Na današnjem okruglom stolu pod nazivom "Hoće li referendum o braku ugroziti prava LGBT osoba", koji je u Novinarskom domu organizirao Večernji list okupili su se predstavnici lokalnih LGBT organizacija, inicijative "U ime obitelji" i predstavnici vlasti.

Kako javlja tportal, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Peđa Grbin, prvo je pojasnio kako je prije dva dana Sabor većinom glasova naložio Vladi da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača i zahtjeva za raspisivanje referenduma te kako će se tek nakon te provjere znati daljnja procedura. Grbin, inače, smatra kako do referenduma ne bi smjelo doći.

"Unošenjem ovakve odredbe u Ustav došlo bi do ograničavanja prava jedne zajednice i to je nešto što treba jasno reći. Došlo bi do jasne diskriminacije jedne skupine građana. Osim toga, demokracija nije apsolutno pravo većine da manjini nameće svoje vrijednosne stavove", kazao je.

Koordinator udruženja Zagreb Pride, Marko Jurčić, jednako tako smatra da će doći do ugrožavanja prava: "Neravnopravnost istospolnih i heteroseksualnih parova očita je već i sad, a dodatno se ovim referendumom želi ograničiti i u budućnosti. Neke manje zemlje u Europi imaju ovakvu ustavnu definiciju, no to su zemlje koje možda i nisu najbolji primjer za Hrvatsku, stoga je pitanje želimo li biti u društvu naprednih zemalja ili država poput Bjelorusije, Ukrajine ili Mađarske", zapitao se.

"Gospođo Petir, niste u istospolnoj zajednici, pa ne znate je li zakon dobar ili ne"

No, ako se pita vanjsku članicu saborskog Odbora za ljudska prava, Marijanu Petir, o diskriminaciji nema ni govora jer, prema njezinu tumačenju, tako kaže Zakon o suzbijanju diskriminacije. "Zakon kaže da se pod diskriminacijom ne smatra stavljanje u nepovoljni položaj pri uređivanju prava i obveza uređenih Obiteljskim zakonom, a osobito u svrhu legitimne zaštite prava i dobrobiti djece, zaštite javnog morala i pogodovanja braku, pri čemu upotrijebljena sredstva moraju biti primjerena i nužna. Osim toga brak nije ljudsko pravo pa nikome ne mogu biti zbog toga ugrožena ljudska prava", kazala je Petir.

Na to je replicirala Kontrina Sanja Juras: "Zaštita obiteljskog života jedno je od ljudskih prava i najviša instanca, Europski sud za ljudska prava, u jednoj od svojih presuda rekao je da istospolni parovi uživaju obiteljski život kao i svi drugi. Ako dopustimo ovo, onda sutra možemo očekivati referendum o pobačaju, referendum o nacionalnim manjinama", rekla je i još jednom poručila da ljudska prava nikako ne mogu biti tema referenduma.

Petir je ustvrdila i da od 2003. postoji Zakon o istospolnim zajednicama kojima su LGBT osobama osigurana prava za koja se bore, no na takvu izjavu reagirao je Marko Jurčić. "Gospođo Petir, niste u istospolnoj zajednici pa ni ne možete tvrditi da je ono što je u Zakonu o istospolnim zajednicama ono što trebamo i želimo", rekao joj je.

U Ustav se ne može intervenirati zbog nečijih iracionalnih strahova

Ako se pita voditelja Centra za mirovne studije i jednog od pokretača udruge Iskorak i festivala Queer Zagreb, Gordana Bosanca, ukoliko se ovakva odredba uvrsti u Ustav, to će u nepovoljni položaj staviti ne samo istospolne parove, nego i izvanbračne heteroseksualne zajednice, samohrane roditelje, ali i djecu koje žive u izvanbračnim zajednicama i sa samohranim roditeljima.

"Kad bi demokracija bila samo procedura i kad bi vlast bila samo čuvar te procedure, vrlo brzo bismo ostali bez te demokracije. Ovdje se demokratska procedura koristi kako bi se izigrala i ukrala demokracija. Većina ne smije onemogućiti prava manjina jer bi time bili prekršeni osnovni demokratski principi, ne bi procedura, ali bi demokratski principi', rekao je Bosanac.

'Da se na temelju iracionalnog straha zvanog homofobija ide intervenirati u Ustav, e to je previše', dodao je.

Ladislav Ilčić iz udruge GROZD "briljirao" je u svom dobro poznatom stilu, pa je prava i zahtjeve istospolnih zajednica za ozakonjenje braka opisao na vrlo neobičan način. "To vam je kao - ako učenik ima peticu, a ostali drugačije ocjene i tom učeniku puno znači što ima peticu. no, onda dođe profesor i svim drugim učenicima da petice i onda tom jednom učeniku ta njegova petica više ne znači toliko', kazao je Ilčić.

Usporedio "one koji bi se oženili s pudlicom" (?!)

Osim toga, u replici na Jurčićevu izjavu da bismo trebali težiti društvu naprednih zemalja, Ilčić je kazao: "I komunizam je svojedobno prikazivan kao najnaprednije društvo, kao što se sad prikazuju društva koja imaju veća prava za istospolne zajednice. No sada znamo kakav je komunizam bio"

Odgovorio je i Gordanu Bosancu koji je kazao da bi ustavna odredba o braku ugrozila i druge, a ne samo istospolne parove. "Ta odredba onda ugrožava i pedofile i one koji bi se oženili s pudlicom", rekao je Ilčić, na što su reagirali i govornici, ali i moderatorica okruglog stola, upozorivši ga da ne može uspoređivati istospolne parove s nečime što je kazneno djelo.

Vjerojatno je najiščekivanije bilo obraćanje "alfe i omege" inicijative "U ime obitelji", Željke Markić. Ona je, kao i mnogo puta dosad, kazala kako ustavna odredba o braku ne bi nikome kršila prava, s obzirom da ista definicija već stoji u Obiteljskom zakonu. Kazala je da su na skupljanje potpisa za referendum bili potaknuti zbog izjava ministara o istospolnim parovima.

"Nama je bilo važno nakon izjava ministara Matića, Bauka, Pusić da će se istospolna zajednica izjednačiti s brakom, omogućiti građanima Republike Hrvatske da kažu što oni misle", rekla je Markić, dodavši da gej udruge na isti način mogu pokrenuti inicijativu za referendum i skupiti potpise za promjenu Ustava.

Ponovila je Petirkinu tvrdnju kako postojeći Zakon o istospolnim zajednicama omogućava sva prava LGBT osobama, no na to je reagirala Sanja Juras: "LGBT osobe nemaju jednaku pravnu zaštitu u Hrvatskoj, nemaju pravo na nužno nasljeđivanje kao i na cijeli niz prava i obaveza koje uživaju heteroseksualni bračni i izvanbračni parovi. ako jedan od partnera u istospolnoj zajednici umre i biološki je roditelj ili posvojitelj djeteta u toj zajednici, partner neće moći zadržati to dijete nego će ono završiti u domu za nezbrinutu djecu."

Markić zatražila zaštitu

Željki Markić se pred kraj rasprave, kad je postalo prilično burno, nije dopalo to što je dio publike glasno komentirao i smijao se, pa je LGBT udruge optužila za agresiju i od moderatorice tražila da je zaštiti. 

Na to je reagirao Bosanac: "Čim iznosimo stajalište koje je suprotno našemu, automatski to gledamo kao napad na osobu, a iznošenje činjenica dijametralno suprotnih vrijednosti je dio javnog dijaloga", rekao je, na što ga je pokušala prekinuti, no kad joj je publika poručila da bude pristojna i da ne prekida sugovornika, načas se učinilo da joj je "pukao film".

Iako je rasprava na okruglom stolu u pojedinim trenucima bila burna, uz glasne komentare publike i aplauze, Večernji je list, s obzirom na temu koja je i do sad u javnosti izazivala burne reakcije, unajmio zaštitare, no za njima, srećom, na današnjem okruglom stolu nije bilo potrebe.