Analiza 162 svjetovna udžbenika za osnovnu školu pokazuje kako su oni "natopljeni antiznanstvenošću, nekritičnošću, apolitičnošću, sklonošću nejednakosti i diskriminaciji te stavovima koji poistovjećuju crkvu i državu", kažu autori istraživanja iz udruge Protagora. 

Zaključuju kako je edukacijski proces toliko opterećen neznanstvenošću "da se gotovo nameće misao kako je trenutno stanje samo međukorak do spajanja nastave vjeronauka, hrvatskog jezika, povijesti, prirode i društva u jedan zajednički predmet".

Djeco, molitve i sveci ispunjavaju želje. Duh sveti postoji, a poezija, duhovnost, dobrota i moralnost izviru iz katoličke vjere. Zato, za zadaću napišite vlastitu molitvu, a potom odaberite nekog katoličkog sveca, i za sljedeći put prezentirajte njegovo djelo - to su primjeri iz svjetovnih udžbenika koje je Protagora, udruga za prava ireligioznih i promicanje ireligioznog svjetonazora, zabilježila u svojoj nedavnoj analizi dijela svjetovnih udžbenika za osnovne škole. 

Priručnike vjeronauka Protagora nije obrađivala, ali istraživanje provedeno na 162 udžbenika, čitanki i radnih bilježnica iz biologije, engleskoga, hrvatskog, povijesti, prirode, prirode i društva, te glazbene kulture, izdavača Školska knjiga, profil i Alfa, pokazuje kako su svjetovni udžbenici "natopljeni antiznanstvenošću, nekritičnošću, apolitičnošću, sklonošću nejednakosti i diskriminaciji te stavovima koji poistovjećuju crkvu i državu".

Projekt je proveden s namjerom da se utvrdi zastupljenost religijskih sadržaja u osnovnoškolskim udžbenicima, procijeni potencijalni utjecaj tih sadržaja na djecu od sedam do četrnaest godina i njihov dugoročni osobni i socijalni razvoj, te ocijeni sukladnost religijskih sadržaja u udžbenicima s proklamiranim nacionalnim i međunarodnim ciljevima obrazovnog procesa, kao i ustavnim vrednotama hrvatskog društva.

"U više od šezdeset posto analiziranih udžbenika pronađeni su 'sporni religijski sadržaji' ", kazao je za Novi list Zvonimir Mahečić, sudionik projekta i autor pisanog materijala nastalog na temelju analize - u 26 od 29 udžbenika engleskog, u 30 od 36 hrvatskoga jezika, te u više od polovine udžbenika povijesti te prirode i društva konstatirani su sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim znanstvenim spoznajama o religiji.

"Brojni su primjeri bagateliziranja znanstvenog i kritičkog pristupa informacijama. Pjesme i proza, kad god je moguće, povezuju se s religioznim temama, a poezija se gotovo isključivo vezuje uz vjeru", kaže Mahečić.

Ističe kako se djecu uči "da valja biti religiozan i obeshrabruje ih se od emanpcipacije. U predmetima čiji bi temelj morale biti znanstveno utemeljene i provjerene spoznaje, djecu se uči da molitve ispunjavaju želje, da moralne uzore valja nalaziti u životu katoličkih svetaca, te da je katolička i kršćanska predaja realna povijesna stvarnost. Istodobno, ostale religije prikazuju se kao mitologije, a tekstovi koje one smatraju svetima kao stara književnost".

Takav temeljno nekritički pristup učenju destimulira kritičko mišljenje i vlastito zaključivanje kod učenika.

"Učenike se uči što da misle, umjesto da ih se uči kako se razmišlja i valorizira informacije. Primjeri religijske indoktrinacije su praktično bezbrojni", tvrde autori u završnoj analizi.

"Ako želimo školu koja će razvijati misleće pojedince sposobne da razmišljaju o svijetu, u edukacijskom procesu ne može biti mjesta nametanju svjetonazora koji stimuliraju potrebu vjerovanja u jednog Boga i vjeru u Boga uopće", zaključuje se u analizi.

Edukacijski je proces, zaključili su, toliko opterećen neznanstvenošću "da se gotovo nameće misao kako je trenutno stanje samo međukorak do spajanja nastave vjeronauka, hrvatskog jezika, povijesti, prirode i društva u jedan zajednički predmet!". U Protagori su uvjereni kako "udžbenici koji nisu osmišljeni da stimuliraju raspravu i razmišljanje te da podržavaju jednakost, ravnopravnost, toleranciju i sekularnost ne bi smjeli doći ni blizu školskih klupa", jer "potiho promiču diskriminaciju".

Sada, međutim, "da na omotima udžbenika ne piše za koji su predmet, neupućeni promatrač često bi mogao povjerovati da se radi o udžbeniku vjeronauka".

Udruga zato preporuča osnaživanje načela znanstvenosti, humanizma, kritičnosti, osobne odgovornosti, jednakosti i tolerancije u pisanju udžbenika. U hrvatske bi škole, kažu, trebalo uvesti građanski odgoj, a predmetom religijske kulture, koji bi kritički, informativno i povijesno obrađivao svjetske religije, nadomjestiti vjeronauk, koji se treba održavati u crkvi, a ne u školi.

Rezultati analize udruge Protagora poslani su na ključne adrese, u predsjednički ured, Sabor, vladu, nadležno ministarstvo, pučkoj pravobraniteljici, pravobraniteljici za djecu i još nekim institucijama, no bez velikog interesa. Prve tri adrese analizu su ignorirale, neke od ostalih odgovorile su, ali mršavo, dok konkretnih rezultata, poput primjerice inicijative za analizom i promjenom spornih dijelova udžbenika, nije bilo.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.