U zagrebačkom hotelu Sheraton službeno je započeo najveći LGBTI političko-društveni događaj u Europi - 17. godišnja konferencija ILGA-Europe. Na konferenciji za medije okupili su se novinari iz Hrvatske, regije, SAD-a i europskih zemalja, a naglasak je, očekivano, bio na mogućem referendumu o braku.

Ispred organizacija-domaćina konferencije, udruga Kontra i Iskorak, govorili su Sanja Juras i Edo Bulić. Bulić je naglasio važnost ove konferencije i njezinog organiziranja upravo u Hrvatskoj jer je to "odlična prilika da se organizacije međusobno povežu te da ILGA-Europe nastaviti pružati podršku i jačati kapacitete lokalnih LGBT organizacija".

Novinare su najviše zanimali svrha inicijative "U ime obitelji" i potencijalni ishod referenduma, u slučaju se održi, na što su Juras i Bulić odgovorili da je svrha inicijative "prevencija unapređenja prava LGBT osoba u Hrvatskoj" te da "je inicijativa simbolične naravi zbog uklanjanja mogućnosti da se zakonski odnos između istospolnih parova nazove brakom, ali da ona nema nikakvog utjecaja na opseg prava LGBT osoba u RH".

Promjena je moguća i bez pomoći vlade

Juras se osvrnula na aktualnosti u Hrvatskoj, konkretnije rekla je par riječi o pozadini inicijative "U ime obitelji", najavi donošenja Zakona o životnom partnerstvu te saborskoj odluci o raspisivanju referenduma. "Vlada RH treba spriječiti referendum jer je obitelj pitanje ljudskih prava, a ako u tome ne uspiju onda ovo pitanje trebaju dovesti pred Ustavni sud. Ako im ni to ne uspije, onda ćemo to napraviti mi", poručila je.

Novinare je zanimalo i kako se prava LGBT osoba mogu izboriti, zaštititi i unaprijediti bez da se udruge i građani isključivo oslanjaju na pomoć vlade i nadležnih institucija.

"Ne bih znala točno odgovoriti na ovo pitanje, ali iz prakse znam da postoje brojni projekti koji se provode u školama, na fakultetima i slično, pokreću se razne zagovaračke kampanje koje uključuju javnost, kao i povremene lokalne inicijative. Promjena se može dogoditi i bez vlade tako da se organizacije međusobno povezuju, surađuju i razmjenjuju iskustva", kazala je Gabi Calleja, predsjedavajuća u Izvršnom odboru ILGA-Europe.

Hrvatska ima dobro zakonodavstvo, ali zakazuje u praktičnom dijelu

Konferenciju je otvorio i moderirao Juris Lavrikovs iz organizacije ILGA-Europe. Martin K.I. Christensen, predsjedavajući u Izvršnom odboru ILGA-Europe, ukratko je predstavio povijest nastanka ILGA-e, njezinu svrhu i dosadašnja postignuća. "ILGA-Europe broji 400 članica iz 40 europskih zemalja, a jedno od naših najvećih postignuća jest dekriminalizacija homoseksualnosti u većini europskih zemalja", kazao je.

Između ostalog, spomenuo je i da ILGA-Europe intenzivno surađuje sa svim zemljama kandidatkinjama za ulazak u EU u području ljudskih prava i prava LGBTI osoba. U mnogim od tih zemalja, stanje u pravima LGBTI osoba još uvijek je vrlo zabrinjavajuće, što pokazuje i "rainbow map" koju je izložila i objasnila Calleja.

"Najbolji primjer pravnog i praktičnog poštivanja prava LGBTI osoba dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva, a potom Belgije, Nizozemske, Španjolske i Portugala. Hrvatska ima dobro zakonodavstvo, ali čujem da je zakazala u praktičnom dijelu", rekla je ona.

Organizatori su za sutrašnje događanje najavili dolazak ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić i prikazivanje video-poruke predsjednika RH Ive Josipovića.