Udruga Dugine obitelji objavila je da se povlači iz rada Radne skupine koja izrađuje Akcijski plan zaštite i promicanja ljudskih prava te Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za razdoblje 2026. – 2027. Riječ je o tijelu koje koordinira Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a okuplja predstavnike državnih institucija, pravobraniteljskih tijela i organizacija civilnog društva.

Radna skupina osnovana je 2025. godine s ciljem definiranja konkretnih mjera koje će usmjeravati nacionalne politike u području ljudskih prava u naredne dvije godine. U njezin rad uključene su i organizacije koje zastupaju različite skupine pogođene diskriminacijom, uključujući LGBTIQ zajednicu.

Većina prijedloga nije uvrštena

Dugine obitelji sudjelovale su u procesu od samog početka te su, kako navode, dostavile niz prijedloga koji su trebali unaprijediti položaj LGBTIQ osoba i njihovih obitelji. Njihovi su prijedlozi obuhvaćali različita područja, od obrazovanja i zdravstva do pravne zaštite i prikupljanja podataka o diskriminaciji.

Međutim, udruga tvrdi da većina tih prijedloga nije prihvaćena u nacrtima dokumenata. Upravo je to, prema njihovom tumačenju, ključni razlog izlaska iz Radne skupine.

U naknadno objavljenoj analizi Dugine obitelji detaljno su razradile što se dogodilo s njihovim prijedlozima. Navode da su mnogi odbijeni bez jasnog obrazloženja ili su izostavljeni iz konačnih verzija nacrta, iako su se odnosili na već prepoznate probleme poput institucionalne diskriminacije ili nedostatka sustavne podrške LGBTIQ obiteljima.

Posebno ističu da su predlagale mjere koje bi bile provedive i mjerljive, primjerice edukacije stručnjaka, unaprjeđenje administrativnih procedura ili bolje praćenje diskriminacije. No, prema njihovim navodima, takvi prijedlozi nisu prepoznati kao prioritet.

S druge strane, iz dostupnih zapisnika Radne skupine vidljivo je da se radi o procesu u kojem sudjeluje velik broj institucija te da nacrti prolaze kroz više faza dorade. Prvi nacrt sadržavao je 54 aktivnosti, dok je u drugoj verziji taj broj povećan na 66, što upućuje na to da su se dokumenti tijekom rada nadopunjavali.

Pitanje stvarna utjecaja civilnog društva

Unatoč tome, Dugine obitelji upozoravaju da povećanje broja aktivnosti ne znači nužno i kvalitetniji sadržaj, osobito ako ključne mjere koje se odnose na konkretne probleme ostaju izvan dokumenta.

Izlazak iz Radne skupine obrazlažu i širim problemom – nedostatkom stvarne političke volje da se sustavno unaprijedi položaj LGBTIQ osoba u Hrvatskoj. Smatraju da sudjelovanje civilnog društva u ovakvim procesima ima smisla samo ako postoji otvorenost za uvažavanje njihovih prijedloga.

Njihov potez otvara pitanje uloge organizacija civilnog društva u izradi javnih politika. Iako su formalno uključene u procese donošenja odluka, koliki je njihov stvarni utjecaj na konačnu dokumentaciju?

Akcijski planovi o kojima je riječ trebali bi biti ključni provedbeni dokumenti Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. godine. Upravo zato organizacije poput Duginih obitelji naglašavaju da je važno da oni odražavaju stvarne potrebe skupina koje su najčešće izložene diskriminaciji.

Hoće li njihovo povlačenje utjecati na daljnji tijek izrade planova ili potaknuti dodatne izmjene, zasad nije jasno. No jasno je da je otvorena još jedna rasprava o tome koliko su participativni procesi u praksi doista uključivi i koliko prostora ostavljaju za glasove onih koje bi trebali zastupati.

* Tekst je dio programskog sadržaja financiranog potporom male vrijednosti Grada Zagreba.