LGBT centar Split je uz pomoć volontera i stručnjaka proveo prvo pilot istraživanje o problemima i izazovima s kojima se susreću pripadnici LGBTIQ+ populacije na području Splitsko-dalmatinske županije.

Kako navode iz LGBT centra Split, prema istraživanju Eurobarometra iz 2015. godine koje je provela Europska komisija s više od 27.000 sudionika, u prosjeku 2% populacije se u razgovorima licem u lice izjašnjava kao LGBTIQ+.

Napominju kako je postotak sigurno veći zbog nelagode ili straha. Pripadnici gej populacije, kažu, često ne žele otkriti svoju orijentaciju pa tako neke studije dostupne na internetu govore i o postotku koji se kreće od 6% do 10% stanovnika EU. Slično tomu, zbog straha od povrede anonimnosti i sigurnosti sudionika/ica istraživanja splitskog LGBT centra, neke rezultate u tekstu nisu potkrijepili točnim citatima ili brojčanim rezultatima.

Dio nas živi u svakodnevnom grču, strahu i stresu

Zaključuju kako u Splitu živi najmanje 3000 do 15.000 neheteroseksualnih pojedinaca. Uoči ovogodišnje Povorke ponosa, LGBT centar Split uz pomoć volontera i stručnjaka proveo je prvo pilot istraživanje na temu problema i izazova s kojima se susreću pripadnici LGBTIQ+ populacije na području Splitsko-dalmatinske županije.

Cilj istraživanja bio je prikupiti prve podatke o postojanju i učestalosti različitih oblika društvenog, verbalnog, fizičkog i ekonomskog nasilja koje trpe pripadnici gej populacije u Splitu. Istraživanje je provedeno metodom ankete, a rezultate su objavili povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, 17. svibnja 2019.

Istraživanje je provedeno s nešto više od 200 sudionika metodom uzorkovanja koja se naziva "snježnom grudom" i to putem online upitnika.

Doživljavamo društveno i ekonomsko nasilje poput problema prilikom napredovanja u karijeri ili korištenja javnih/zdravstvenih usluga, što ostavlja velike posljedice na zdravlje pojedinca, a sve samo zato što smo po jednoj jedinoj karakteristici "drugačiji" od takozvane većine

Prvi okvirni podaci dobiveni ovim istraživanjem potvrdili su ono čega su LGBT centru itekako svjesni – pripadnici gej populacije gotovo se svakodnevno susreću s društvenom nepravdom, netolerancijom, osudama i diskriminacijom. Trpe dobacivanja, vrijeđanja i poglede od njima poznatih i nepoznatih, nose u sebi veliki teret i njihov životni put mnogo je teži, a sve zato što su ono što jesu, a što je tako ljudski.

"Dio nas živi u svakodnevnom grču, strahu i stresu. Kontinuirano, u većoj ili manjoj mjeri, trpimo verbalno zlostavljanje, fizičke napade pa čak i nekim slučajevima mučenje, ograničavanje slobode kretanja i seksualno zlostavljanje i izbacivanje iz vlastitih domova", ističu iz LGBT centra Split.

Najraširenije nasilje je verbalno i psihičko

"Uz to, doživljavamo društveno i ekonomsko nasilje poput problema prilikom napredovanja u karijeri ili korištenja javnih/zdravstvenih usluga, što ostavlja velike posljedice na zdravlje pojedinca, a sve samo zato što smo po jednoj jedinoj karakteristici 'drugačiji' od takozvane većine", dodaju.

Najveći postotak sudionika činili su pojedinci u dobi od 20 do 29 godina, njih gotovo polovica. 36% sudionika izjasnili su se kao muškarci, a 63% kao žene. Korištenjem Kinseyjeve skale seksualnosti ispitana je seksualna orijentacija sudionika. Većina se sudionika izjasnila kao "uglavnom homoseksualne orijentacije” (57%). Trećina sudionika je bliže biseksualnosti, dok je manji postotak bliži heteroseksualnosti (7%), odnosno aseksualnosti (3%), što govori o raznolikosti i unutar same LGBTIQ+ populacije.

Dio nas živi u svakodnevnom grču, strahu i stresu. Kontinuirano, u većoj ili manjoj mjeri, trpimo verbalno zlostavljanje, fizičke napade pa čak i nekim slučajevima mučenje, ograničavanje slobode kretanja i seksualno zlostavljanje i izbacivanje iz vlastitih domova

Gotovo 40% sudionika ne zamara se time tko zna za njih i pretpostavljaju da svi znaju, gotovo trećini sudionika znaju samo osobe od povjerenja, odnosno prijatelji i poznanici, što je indikator određene razine straha prilikom autanja, kao i osjećaja nesigurnosti u javnom prostoru.

Iz LGBT centra Split kažu kako su ih zabrinuli podaci da je u trenutku rješavanja, odnosno u tjednu prije ispunjavanja upitnika, gotovo 30% sudionika doživjelo neki oblik nasilja. Najviše verbalno (14%) poput dobacivanja, vrijeđanja i slično, odnosno psihološko (16%) poput tračanja, ogovaranja ili ruganja. Fizičko nasilje u tjednu prije rješavanja upitnika doživjelo je 1,7% sudionika, društveno nasilje poput odbijanja pružanja javnih ili zdravstvenih usluga gotovo 2%, a ekonomsko poput onemogućavanja napredovanja u karijeri, onemogućavanja korištenja obiteljske imovine ili novca 2,3%.

Općenito, 20% sudionika je barem jednom u životu doživjelo fizičko nasilje, 55% psihološko, 60% verbalno, 9% društveno i ekonomsko 6.6%. Prema prikupljenim podacima najčešći počinitelji fizičkog i verbalnog nasilja su slučajni prolaznici, kolege na poslu ili u školi, poznanici, zatim članovi uže ili proširene obitelji, a najmanje službene osobe poput profesora ili policajaca.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.