- Autor/ica CroL/tportal
-
Objavljeno: 27. svibnja 2013.
Nakon što je inicijativa "U ime obitelji" ustvrdila da je prikupila pola milijuna potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se u Ustavu brak definirao kao zajednica muškarca i žene, Ministarstvo uprave će vjerojatno, na zahtjev Sabora, morati prekontrolirati sve potpise. Ipak, ako referendum i bude uspješan, Sabor na kraju može sve stopirati.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Peđa Grbin, za tportal je kazao kako organizacijski odbor za referendum prvo mora prebrojati i provjeriti potpise te ih dostaviti Saboru. Sukladno ranijoj proceduri Sabor, odnosno Odbor za Ustav zatim će od Ministarstva uprave zatražiti provjeru je li prikupljen potreban broj od 10 posto potpisa ukupnog broja birača. Ukoliko Ministarstvo utvrdi da je sakupljen dovoljan broj potpisa, saborski Odbor za Ustav zatražiti će od Ustavnog suda da procjeni ustavnost referendumskog pitanja. Ako pak Ustavni sud procjeni da je sve u redu, raspisuje se referendum, no pitanje je hoće li biti promjena u Ustavu i ako referendum i bude uspješan.
Grbin upozorava i da o promjenama Ustava odluku moraju donijeti zastupnici, a oni nemaju obvezujući mandat, što znači da glasuju slobodno, a ne po uputama onih koji su ih izabrali.
"Moje je mišljenje da ja kao saborski zastupnik imam obvezu kod svake odluke, kod svakog pitanja, bez obzira što sam nekim aktom obvezan donijeti je, još jednom razmisliti je li takva odluka ispravna. Jer ako ja nemam obvezu razmisliti i ako glasujem kao robot, koja je onda svrha postojanja parlamentarne demokracije?", pita se Grbin.
Ništa bez dvotrećinske većine
S njim se slaže i nezavisni zastupnik iz SDP-ove kvote i predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, Josip Kregar, koji upozorava da odredba Ustava kaže da o promjeni Ustava odlučuje Sabor dvotrećinskom većinom glasova.
"Tu odredbu treba smatrati dijelom cjeline svih onih odredbi koje govore o promjenama Ustava i ključna je u ovom trenutku. Zastupnici, već prema cjelini Ustava, nemaju obvezu i moraju odlučivati prema svojoj volji, uzevši naravno u obzir i rezultate referenduma. Meni je jasno da u Ustavu i piše da su rezultati referenduma obavezni, ali ta kontradikcija svakako ne treba biti protumačena da svaki referendum i svaka točka o kojoj bi se referendumom odlučilo, ulazi neposredno u ustavni tekst", kazao je Kregar.
HDSSB-ov Josip Salapić slaže se s ovakvim tumačenjem, iako smatra da bi zastupnici trebali poštivati volju građana.
"Saborski zastupnici imaju neobvezujući mandat i predloženi referendum ako uspije, dvotrećinska većina u Saboru je ta koja može promijeniti Ustav. Ne mora, dakle, biti da će on proći u Hrvatskom saboru. Ja vjerujem da će proći ako prođe na referendumu. Ja bih glasao kako je volja na referendumu, ali po sadašnjim propisima i zakonima zastupnici ne moraju glasati onako kako je glasala većina birača na referendumu jer je mandat neobvezujući"', kazao je Salapić.
"Sabor tu nema što tražiti"
Ali jedan od tvoraca Ustava, HDZ-ov Vladimir Šeks, ne slaže se s takvim tumačenjem i smatra da se Ustav mijenja temeljem referendumske odluke.
"Nije srž neobvezujućega mandata u tome da zastupnik mora ili treba ili ne treba na određeni način glasovati u Saboru. U konkretnom slučaju, ako bude prikupljen dovoljan broj potpisa, 10 posto biračkoga tijela, i ako se to verificira, nakon što Odbor za raspisivanje referenduma i prikupljanje potpisa preda te potpise Hrvatskom saboru, on treba u suradnji s Vladom, Ministarstvom uprave, Ministarstvom unutarnjih poslova utvrditi jesu li ti svi potpisi pravovaljani. Ako jesu, onda Hrvatski sabor može ili odmah raspisati referendum ili zatražiti od Ustavnog suda je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. Ako Ustavni sud odgovori pozitivno i da Hrvatskom saboru obrazloženje da je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom i Zakonom o referendumu, tada se provodi referendum", pojasnio je proceduru Šeks.
"Ako se na tome referendumu većina izašlih pozitivno izjasni na pitanje je li brak zajednica muškarca i žene, tada se na temelju te referendumske odluke obavlja promjena Ustava. Tada je Ustav promijenjen, jer po članku 1 Ustava, građani ostvaruju svoju vlast posredno putem izabranih zastupnika. Jedini oblik neposrednog odlučivanja je referendum. Prema tome, ako referendum dâ pozitivni odgovor na pitanje da je brak zajednica muškarca i žene, time je odlukom na referendumu izvršena promjena Ustava, i Sabor više nema tu što tražiti", uvjeren je Šeks.
Inicijativa "U ime obitelji" dezinformira javnost
Inače, Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta i članica Odbora za Ustav Sabora RH, u razgovoru za sinoćnji HTV-ov Dnevnik 3 istaknula je kako Inicijativa "U ime obitelji" manipulira javnošću tvrdeći da će se brak definiran kao zajednica žene i muškarca zaštititi ako se kao takav uvede u Ustav.
"Inicijativa kaže da želi zaštititi brak kao zajednicu između žene i muškarca uvođenjem u Ustav. S tim se pravno ne postiže ništa osim rezerviranja riječi brak za takvu zajednicu. Ispada da se umjetno stvara sukob između dva bloka. Izgleda kao da je netko napao brak, a brak pravno uopće nije ugrožen i ni na koji način ne može biti", kazala je Barić.
Spomenula je i kako organizatori prikupljanja potpisa tvrde da će se tom definicijom zaštititi djeca od posvajanja istospolnih partnera.
"To nije točno jer posvajanje je prema hrvatskim zakonima omogućeno svim osobama koji su samci, i to neovisno o seksualnoj orijentaciji. Štoviše, seksualna orijentacija ne može biti razlog odbijanja posvojenja. To su sve netočne informacije", dodala je.