Gotovo se polovica hrvatskih maturanata, njih 48 posto, u potpunosti slaže s tvrdnjom da je homoseksualnost vrsta poremećaja ili bolesti te da bi homoseksualcima trebalo zabraniti javne istupe jer na taj način loše utječu na mlade, a njih gotovo tri četvrtine NDH ne smatra fašističkom tvorevinom. 

To su neki od podataka istraživanja "Politička pismenost učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj" koje su proveli inicijativa GOOD, GONG i Institut za društvena istraživanja na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1146 hrvatskih maturanata.

"Ne treba dizati moralnu paniku, ovakvi su rezultati očekivani"

Kolika je razina njihove političke pismenosti pokazuje i podatak kako njih 73 posto ne zna zaokružiti točan odgovor na pitanje tko je hrvatski premijer, ni kad im se ponude četiri moguća imena, a njih se 40 posto žestoko zalaže da se zaustavi svaki pokušaj sudskog progona hrvatskih branitelja za zločine počinjene u Domovinskom ratu.

"To su relativno očekivani rezultati jer su slična istraživanja posljednjih godina ukazivala na takve stavove mladih. Oni reflektiraju naš javni prostor i nedavna događanja, poput referenduma za ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene. Ta je populacija iznimno podložna vanjskim utjecajima. No, stavovi u toj dobi nisu fiksni, oni su skloni promjeni", rekao je dr. Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, jedan od voditelja istraživanja, za Jutarnji list.

Ističe kako oko ovih rezultata ne treba raditi veliku moralnu paniku, ali ih treba uzeti kao vrlo ozbiljan indikator da obrazovni sustav ne uspijeva anulirati izrazito negativne efekte vanjskih utjecaja, a da je situacija posebno loša u strukovnim školama.

"Isto je istraživanje pokazalo da škola itekako ima utjecaja i može djecu naučiti ako to želi učiniti", kaže.

Maturanti su se u visokom postotku deklarirali kao uvjereni vjernici, njih 43 posto kaže da prihvaćaju sve što ih vjera uči, a njih se još 25 posto deklarira kao"obični" vjernici.

"Dosta se često očekuje da su mladi generalno liberalni i moderni te ovakvi rezultati nailaze na čuđenje. No, to progresivističko uvjerenje nema osnove. To je vrijedilo za neke generacije, ali nije univerzalno pravilo", smatra dr. Dragan Bagić.

Nužno uvođenje građanskog odgoja

Politička znanja maturanata ispitivana su kroz 19 pitanja u tri područja: politički pojmovi, ustavno-političko ustrojstvo i politička informiranost. Pitanja su bila relativno jednostavna, ispitanicima su bila ponuđena četiri moguća odgovora, no samo je jedan od njih 1146 točno odgovorio na sva pitanja.

"Većina je znala odgovore o tome što je Ustav ili trodioba vlasti jer o tome uče u školi, što je važan dokaz da obrazovni sustav može utjecati i naučiti. Sve što se pak tiče informiranosti i stavova, mladi stječu vani i to ne uvijek dobro. Stoga je apsolutno potrebno uvesti jak i dobro osmišljen građanski odgoj u škole, no prije toga o tome treba uspostaviti ozbiljan društveni i politički dijalog", rekao je dr. Bagić.

Najveći stupanj tolerancije maturanti su pokazali u području drugih rasa, vjera i nacija. Kad je u pitanju ravnopravnost spolova, samo ih se polovica ne slaže s tvrdnjom da je muškarac taj koji bi morao zarađivati i prehranjivati obitelj.