Bura oko predloženog 4. modula "Rodna ravnopravnost" novog školskog predmeta Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) pomalo se stišava, iako je javnost još uvijek podijeljena i skeptična.

 Kurikulum GOO-a eksperimentalno se provodi drugu godinu za redom u 12 hrvatskih škola, u okviru IPA projekta "Novo doba ljudskih prava i demokracije u školama" kojeg je nositelj Mreža mladih Hrvatske.

Sanja Sarnavka (B.a.b.e.) ovih je dana predložila nadopunu Kurikuluma. Svaku od lekcija pratit će ilustracije na temu roda i spola u različitim društvima i kulturama u povijesti i danas, kao i prigodni dokumentarci, zapisi s interneta, i slično.

"Modul sam pisala isključivo za građanski odgoj i obrazovanje, dakle s aspekta odgoja i obrazovanja za ljudska prava, za poštovanje različitosti i dekonstrukciju nekih stereotipa i mitova. To što danas smatramo normalnim i prirodnim, u prošlosti se tako dramatično mijenjalo“, istaknula je Sarnavka za Slobodnu Dalmaciju. Ona je modul predložila za uzrast od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole.

Stati na kraj stereotipima i rodnoj netrpeljivosti

Područje muško-ženskih odnosa i poimanja rodnih uloga proteže se od bajki i činjenice da stereotipne rodne podjele počinju već s 'neživim' likovima poput Snjeguljice i princa, Trnoružice, Pepeljuge (tu i tamo u literaturi iskoče netipične junakinje poput Pipi Duge Čarape), govori se o sufražetkinjama i borbi za ženska prava, pa sve do današnjih dana kada su mediji preplavljeni zvijezdama estrade i sapunica, poput Jelene Rozge ili Doris Pinčić.

"U bajkama su ružne žene obično i zle, vještice, međusobno se mrze i konkurencija su jedne drugima. Čak su, poput Pepeljuginih polusestara, spremne i na sakaćenje (rezanje nožnih prstiju) ne bi li im noga ušla u cipelicu i tako zavrijedile prinčevu ljubav. U 'Šumi Striborovoj' imate prikaz majke koja se žrtvuje za sina, a snaha je prikazana kao guja. S učenicima ćemo propitivati i to jesu li žene koje imaju uspješnu karijeru, koje su slavne kirurginje i koje nemaju dovoljno vremena za čišćenje i kuhanje ili 'žrtvovanje' za obitelj, manje majke i žene“, kaže Sarnavka.

Nastavlja s medijskom stereotipizacijom i subjektivizacijom žena. Pojam popularnosti u medijima danas se uglavnom veže uz žene oskudno odjevene, estradne zvijezde, zvijezde sapunica ili instant-parove kao kratkotrajne senzacije za koje više-manje i ne znamo čime se bave.

Podučavanje kritičkom mišljenju

"Učenici šestih razreda osnovne škole tako će imati priliku analizirati fotografije megapopularne pjevačice Jelene Rozge, izazovno odjevene, ali i tekstove njezinih pjesama (kao primjer su navedene'Bižuterija' i 'Nirvana'). Te će fotografije potom uspoređivati s onima potpuno nepoznatih žena, mladih i isto tako atraktivnih, koje su ostvarile zavidne karijere kao liječnice, pravnice, znanstvenice, ali one medijima nisu privlačne“, dodaje Sarnavka.

„Kada netko pjeva uzmi me k’o tortu i budi mi gazda, tko kaže da jednom neće doći nekakav dečko i 'uzeti' što mu pripada?“, upitala se Sarnavka.

S učenicima će se razgovarati o tome zašto se takve poruke šalju mladima. "Estradne zvijezde su jasne, one hoće pjevati, zaraditi novac i pritom se, pa i u odijevanju, prilagođavaju zakonima tržišta. Da se krivo ne razumijemo, ja i dalje mislim da žena, ako to želi, svoj život može podrediti kuhanju, rađanju, ali samo ako je to njezin izbor i ako to nije rezultat nametanja i društvenih očekivanja“, smatra Sanja Sarnavka.

Provedba i sadržaj još uvijek pod upitnikom

Kako stoji na službenoj stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), eksperimentalnu provedbu Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja sustavno će pratiti Agencija za odgoj i obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Istraživačko - obrazovni centar za ljudska prava Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s MZOS-om.

Vanjsko vrednovanje provedbe Kurikuluma građanskoga odgoja i obrazovanja provodit će Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja te o tome sustavno izvještavati MZOS.

Rezultati dobiveni eksperimentalnom provedbom Kurikuluma građanskoga odgoja i obrazovanja te analiza provedenoga praćenja i vrednovanja koristit će se radi donošenja Kurikuluma građanskoga odgoja i obrazovanja.

Hoće li modul “Rodna ravnopravnost” ući u nastavu građanskog odgoja i hoće li taj predmet, koji od iduće školske godine ulazi u sve škole, biti obvezan za sve učenike, saznat će se već ove godine.