Pučka pravobraniteljica Lora Vidović podnijela je Hrvatskom saboru Izvješće za 2015. godinu, koji sadrži pregled stanja ljudskih prava i sloboda te pojava diskriminacije u Hrvatskoj. Zabilježen je porast pritužbi od 13 %, nepovjerenje građana prisutno je na svim područjima, a dugogodišnja loša gospodarska situacija dodatno otežava teškoće s kojima se suočavaju najranjivije skupine društva. Također je primijećen i zabrinjavajući trend porasta netrpeljivosti prema Srbima u Hrvatskoj.

Kako se navodi u godišnjem izvješću Pučke pravobraniteljice Lore Vidović, ono je nastalo na temelju pritužbi građana, informacija prikupljenih u svakodnevnoj suradnji s dionicima, tijekom terenskih obilazaka te iz medija, ali i podataka koje su za potrebe njegove izrade dostavile državne institucije i druga javnopravna tijela, socijalni partneri, vjerske zajednice, organizacije civilnog društva i mnogi drugi. Najvažniji je to alat institucije u postizanju sustavnih promjena jer, uz analizu i ocjenu stanja, sadrži i preporuke za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti.

Nepovjerenje građana prisutno u svim područjima

Tijekom 2015. godine Ured pučke pravobraniteljice postupao je u ukupno 4655 predmeta, što je 80 % više u odnosu na 2012. godinu, 19% u odnosu na 2013. i 13 % više u odnosu na 2014. godinu.

Posljednje tri godine priljev novih predmeta je veći za 40 do 60 % u odnosu na prethodne godine, što se tumači potvrdom uspješnosti mjera približavanja Ureda građanima. Kao i prošle godine, najveći broj pritužbi i dalje pristiže za područje pravosuđa, a pretežno se odnose na nezadovoljstvo sudskim odlukama i dugotrajnost sudskih postupaka.

U Izvješću se ističe kako je nepovjerenje građana i dalje prisutno u gotovo svim područjima povodom kojih im se obraćaju, s osjećajem nejednakosti pred zakonom.

Dugogodišnje loše gospodarsko stanje u zemlji dodatno produbljuje poteškoće s kojima se suočavaju najranjivije skupine društva. Uvođenje zajamčene minimalne naknade nije pokazalo adekvatne rezultate u poboljšanju socijalnog statusa radno nesposobnih te nezaposlenih osoba, kao ni samohranih roditelja ili jednoroditeljskih obitelji.

Velik broj starijih osoba i dalje živi u neprihvatljivim uvjetima, ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe, nemaju adekvatnu skrb i njegu, često su žrtve diskriminacije, a izostavljeni su i iz planova rješavanja problema socijalnog stanovanja. Radnici su u strahu od gubitka posla, nezaposleni ga teško pronalaze, a među pritužbama na diskriminaciju najčešće su upravo one na području rada i zapošljavanja.

Svaka četvrta pritužba na diskriminaciju zbog etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla

U ruralnim područjima nedovoljno su dostupne javne usluge, što osobito pogađa najranjivije skupine stanovništva i doprinosi njihovoj socijalnoj isključenosti, a upravo njihova dostupnost mora biti jedan od indikatora uspješnosti najavljene reforme javne uprave. Pritužbe branitelja ukazuju kako sustav podrške nije prilagođen njihovim stvarnim potrebama te ga je nužno učiniti efikasnijim. Često navode kako ih društvo tretira kao teret, a prema prikupljenim podacima Ureda pokazuje se porast njihovog broja među beskućnicima, kao i broj mladih te žena.

U blagom je porastu broj pritužbi na diskriminaciju, no još uvijek nedovoljno za zaključak kako su građani bolje informirani o tome što diskriminacija jest i kako se od nje mogu zaštititi. Stoga je i dalje važno provoditi edukacije stručnjaka, provoditelja zakona, predstavnika institucija i udruga kako bi sustav zaštite od diskriminacije bio učinkovitiji.

I dalje su prisutne predrasude, stereotipi i netrpeljivost prema manjinama. Tako je svaka četvrta pritužba na diskriminaciju koju je zaprimio Ured pravobraniteljice bila na osnovu rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla, pri čemu su posebno ugrožene srpska i romska nacionalna manjina.

Potrebno redovito i dosljedno kažnjavanje govora mržnje i zločina iz mržnje

Ovi podaci, uz nedovoljno razvijenu sudsku praksu, primjetno zaoštravanje retorike u javnom prostoru tijekom izborne, 2015. godine i netrpeljivosti izražavane uslijed izbjegličke krize, ukazuju na potrebu redovitog i dosljednijeg korištenja ovlasti koje djelatnicima policijskog i pravosudnog sustava stoje na raspolaganju, u sprječavanju i sankcioniranju govora mržnje i zločina iz mržnje, ističe se u Izvješću.

Također je zabilježen i porast broja pritužbi na diskriminaciju na osnovu dobi, kako starijih, tako i mlađih građana, slijede one na osnovi zdravstvenog stanja, obrazovanja, političkog uvjerenja, a potom i vjere.

Najviše pritužbi na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja

U protekloj godini Ured je postupao u 524 predmeta u vezi s diskriminacijom. Broj novopristiglih diskriminacijskih pritužbi za 8 % je veći nego u 2014. te od 2009. godine, kada je institucija postala središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u RH, kontinuirano raste.

Građani se i dalje najviše pritužuju na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja, a čak 43,6% svih pritužbi na diskriminaciju odnosi se na ova dva područja. Uprava se s 26 pritužbi ili 9,1% nalazi na trećem mjestu, a potom slijede područja javnog informiranja i medija te pristupa dobrima i uslugama.

Rasa, etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno podrijetlo navode se u gotovo četvrtini pritužbi. Često se navodi i dobna diskriminacija (9,9%), diskriminacija na temelju zdravstvenog stanja (8,1%), obrazovanja (7,4%), političkog ili drugog uvjerenja (5,6%) i vjere (4,2%), dok je diskriminacija na temelju ostalih osnova rjeđe prituživana. Velik broj građana i ove je godine ukazivao na višestruku diskriminaciju.

U čak 45 pritužbi ili 15,9% kao razlog nejednakog postupanja navodi se više osnova, među kojima je ponovno najčešća rasa, etnička pripadnost ili boja kože, a slijede dob, obrazovanje, vjera i spol.

Najviše pritužbi zaprimio Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

U skladu s obvezama koje proizlaze iz Zakona o suzbijanju diskriminacije (ZSD) posebni pravobranitelji također vode evidencije o slučajevima diskriminacije iz njihove nadležnosti te ih, radi cjelovitog prikaza, dostavljaju pučkom pravobranitelju.

Najviše pritužbi u kojima je postupano po ZSD-u po spolu pritužitelja u 2015. godini zaprimio je Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ukupno njih 404, od kojih su 242 pritužbe uložile žene, a 109 muškarci. Slijedi Ured pučke pravobraniteljice koja je primila ukupno 291 pritužbu, najviše od strane muškaraca, njih 115, dok su žene uložile 79 pritužbi.

Pritužbe u kojima je postupano po ZSD-u po osnovama diskriminacije u 2015. također je u najvećem broju zaprimio Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, njih 404, od kojih najviše onih po osnovi spolne diskriminacije, ukupno 364 pritužbe, te po osnovi spolne orijentacije, njih 18. Ukupno 284 pritužbe stiglo je na Ured pučke pravobraniteljice, najviše, njih 68, po osnovi rase, etničke pripadnost ili boje kože, te nacionalnog podrijetla.

Zločini iz mržnje - najčešći motiv nacionalna ili vjerska pripadnost

Prema podacima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, odnosno DORH-a i Ministarstva pravosuđa, tijekom godine 47 postupaka zbog zločina iz mržnje bilo je u različitim stadijima kaznenog postupka, od čega se 31 odnosio na događaje iz 2015. godine.

U 12 slučajeva radilo se o kaznenom djelu prijetnje, u deset o javnom poticanju na nasilje i mržnju (govor mržnje) , sedam je slučajeva oštećenja tuđe stvari, dvije tjelesne ozljede, a jedan je postupak zbog kaznenog djela povrede mira pokojnika. Doneseno je osam presuda, a sedam je optužnica odbačeno. Motiv počinjenja u najvećem je broju bila mržnja zbog nacionalne odnosno vjerske pripadnosti i to u 22 slučaja, zatim spolnog opredjeljenja u pet, za tri događaja nema podataka, a u jednom se radilo o mržnji temeljem rase ili boje kože.

Na poteškoće s kojima se susreću Srbi u RH ukazuje i pregled slučajeva etnički motiviranog nasilja, prijetnji i govora mržnje protiv Srba u Hrvatskoj u 2015. godini, koji je, kao i prethodne dvije godine, objavilo Srpsko narodno vijeće. U njemu je zabilježeno 189 takvih slučajeva, što je značajan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je zabilježeno 82.

Međutim, to se može pripisati i novoj metodologiji praćenja incidenata jer je, za razliku od prijašnjih pregleda, tijekom prikupljanja podataka za 2015. veća pažnja posvećena praćenju medija, piše u Izvješću.

Zabrinjavajući trend porasta netrpeljivosti i mržnje prema Srbima u Hrvatskoj

Ipak ističu kako podatke organizacija civilnog društva nikako ne treba zanemarivati, jer se neki incidenti prijavljuju samo njima, dok se zbog nepovjerenja i straha od dodatne viktimizacije ne prijavljuju i nadležnim institucijama.

No, trend je svakako zabrinjavajući, osobito što je zabilježen i porast broja slučajeva prijetnji i fizičkog nasilja nad Srbima, navodi se u Izvješću pučke pravobraniteljice. Fizičko nasilje i dalje je prisutnije na područjima posebne državne skrbi, odnosno ratom pogođenim dijelovima, na kojem živi najveći broj Srba povratnika.

Ured je tijekom 2015. zaprimio nekoliko pritužbi vezanih uz neprimjereno postupanje policije prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, u kojima se upravo njihovo nacionalno podrijetlo isticalo kao povod neprimjerenim postupcima ili izostanku pravodobnog postupanja. Iako Ured pučke pravobraniteljice nije utvrdio da je došlo do diskriminacije, u Izvješću se navodi kako je u takvim okolnostima potrebno primijeniti osobitu pažnju na etničke aspekte događaja te žrtve.

Antimanjinska atmosfera nagnala je i zastupnike nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru te Savjet za nacionalne manjine da u svibnju objave Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj, u kojoj je, između ostalog, navedeno kako su pripadnici nacionalnih manjina u RH ponovno suočeni s eskalacijom etnocentrizma i netolerancije.

Nesankcioniranje djela motiviranih mržnjom potiču novo nasilje

Neovisno o izvoru podataka, uočava se netolerancija i mržnja prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, koja se manifestira prijetnjama, govorom mržnje i uništenjem imovine. Ona se može povezati s društveno-političkim procesima te problemima u ostvarivanju prava nacionalnih manjina u 2015. godini.

Još je uvijek nedostatno prepoznavanje mržnje kao motiva počinjenja djela, a poteškoće se pojavljuju i pri kvalifikaciji djela od strane tijela progona. Nedostatni su i pravni standardi koji bi razjasnili je li motiv počinjenja djela isključivo mržnja ili je dovoljna i predrasuda te kako tretirati mržnju kada je ona jedan od motiva počinjenja djela.

Propusti da se zločini iz mržnje, ali i druga kažnjiva djela povezana s diskriminacijom, prepoznaju, progone, sankcioniraju, ali i javno osude, pridonose općoj atmosferi netolerancije i strahu građana manjinskih pripadnosti, a mogu poticajno djelovati na novo nasilje pa i inicirati odmazdu, upozorava se u Izvješću pučke pravobraniteljice.

Prema podacima Global Age Watcha, Hrvatska je po kvaliteti života osoba starije životne dobi na 61. od ukupno 96 rangiranih mjesta. To govori da je nužno učiniti dodatne napore kako bi se osobama starije životne dobi osigurao ravnopravan položaj u zajednici kroz pristup tržištu rada, prilagodbu zdravstvene zaštite, cjeloživotno obrazovanje, organiziranu institucionalnu, izvaninstitucionalnu i neformalnu skrb, prilagodbu prometne infrastrukture i dostupnost javnog prometa, socijalnu uključenost i univerzalni dizajn proizvoda i usluga.

Zbog loše gospodarske situacije posebno ugrožene osobe starije dobi

Iako ekonomska kriza, nezaposlenost i rastuće siromaštvo negativno utječu na sve društvene skupine, osobe starije dobi posebno su ugrožene. Često isključene i prepuštene same sebi, lake su mete prevara i ekonomskog iskorištavanja. Oko 550.000 umirovljenika prima mirovinu u iznosu manjem od 2000 kuna, od čega njih 92.000 prima manje od 500 kuna, 91.000 ima prihode do 1000 kuna, dok 135.000 primaju mirovinu u iznosu od 1000 do 1500 kuna.

Nažalost, postoje i slučajevi kada je taj prihod jedini u obitelji, pa se koristi za zadovoljavanje potreba drugih članova obitelji. Zabilježeni su i slučajevi kada su obitelji osobu smještenu u dom za starije i nemoćne samo zbog mirovine, bez njenog pristanka, povukle iz ustanove te ju vratile u obitelj zbog jedinog izvora prihoda. Egzistencijalno ugrožene i osiromašene osobe starije dobi prisiljene su pristajati i na nepovoljne aranžmane, primjerice sklapanje ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju.

Stoga je Ured pučke pravobraniteljice izdao i niz preporuka - Ministarstvu socijalne politike i mladih, da u suradnji sa županijama i Gradom Zagrebom uloži dodatne napore kako bi se liste čekanja za prijam korisnika u decentralizirane i državne domove za stare i nemoćne formirale na transparentan način.

Ministarstvu socijalne politike i mladih, da u suradnji sa županijama i Gradom Zagrebom propiše što ulazi u osnovnu uslugu, a što uz nadoplatu za dodatnu uslugu u državnim i decentraliziranim domovima za starije i nemoćne osobe, uz određivanje načina izračuna cijene; Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu socijalne politike i mladih, da normativno regulira mehanizme podrške i pomoći članovima obitelji u okviru sustava neformalne skrbi o starima i nemoćnima; Gradu Zagrebu, da iz Odluke o stipendiji Grada Zagreba ukloni neopravdane dobne kriterije za dodjeljivanje učeničke, studentske ili stipendije polaznika doktorskog studija.

Godišnje izvješće pučke pravobraniteljice u cijelosti možete pročitati ovdje.