Koliko se zakonodavstvo i stav društva prema LGBT osobama razlikuju među europskim zemljama potvrdila je današnja panel-rasprava u okviru konferencije ILGA-Europe.

Raspravu su pred dvjestotinjak LGBTI aktivista iz Europe i SAD-a vodili Miguel Vale de Almeida, portugalski profesor na ISCTE i aktivist, te Wanda Nowicka, potpredsjednica Poljskog parlamenta.

Poljska u mnogočemu podsjeća na Hrvatsku - postkomunistička je to zemlja s većinski katoličkim stanovništvom i sve vidljivijim radikalno desnim skupinama koje pokušavaju srušiti demokratski poredak koji je ova članica Europske unije intenzivno gradila proteklih 20 godina.

Upravo je toliko godina trebalo da LGBT pokret postane najvidljiviji i najuspješniji civilni pokret u Poljskoj.

"Danas je građanima 'cool' ići na Povorke ponosa i zalagati se za prava LGBT osoba. LGBT aktivisti pridružuju se svim prosvjedima za ljudska prava i zato dobivaju toliku podršku javnosti", rekla nam je Nowicka te dodala da unatoč snažnoj opoziciji Crkve i s njom povezanih desničarskih skupina, LGBT osobe i dalje uživaju podršku šire javnosti.

Ustav svatko interpretira kako želi

S druge strane, utjecaj Crkve na donošenje odluka građana i političara dominantan je, pa Nowicki napominje da se borba za ljudska prava u Poljskoji trenutačno nalaze na prekretnici. Za razliku od progresivnog (također većinski katoličkog) Portugala, bračna jednakost još uvijek nije izglasana, ustav definira brak kao zajednicu muškarca i žene, a vlada najavljuje donošenje zakona o civilnom partnerstvu.

Sličan se scenarij odvija i u Hrvatskoj, u kojoj se sprema referendum o izmjeni ustavne definicije braka. Stoga smo Nowicki upitali kako se ustavna regulacija braka odražava na svakodnevne živote LGBT osoba i zakonsko reguliranje bračne jednakosti.

"Sve je stvar interpretacije. Ustav kaže da brak kao zajednica muškarca i žene ima snažniju zaštitu države, ali time se ne isključuju ostale zajednice. Osobno smatram da je prema našem Ustavu jednog dana moguće ozakoniti i istospolne zajednice", izjavila je Nowicki.

Ključna suradnja s medijima i prikaz stvarnih ljudi iz LGBT zajednice

Naglasila je i važnost komunikacije s medijima i suprotnim stranama. S time su se složili svi prisutni, a mogli su se čuti pozitivni primjeri iz Francuske, Portugala, Švedske i Slovenije.

"Mi smo shvatili da nam je taktika bila pogrešna jer smo opoziciju proglašavali homofobnom, glupom, ludom i neukom, a onda smo odlučili krenuti s asertivnim pristupom kako bismo ih pridobili. Bilo je teško, ali danas imamo bračnu jednakost", ispričao je aktivist iz Francuske i dodao da je najbitnije javnosti prikazati stvarne ljude iz LGBT zajednice.

Slovenska aktivistica je objasnila kako je slovenska vlada otvorena za suradnju, ali isto tako da većinu posla prepušta nevladinim udrugama.

"Oni naprave prijedlog zakona i onda očekuju da mi lobiramo njegovo donošenje", ispričala je. Primjeri iz Švedske, Portugala i Ujedinjenog Kraljevstva poručuju isto, a to je da LGBT osobe jedino mogu ostvariti podršku javnosti ako se pojavljuju u (mainstream) medijima i prenose svoja iskustva.