicije.

"Naglašavam da ravnopravnost žena i muškaraca ne znači njihovo izjednačavanje, već priznavanje njihovih razlika, osiguravanje istih mogućnosti temeljenih na slobodi izbora. Dok se ne postigne puna ravnopravnost na svim područjima, bit će neophodno provoditi mjere izjednačavanja mogućnosti i uklanjanja diskriminatornih prepreka ugrađenih u sustav, ali i u patrijarhalno nasljeđe koje je duboko ukorijenjeno u ljudskoj svijesti. Stoga, promicati načela ravnopravnosti spolova treba istovremeno na svim područjima počevši od odgojno-obrazovnog sustava", poruka je Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić povodom Međunarodnog dana žena.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.