Protiv apsurdnosti aktualnog Zakona o udomiteljstvu, ali i homofobnih ispada kakvih smo se naslušali uoči i tijekom njegova donošenja, borba će se voditi (i) na Ustavnom sudu. Naime, udruga Dugine obitelji na konferenciji za medije u petak obznanila da je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti novog Zakona o udomiteljstvu s Ustavom.

U udruzi smatraju da dio Zakona o udomiteljstvu vezan uz definiciju udomiteljske obitelji nije samo neusklađen s Ustavom, nego s nizom postojećih zakona, kao i međunarodnih dokumenata koji su po svojoj pravnoj snazi iznad hrvatskih zakona.

Osim neusklađenosti sa zakonodavnim okvirom, Zakon čija bi svrha trebala biti poticanje i popularizacija udomiteljstva, čini upravo suprotno – uskraćuje određenim skupinama društva mogućnost udomljavanja, a time i bolji život djeci u domovima. Ovaj će Zakon o udomiteljstvu ostati zapamćen po tome što ponavlja diskriminaciju koja postaje modus operandi svake hrvatske vlade – a to je diskriminacija istospolnih parova, navode.

Obvezujuće presude su činjenica koju političari u Hrvatskoj očito sustavno ignoriraju

"Europski sud za ljudska prava donio je nekoliko presuda, primjerice protiv Francuske ili Austrije, u kojima je potvrdio da istospolni parovi ili LGBTI osobe moraju imati jednak pristup pravima u usporedivoj situaciji kao i heteroseksualni parovi ili osobe, i te presude su obvezujuće za Hrvatsku pri donošenju novih zakona", rekla je odvjetnica Zrinka Bojanić, koja zastupa udrugu Dugine obitelji u ovom postupku. Obvezujuće presude su činjenica koju političari u Hrvatskoj očito sustavno ignoriraju.

Iz Duginih obitelji ističu i kako u hrvatskim domovima za nezbrinutu djecu iz godine u godinu raste broj djece, a praksa ovog Zakona trebala je upravo tome doskočiti. U ovom trenutku u Hrvatskoj u domove je smješteno oko 1000 djece, a samo 2017. u domove je smješteno 54% posto više nego godinu prije – to čak 641 dijete više. Važno je naglasiti i da raste broj djece mlađe od tri godine koja završavaju u domovima, iako prema Zakonu o socijalnoj skrbi djeca mlađa od sedam godina, a osobito ona mlađa od tri godine, ne bi se smjela smještati u domove, nego u udomiteljske obitelji.

Osim toga, raste i broj starih i nemoćnih osoba kojima bi također udomiteljski dom i obiteljska briga bile neizrecivo poboljšanje životnih uvjeta. Nemaju svi novaca za smještaj u dom za starije, ili adekvatne uvjete za pružanje pomoći osobama s tjelesnim, osjetilnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem. Udomiteljstvo je i u ovom slučaju mogućnost da se tim osobama pomogne, i da im se pruži kvalitetan i dostojanstven život.

Apsurdi aktualnog zakona

Iz Duginih obitelji podsjećaju i do kakvog apsurda aktualni Zakon dovodi potencijalne udomitelje.

"Naši sugrađani čija je priča javnosti već poznata, Mladen i Ivo, odlučili su nakon vjenčanja udomiti ili posvojiti romsku djecu bilo koje dobi, braću, sestre, pa i s lakšim zdravstvenim problemima i poteškoćama – djecu koja u domovima provode cijelo svoje djetinjstvo. Prijavili su se u Centar za socijalnu skrb želeći udomiti dijete, pozitivno su ocijenjeni, a nakon toga proces je zaustavljen zato što su sklopili životno partnerstvo, iako da se nisu vjenčali oni bi bili kandidati za udomljavanje djece. Oni su samo jedan od istospolnih parova u našoj državi koji želi pomoći djeci koja odrastaju u teškim uvjetima. Drugi žele pomoći starijim osobama, članovima vlastite obitelji; i svi oni ne mogu samo zato što su se odlučili vjenčati s osobom istog spola", istaknuo je koordinator udruge Daniel Martinović.

"Prijedlog podržavaju i razne druge udruge, te mnogi pojedinci i pojedinke, što smo naveli u samom dokumentu. Nadamo se da će, razmatrajući naš prijedlog postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom, Ustavni sud Republike Hrvatske prepoznati i spriječiti diskriminaciju životnih partnera i partnerica, te učiniti ono što političari već godinama u Hrvatskoj ne čine: napraviti pozitivan iskorak naprijed prema ravnopravnosti i jednakosti za sve građane i građanke Republike Hrvatske, neovisno o njihovoj seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu", završno je poručio Martinović.