Ovogodišnji Human Rights Film Festival predstavio je, osim filmskog dijela programa, niz sadržaja i edukativnih tribina na kojima se govorilo o suvremenim društveno-političkim temama, poput izbjegličke krize, obrazovanja, aktivizma, pitanja rodnog identiteta itd. Na godišnjoj manifestaciji posvećenoj književnim scenama nepoznatih hrvatskoj publici, Reviji malih književnosti HRFF je ugostio levantske književnice i književnike.

O tome smo razgovarale s Miljenkom Buljević, suosnivačicom književnoga kluba Booksa i voditeljicom Revije.

Kako je došlo do ideje da ove godine ugostite levantske autorice i autore?
– Revija malih književnosti je festival koji organiziramo od 2005. godine i svake godine predstavlja druge zemlje. Ideja festivala je sadržana u imenu, dakle, pozivamo autore iz onih književnosti koje nam nisu poznate pa se stoga čine malima iz hrvatske perspektive. Nakon 12 godina predstavljanja europskih književnosti shvatili smo da jedna velika književna geografija ostaje nepoznata našim čitateljima zbog neprevođenja s arapskog jezika pa smo stoga odlučili tri godine posvetiti upravo suvremenoj književnosti na arapskom. Ove godine smo pozvali autore iz Levanta, a sljedeće dvije ćemo posvetiti autorima iz Magreba i Egipta.

zagreblevant.jpg

Kako ste birali goste? Primjerice, tu je bio Khaled Khalifa, poznati sirijski pisac čiji su radovi zabranjeni u Siriji, ali i Renad Qubbaj, poznata aktivistkinja koja se bori za obrazovanje mladih.
– Književnike je birala Zeina G. Halabi, sveučilišna profesorica iz Bejruta koja se bavi suvremenom arapskom književnosti. Ovo je isprobana metodologija s obzirom da mi ne znamo što se događa u arapskoj suvremenoj književnosti pa tako ne možemo izabrati ni autore. Ona je odradila odličan posao, a mi smo uz autore pozvali još i Renad Qubbaj iz Tamer instituta iz Palestine te povjesničara Fawwaza Trabouslija s Američkog sveučilišta u Bejrutu kako bismo razgovor proširili na aktivizam i suvremenu politiku jer nam se činilo da je za razumijevanje književnih tekstova vrlo važno razumjeti i društveni kontekst u kojem nastaju i na koji se referiraju.

Treći svijet je tu u Zagrebu kao i u Parizu i na Floridi, a ne samo na Bliskom Istoku. Iz Hrvatske iseljavaju tisuće ljudi, ali o njima ne pričamo kao o migrantima koji dolaze s Bliskog Istoka iako je korumpirani ekonomski sustav u kojem živimo uzrok toj migraciji

Kako bi ovakva događanja mogla doprijeti do šire publike?
– Mislim da je pitanje promocije vezano za općenitije pitanje što želimo da naša kultura bude. Iz naše perspektive odgovor leži u aktivnom, kritičkom i otvorenom pogledu izvan svoga dvorišta kao i u iskrenom dijalogu s drugima. Nismo jedini kojima su ove vrijednosti važne, ali se čini da je nezavisna kultura ta koja ovakve inicijative stvarno i provodi. Međutim, ovakve inicijative se sve teže provode zbog rezanja sredstava za nezavisne programe i neprepoznavanja nezavisne kulture od strane donositelja odluka. Unatoč svemu odlučili smo uz ovu Reviju objaviti antologiju suvremene književnosti Levanta kako bismo interes za književnost iz ove regije potaknuli i nakon festivala te kako bismo domaćoj publici koja nije u prilici doći na festival predstavili autore koji pišu na arapskom. Osim toga, ove godine smo festival organizirali u suradnji s Human Rights Film Festivalom te čitanja organizirali i izvan Zagreba u Dubrovniku, Vukovaru, Osijeku i Rijeci gdje je interes publike a naročito srednjoškolaca bio izvrstan. Čini nam se da je ovaj pristup promociji urodio plodom jer je publika pokazala veliki interes za autore i za njihove tekstove.

rijekalevant.jpg

Kako ovu tematiku možemo približiti mlađim generacijama u obrazovnom sustavu na način da im se objasni multikulturalnost i njezina važnost danas, ne samo u politici, već i u umjetnosti?
– Edukacija je važna tema, ali kako stvari stoje s kurikularnom reformom, ne možemo očekivati da će se uskoro u našem obrazovnom sustavu pojaviti ovakve teme, stoga ostaje na progresivnom civilnom društvu da ih iznova stavlja u središte pozornosti. Nisam sigurna da je nacionalnim i lokalnim institucijama multikulturalnost posebice važna s obzirom na to koje se odluke donose i kakvi programi se podupiru. Nažalost, u tom smislu smo mi mala zemlja koja nema pretjerani interes za druge i drugačije. Ipak, odaziv publike a naročito srednjoškolaca ukazuje na to da interes među publikom postoji te da je ovakve programe važno provoditi. Ako ni zbog čega drugog, a onda zato da kad ti mladi ljudi napuste Hrvatsku jer ovdje ne mogu naći posao ne budu izloženi prevelikom šoku od drugačijih kultura.

Edukacija je važna tema, ali kako stvari stoje s kurikularnom reformom, ne možemo očekivati da će se uskoro u našem obrazovno sustavu pojaviti ovakve teme, stoga ostaje na progresivnom civilnom društvu da ih iznova stavlja u središte pozornosti

Mnogi su ovi autori vrlo istaknuti umjetnici/aktivisti, pa su im važne i teme ljudskih prava. Na koji način smatrate da bismo mogli u društvu više govoriti o ovim temama iz kulturalne perspektive, posebice kad je riječ o odnosima SAD-a i Sirije, izbjegličke krize do koje je došlo u Europi 2015.?
– Mi smo u programu pokušali otvoriti pitanje suvremene globalne krize koja se na različite načine reflektira u različitim dijelovima svijeta, ali su joj uzroci jednaki a izviru iz ekonomske i političke nejednakosti koja se od 1980-tih naovamo ubrzava i sad živimo, kako se čini, njezin klimaks. Sirija je jedna od zemalja koja je zastupljena u programu, ali tu su i druge bliskoistočne zemlje kao i sama Europa i Amerika. Treći svijet je tu u Zagrebu kao i u Parizu i na Floridi, a ne samo na Bliskom Istoku. Iz Hrvatske iseljavaju tisuće ljudi, ali o njima ne pričamo kao o migrantima koji dolaze s Bliskog Istoka iako je korumpirani ekonomski sustav u kojem živimo uzrok toj migraciji. Postoji puno predrasuda o "nama" i "njima" i mislim da je kultura jedno od polja u kojem se ta pitanja izravno adresiraju. No, ona nije jedino niti možda najvažnije polje. Političko polje je to koje treba dati odgovor na pitanja ljudskih prava, jednakosti i ekonomske sigurnosti. Kultura može načeti temu, promišljati probleme i ukazati na moguće odgovore, a to je ono što umjetnici koje smo pozvali rade u svojim djelima.

slavonijalevant.jpg

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crol.hr koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Kako biste saznali više, kliknite na Više informacija, a za nastavak pregleda i korištenja stranica, kliknite na OK
Više informacija Prihvaćam