Dovoljna stimulacija klitorisa ili područja oko njega i (za neke žene) pritisak na grlić maternice ili drugih osjetljivih područja izazivaju osjećaj punoće u zdjelici i tjelesnu napetost koja nastoji dostići vrhunac.

Orgazam je točka u kojoj je sva tenzija iznenada otpuštena u seriji ugodnih mišićnih kontrakcija koje izbacuju krv iz zdjeličnih tkiva. Možemo osjećati kontrakciju u vagini, maternici i rektumu. Neke žene opisuju orgazam bez kontrakcija.

Orgazam može da biti blag kao štucanje, kihanje, nadolazeći val ili miran uzdah; može biti poput tijela koje plamti u toplini; može biti snažan ili ushićen, tako da nismo potpuno svjesne u vrijeme dok se on događa. Orgazam se može različito doživjeti prstom, penisom, dildom ili vibratorom u vagini, te drugačije kada masturbirate a drugačije kada vodite ljubav sa drugom osobom. često se uzbudimo i onda kad ne možemo dobiti dodatnu stimulaciju i postići orgazam. Iako seksualna napetost bez orgazma popušta, duže traje. Kada smo dovoljno uzbuđene a ne doživimo orgazam, naše genitalije i/ili maternica neko vrijeme mogu boljeti.

Priličan broj žena nije nikada doživio orgazam. Sa cjelokupnim publicitetom o orgazmu posljednjih godina, mnoge od nas koje ne doživljavamo orgazam vjerujemo da smo propustile neka uživanja. Možemo pokušati doživjeti orgazam masturbiranjem, čitajući knjige o tome, pitajući partnera/icu da nam pomogne. Seksualna, tjelesna i emotivna zloupotreba (bivša ili sadašnja) mogu smanjiti ženinu sposobnost da doživi orgazme. No bez obzira na ugodu koju on izaziva, bilo bi pogrešno postizanje orgazma doživljavati kao neku vrstu pritiska.Kad sam se previše trudila da doživim orgazam, obično nije uspijevalo i na kraju bi mi dosadilo i isfrustriralo me. Za mene je najbolje ako se opustim i dozvolim da se to eventualno dogodi. Neke žene mogu doživjeti orgazam dva ili više puta u brzom nizu (što muškarci ne mogu). Znajući da su mnogostruki orgazmi mogući, to kod nekih žena stvara osjećaj da ih moraju moći postići, da su seksualno neadekvatne ako ih ne dožive. Jedan orgazam još uvijek može biti mnogo, a mnoge će se žene složiti i da je seks bez orgazma ponekad ugodan. Bitno je da osjetite ono što je najbolje za vas.

ULOGA KLITORISA
Milovanje bilo kojeg dijela našeg tijela može biti uzbuđujuće. Od svih erogenih zona, klitoris – organ koji je najosjetljiviji na stimulaciju – ipak ima glavnu ulogu u stvaranju seksualne napetosti.

Sve do sredine šezdesetih većina žena nije znala koliko je klitoris važan. čak i da smo to same znale, o tome nitko nije pričao. Medicinski tekstovi i bračni priručnici (koje su pisali muškarci) pratili su Freudovu poznatu tvrdnju da "zrela" žena doživljava orgazme samo kada je stimulirana vagina a ne klitoris. Ova teorija učinila je penis veoma važnim za seksualno zadovoljenje žene (što je dovelo do toga da je svršavanje muškarca pretpostavljalo i zadovoljenje žene). Prateći Freuda, psihoanalitičke teorije umanjuju žensko uživanje u masturbaciji kao "nezrelo", a lezbijski seks označuju kao blijedu kopiju "prave stvari". Šezdesetih godina seksolozi su dokazali da svi ženski orgazmi ovise barem djelomično o stimulaciji klitorisa, premda neke žene odgovaraju i na unutrašnji pritisak.
Učeći o klitorisu, seksualno uživanje kod bezbroj žena poraslo je i oslobodilo mnoge od njih od onoga što su godinama mislile - da su "frigidne". Naša sposobnost da pružimo sebi orgazme i pokažemo našim ljubavnicama/ima koliko nam se to sviđa, kamen je temeljac novog samopoštovanja i autonomije, te je zbog toga je to bilo važno za žene, politički kao i osobno.

Klitoris se ponekad naziva "gumbić radosti", što implicira da se radi o jednome malenom mjestu. Zapravo, klitoris u sebi ima nekoliko dijelova. Vrh klitorisa nastavlja se na tijelo koje se pruža prema vaginalnom otvoru. Klitoris povezuje granajući unutrašnji sistem erektivnog tkiva koje prolazi kroz genitalno područje. Erektivno tkivo odgovara na seksualno uzbuđenje puneći se krvlju i postajući erektivno i tvrdo. Tijekom seksualnog uzbuđenja, klitoris se povećava mijenja položaj.

Vi ili vaš/a ljubavnik/ca možete vaš klitoris stimulirati na mnogo različitih načina – trljanjem, sisanjem, tjelesnim pritiskom, koristeći vibrator. Svako trljanje ili pritisak na pubični predio (Venerin brežuljak) ili usmine (čak na donjem trbuhu i unutrašnjosti bedara) mogu pokrenuti klitoris. Iako neke žene dodiruju vrh klitorisa da bi se uzbudile, često je to toliko osjetljivo da izravni dodir izaziva bol, čak i uz podmazivanje. Izravna dugotrajna stimulacija klitorisa može prouzročiti nestanak osjećaja zadovoljstva. Kako žene stare, koža koja pokriva klitoris može ga potpuno prekriti, pa vam, ako vam je prošla menopauza, može biti potrebno mnogo više podmazivanja dok trljate klitoris da biste doživjeli orgazam.

SEKSUALNA SAMOSVIJEST I STID U LEZBIJKI
Za razumijevanje lezbijske seksualnosti , posebno u terminima klasificiranja ponašanja, korisnim se pokazalo istraživanje porijekla samosvijesti i stida. Seksualna samosvijest rezultat je osjećaja radosti i izraza osobne dostatnosti. Suprotno tome, seksualni stid uzrokovan je mnogim psihološkim faktorima za koje se pretpostavlja da inhibiraju želju, uključujući intrapsihičke konflikte, internaliziranu homofobiju, strah od neuspjeha i posljedice traumatičnih seksualnih iskustva.
Promatrano u terminima pokazatelja tjelesne samosvijesti i stida, može se zaključiti da se u lezbijki uočava samosvijest. Većina ih smatra da su masturbacija, oralni seks i slika o vlastitom tijelu u redu. Usprkos tome, jedan dio lezbijske populacije osjeća nelagodu u prakticiranju tehnika, dok veći dio ne izražava želju za isprobavanjem novih tehnika.
Jedan od indeksa tjelesne samosvijesti ili stida u lezbijki izražen je, dakle, kroz masturbaciju. čini se da većina lezbijki masturbira, što upućuje na zaključak da je s tim činom povezano više samosvijesti nego stida. Neke studije donose podatke prema kojima 89% lezbijki masturbira, a 86% ih pritom doživi orgazam.

Drugi indikator odnosa prema vlastitom tijelu jest oralni seks. Istraživanja pokazuju da je za većinu lezbijki u redu davati i primati oralni seks, što sugerira prihvaćanje, odnosno izostanak stida vezanog uz vlastite genitalije. Ipak, još je veliki postotak lezbijki koje izjavljuju da im oralni seks pričinjava nelagodu, te da ga rijetko prakticiraju, ili ga uopće ne prakticiraju. Oralni seks nije uobičajeno seksualno ponašanje kod lezbijki, iako je za njih prihvatljiviji nego za heteroseksualne žene. Oko 57% lezbijskih parova rijetko upražnjava oralni seks, a oko 4% ga ne upražnjava nikad.Treće ponašanje koje odražava tjelesnu samosvijest i stid jest seksualna znatiželja. Jedno od grubih mjerila seksualne znatiželje tiče se raspona njihovih seksualnih tehnika. Sakupljeni podaci upućuju na zaključak da veliki broj lezbijki ima ograničen seksualni repertoar. većina lezbijki nije nikad vodila "vruće razgovore" (64%), nikad nije upotrijebila vibrator (75%), gledala pornografiju (71%), upotrijebila dildo (82% do 93%), ili prakticirala anilingus (68%). Ograničeni seksualni repertoar mnogih lezbijki upućuje na zaključak da su nelagoda i stid povezani s isprobavanjem novih tehnika. Štoviše, lezbijska feministička zajednica smatra stvari poput erotskih pomagala, magazina i video-filmova itd. politički nekorektnima.Posljednji indikator je pojam o vlastitome tijelu. U 83% slučajeva lezbijke imaju pozitivan stav o svojoj fizičkoj pojavnosti općenito; samo 38% ima negativan stav prema svojoj tjelesnoj težini. Većina lezbijki sebe doživljava privlačnima, a ustanovljeno je i da u lezbijki sreća i zadovoljstvo s odnosima ne ovise o ljepoti partnerice.

PRAVO NA SEKSUALNI UŽITAK
Samosvijest kod lezbijki izraženija je u želji da zadovolje partnericu nego kod u ostala tri ponašanja koja povezujemo s osjećajima prava na seksualno zadovoljstvo. Ambivalentni se osjećaji najčešće povezuju s važnošću seksualnog zadovoljstva, orgazma i inicijative u seksu.

Rezultati istraživanja pokazuju da lezbijke u svojim vezama doživljavaju više orgazama nego heteroseksualne žene i idu u prilog da je lezbijski seks vrlo zadovoljavajući. Međutim, niska učestalost seksualnog kontakta u lezbijskih parova u usporedbi s heteroseksualnim i muškim homoseksualnim vezama izazvala je alarm nazvan "lezbijska smrt u krevetu", odnosno gubitak strasti u dugotrajnim vezama. Teorija po kojoj heteroseksualni odnosi podrazumijevaju muške orgazme, ženske u manjoj mjeri, dovodi do rezultata da heteroseksualni odnosi mogu biti učestaliji ali ne i nužno ispunjavajući za žene, kao što je to slučaj kod lezbijskog seksa. Ipak, nezadovoljstvo seksom i svađe oko seksa u većoj su mjeri povezani s raskidom veze u lezbijskih parova koji su zajedno dulje od dvije godine nego u drugih tipova parova.
Stavovi prema orgazmu pokazuju više samosvijesti. 49% ispitanica lezbijske populacije izjavilo je da im je jako važno da za vrijeme seksualnog odnosa dožive orgazam, 42% da im je donekle važno, 89% često ili uvijek doživljava orgazam, 46% često ili uvijek doživljava višestruke orgazme. Neke lezbijke misle da je doživljavanje orgazma za cilj u seksu nešto što je tipično muški, ili previše orijentirano ka cilju.

Kad je u pitanju iniciranje seksa, za lezbijke nisu tipični snažni osjećaji prava na užitak. Stid nije nužno jedini razlog nevoljkosti da se preuzme inicijativa, iako se djelomično podrazumijeva. Neke lezbijke izjednačavaju "željeti seks ili tražiti seks" sa "biti seksualno nametljiv ili agresivan", a neke su naučile ignorirati svoje seksualne želje.
Osnovno područje samosvijesti među lezbijkama je ispunjavanje partneričinih seksualnih potreba. One se puno više brinu da partnerica doživi orgazam, nego što se brinu da ga dožive one same. Stavljanje partnerice na prvo mjesto može imati povoljan utjecaj na vezu, ali je istovremeno vjerojatno da žena koja ne dozvoljava da njena partnerica vodi ljubav s njom ili da je dodiruje, ima osjećaj stida vezan uz svoju seksualnost, koji može biti štetan.

Podaci uzeti iz Green, B.,& Herek, G.M. (1994), Psihologija ženske i muške homoseksualnosti