"Saga", jedan od najuspješnijih originalnih autorskih stripova proteklog desetljeća primjer je istinski inkluzivnog i progresivnog pripovijedanja kakvog nedostaje u brojnim drugim medijskim prikazima raznih manjinskih skupina.

Od debija u ožujku 2012. stripovska space opera "Saga" scenarista Briana K. Vaughana i crtačice Fione Staples postala jedan od najuspješnijih autorskih stripova posljednjih desetak godina. Izdavačka kuća za koju strip izlazi Image Comics specijalizirana je za takozvane "creator owned" naslove, odnosno stripove koji su u potpunosti autorsko djelo svojih scenarista i crtača. Image je tijekom godina bio dom mnogim stripovskim talentima, a s vremenom se "Saga" uvrstila među njihove najpopularnije naslove, uz bok uspješnica poput "Spawna" Todda McFarlanea i "Walking Dead" Roberta Kirkmana.

"Saga" se trenutačno nalazi na pola svog planiranog trajanja od 108 brojeva po 24 stranice. Za one koji ne znaju, američki stripovi tradicionalno izlaze u mekim sveskama po 24 strane, a one se na kraju "arca", narativnog luka, skupljaju u paperback kolekciju koja ujedinjuje po šest brojeva.

Treći životni ciklus uspješnog stripa uključuje tvrdo ukoričeno izdanje koje obično okuplja dvadesetak brojeva. Takva izdanja objavljuje i agilni hrvatski strip izdavač Fibra koji je "Sagu" tijekom posljednjih nekoliko godina izdao u tri toma po petstotinjak stranica.

Najtransgresivniji, najprogresivniji popularni stripovski naslov posljednjeg desetljeća

Brian K. Vaughn, strip scenarist poznat po naslovima "Ex Machina", "Y: The Last Man", ali i radu na TV serijama "Lost" i "Under the Dome", "Sagu" je koncipirao kao namjerno nemoguću za prevođenje u televizijski ili filmski format. Razloga je više, što tehničke, što narativne prirode.

Strip sadrži vrlo slobodne prikaze seksa i nasilja koji bi teško prošle američki cenzorski sistem, no još važnija od toga je činjenica da je njegov vizualni i narativni svijet toliko bogat da je gotovo nemoguće zamisliti kako bi sve to izgledalo na ekranu, osim možda kao dugotrajna animirana serija za odraslu publiku.

saga04

Osnovna postavka "Sage" je varljivo jednostavna. Dvoje glavnih junaka dolaze iz dva suprotstavljena svijeta. Glavni ženski lik, Alana, dolazi s Odrona na kojem obitavaju ljudi s krilima fokusirani na tehnologiju i razvoj oružja, a glavni muški lik, Marko, dolazi s Vijenca, planeta majstora magije, ljudi s rogovima.

Njihova priča ispričana je iz perspektive njihove kćeri Hazel koja čitatelje vodi kroz radnju. Sama postavka koju je Vaughn navodno smislio još u osnovnoj školi niti je posebno originalna niti je posebno bitna. Ono što "Sagu" čini posebnom u suvremenom stripu jest način na koji je priča ispričana, kao i teme koje unutar svog maratonskog trajanja obrađuje. Jednostavno rečeno, "Saga" je najtransgresivniji, najprogresivniji popularni stripovski naslov posljednjeg desetljeća.

"Saga" nije priča o borbi dobra i zla

Istina, sâm Image Comics ima vrlo provokativne naslove poput "Sex Criminals" Matta Fractiona ili u novije vrijeme "SFSX" Tine Horn, no njihov uspjeh, popularnost i raširenost ne može se mjeriti sa "Saginom".

Vaughn i Staples uzimaju sve zakonitosti space opere i izvrću ih naglavačke. "Saga" nije priča o borbi dobra i zla poput "Zvjezdanih ratova". Njezino "junakovo putovanje", a to je nekoliko puta istaknuto u samom tekstu stripa, isprekidano je zastojima u radnji i razvoju likova, dijelovima priče i dijalozima koji više djeluju kao nešto iz stvarnog života negoli epskog spoja SF i fantasy svemira.

"Saga" nema cilj "normalizirati" različitosti jer, baš kao i u stvarnom svijetu, nema nikakve potrebe za prilagođavanjem dominantnom modelu društva; bitno je samo prihvaćanje, bez obzira radilo se o seksualnim orijentacijama, rodnim identitetima ili ljudima s rogovima i krilima. No, baš kao i u stvarnosti, u "Sagi" to prihvaćanje nikad nije bez cijene

Ta neočekivana životnost ocrtava se ne samo u iznimnom kompleksnom odnosu Alane i Marka, kao i fantastičnom, dirljivom opisu zahtjevnosti roditeljstva i odrastanja, nego i činjenici da unatoč svim grozotama koje se tijekom radnje dogode, "Saga" nema klasičnog antagonista. Karakterizacija svakog od likova prepuna je malih detalja koji ih neprestano humaniziraju.

saga05

Čak i nominalno negativni likovi poput prevrtljivog, nesigurnog aristokrata Princa Robota Četvrtog ili Volje, okrutnog i psihički nestabilnog svemirskog plaćenika, ocrtani su kao likovi od krvi i mesa. Drugim riječima, kod Vaughna nema sarkastičnih "onlinera" i dijaboličnog smijeha, već se cijela priča oslanja na dubinske pozadinske priče koje nam pomažu u razumijevanju svakog od važnijih likova u priči, bez obzira na njegove dugoročne namjere i ciljeve.

Neobičan dizajn i raznolikost likova kao potvrda uključivosti

U cijelom ovom pothvatu fantastičan vizualni stil Fione Staples jednako je bitan kao i Vaughnov scenarij. Vizualni svijet "Sage" nevjerojatno je šaren, maštovit i na trenutke potpuno halucinantan. Elegantni, čisti i široki crtež pomaže razumijevanju neobičnih pojava poput svemirskog broda koji je zapravo drvo, robotske rase s televizorima umjesto glava, vlasnice svemirskog bordela s divovskim nogama, plavuše u toplesu s tijelom pauka i slično.

Neobičan dizajn i raznolikost likova tu su kao potvrda uključivosti, te omiljene riječi suvremenih progresivaca. No, dok je moderni medijski prostor zatrpan površnim idejama da će puka pojava neke manjine u Marvelovom kinematskom svemiru ili najnovijem nastavku "Zvjezdanih ratova" značiti automatsku uključivost franšize, "Sagin" centralni motiv jest uključivost.

saga02

Doslovno se svaki komadić vrlo razgranate radnje koncentrira na nužnost prihvaćanja drugih i drugačijih. Vaughn i Staples u prenošenju te inkluzivne poruke uspješni su baš zato jer nisu doslovni.

Čitajući "Sagu", pouku priče učimo skupa s Hazel. Vrlo kompleksan svemir razumijemo iz perspektive djeteta i to nam omogućava da lakše prihvaćamo stvari. Vaughn su se u tom smislu poslužio sjajnim pripovjedačkim trikom. Naime, "Sagin" izrazito progresivni stav u pogledu rase ili seksualnosti stavljen je u toliko sumanuto raznolik svijet da čitatelju jednostavno pokazuje koliko su stvari oko kojih se dijelimo u stvarnom svijetu nebitne unutar potencijalne razine raznolikosti koju vjerojatno nikad ni nećemo susresti.

"Saga" nema cilj "normalizirati" različitosti

Drugim riječima, transrodnost ili seksualnost nekih likova puno drugačije shvaćamo u sjeni činjenice da radnjom defiliraju likovi s televizorima umjesto glava ili mali glodavci koji mogu govoriti.

Još jedan bitan aspekt stripa je i izrazito pacifistička poruka. Marko je uvjereni pacifist i dezerter, konstantno prisiljen preispitivati vlastita uvjerenja kako bi zaštitio svoju obitelj koja zapravo predstavlja najtraženije bjegunce u svemiru. Alana je daleko pragmatičnija i poduzetnija, no njihovi stavovi nikad nisu predstavljeni kao suprotstavljeni, već kao različiti, ali komplementarni.

Strip sadrži vrlo slobodne prikaze seksa i nasilja koji bi teško prošle američki cenzorski sistem, no još važnija od toga je činjenica da je njegov vizualni i narativni svijet toliko bogat da je gotovo nemoguće zamisliti kako bi sve to izgledalo na ekranu

U tom smislu "Saga" je jedan od najzanimljivijih i, pomalo paradoksalno uzevši u obzir smještaj radnje, realističnih prikaza obitelji. Tenzije su neprekidne i raspoređene od sitnica do životno važnih stvari, ali veza među likovima se nikad ne dovodi u pitanje, čak i kad se pojam Hazeline obitelji tijekom radnje proširi daleko izvan kruga nuklearne obitelji.

saga03

Unatoč svemu navedenom, "Saga" nema cilj "normalizirati" različitosti jer, baš kao i u stvarnom svijetu, nema nikakve potrebe za prilagođavanjem dominantnom modelu društva; bitno je samo prihvaćanje, bez obzira radilo se o seksualnim orijentacijama, rodnim identitetima ili ljudima s rogovima i krilima. No, baš kao i u stvarnosti, u "Sagi" to prihvaćanje nikad nije bez cijene.

Svi likovi uvijek su vođeni motivima koji su često proturječni, sebični ili jednostavno pogrešni, no nije njihov identitet ono što ih čini manjkavima, već sama priroda egzistencije, unutar koje si bez obzira na identitet uvijek mala jedinka izgubljena u nepreglednom, ogromnom i hladnom svemiru.

 

 

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.