Vijesti o događanjima oko referenduma u Hrvatskoj po drugi put ove godine pune retke svjetskih medija koji redom izvještavaju kako će se 1. prosinca "glasovati protiv gej brakova".

Tako slika najnovije zemlje-članice Europske unije, osobito nakon slučaja Lex Perković, pomalo gubi boje i dašak optimizma koji je kratko trajao.

Britanski BBC izvještava kako je više od "dvije trećine zastupnika u Saboru podržalo referendum katoličke grupe 'U ime obitelji'" te da će se hrvatski građani 1. prosinca izjasniti žele li da definicija braka kao zajednice muškarca i žene uđe u Ustav.

Washington Post navodi kako je "pitanje gej prava podijelilo Hrvatsku". "Hrvatska je poduzela izvjesne korake u poboljšavanju gej prava, ali pitanja poput istospolnih brakova i dalje su veoma osjetljiva u toj izrazito katoličkoj zemlji", piše WP.

"Konzervativci se boje ozakonjenja istospolnih brakova"

Reuters također navodi kako se "preko 90% hrvatskih građana izjašnjava katolicima", a zaključuje i kako su dvije najveće stranke podijeljene, citirajući premijera i predsjednika SDP-a, Zorana Milanovića koji je prošlog tjedna kazao kako će na referendumu zaokružiti "protiv", te čelnika oporbenog HDZ-a, Tomislava Karamarka, koji je pak poručio da će glasovati "za".

Prenose i izjavu Željke Markić koja je rekla kako bi "Hrvatska trebala izbjeći masovne ulične proteste poput onih kakve smo vidjeli u Francuskoj, nakon izglasavanja bračne jednakosti".

Očekivano, toj su temi prostora dali i inozemni LGBT mediji.
Najopširniju temu donosi PinkNews koji piše kako se "brojni konzervativci boje ozakonjenja istospolnih brakova, naročito nakon najave Zakona o životnom partnerstvu", pa tako citira izjavu potpredsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera: "To je jednostavno pitanje sigurnosti da se nešto što je temelj hrvatskoga društva ne promijeni".

Neki su čitatelji bili toliko ogorčeni da su u komentarima na spomenuti članak Hrvatsku osudili kao "nazadnu": "I tako Europska unija pod okriljem besmislene politike proširivanja nastavlja primati i tolerirati države sa stanovnicima čiji su stavovi o jednakosti i ljudskim pravima sve samo ne suvremeni i napredni", napisao je jedan od njih.

"I ako zabrane gej brakove, hoće li Hrvatsku izbaciti iz EU? Ako neće, zašto? Te nazadne zemlje moraju prihvatiti članstvo u EU sa svim građanskim i ljudskim pravima koja iz toga proizlaze ili ne. Izaberite. Odbacite svoje infantilne religiozne predrasude i civilizirajte se, ili ostanite u Srednjem vijeku i od*ebite", napisao je jedan od komentatora, kojeg je ova tema očigledno izbacila iz takta.

Prijateljski naputak Vijeća Europe

Inače, nakon što je Sabor jučer definitivno potvrdio da će se referendum održati 1. prosinca, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, Nils Muiznieks, na konferenciji u Beogradu kazao je kako se nada "da hrvatske vlasti neće poduzeti nikakve korake koji će biti ili će se moći smatrati diskriminacijom prema LGBT aktivistima".

"Članstvo u Europskoj uniji ne jamči neprekidno poboljšavanje ljudskih prava, kao što smo vidjeli u nekoliko slučajeva u prošlosti. Mislim da Europski sud za ljudska prava ostavlja vrlo široki prostor za manevriranje državama članicama u vezi s istospolnim brakovima i partnerima, pa oko ovog pitanja ne postoji jednaki standard diljem Europe. Nadam se da hrvatske vlasti neće poduzeti nikakve korake koji će biti ili će se moći smatrati diskriminacijom prema LGBT aktivistima, kao što se nadam da će sve države regije postići napredak u vezi s ovim pitanjem", kazao je Muiznieks za Reuters.

Videoprilog Huffington Posta o hrvatskoj referendumskoj priči