Udruge Kontra i Rišpet priopćile su kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske preinačio još jednu presudu Županijskog suda u Zagrebu vezano za slučaj diskriminacije na temelju spolne orijentacije.

Naime, g. Tomislav Cvitanušić, upravitelj zatvora u Osijeku, je u izjavi za Večernji list naveo da su "...u protekle dvije godine maloljetni zatvorenici zbog pomanjkanja smještajnih kapaciteta uz odobrenje suca smještani u ćelije s odraslim zatvorenicima, ali samo pod određenim uvjetima. Ali samo pod uvjetom da su to osobe koje neće imati negativan utjecaj na njih. To znači da ih ne smijemo smjestiti u sobu s homoseksualcima, ovisnicima i recidivistima kaznenih djela."

Nakon izjave g. Cvitanušića, udruge su od Ministarstva pravosuđa zatražile da se javno ogradi od ovakve prakse, što je ono i učinilo, te je Kontra podnijela tužbu po Zakonu o suzbijanju diskriminacije protiv g. Cvitanušića.

Slučaj homofobne vjeroučiteljice "na čekanju"

Unatoč činjenici da navedena izjava po Ustavu i Zakonu o suzbijanju diskriminacije predstavlja diskriminaciju, Županijski sud je odbio tužbu i tužbeni zahtjev. Po žalbi koju je podnijela Kontra, Vrhovni sud je preinačio presudu i usvojio tužbu i tužbeni zahtjev. Upravitelju Zatvora u Osijeku g. Cvitanušiću naloženo je da o svom trošku objavi presudu u Večernjem listu.

"Posebno zabrinjava činjenica da je Županijski sud u Zagrebu u svih pet predmeta povodom udružnih tužbi za diskriminaciju na temelju spolne orijentacije donio presudu kojom se tužba odbija", navodi se u priopćenju.

Udruge pojašnjavaju kako je u tri predmeta Vrhovni sud preinačio presude Županijskog suda u Zagrebu i usvojio je tužbu, dok se još uvijek čeka presuda u predmetu protiv osnovne škole "Bartol Kašić" i vjeroučiteljice koja je u javnoj školi učila djecu da su homoseksualci bolesni ljudi, iako se radi o prvom postupku pokrenutom udružnom tužbom.

"Činjenica da slučaj osnovne škole 'Bartol Kašić' još uvijek nije riješen je također zabrinjavajuća jer su svi postupci koji se pokreću prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije hitni po Zakonu. Neshvatljivo je i protupravno da postupak koji je prvi pokrenut još uvijek nije riješen, a riješena su četiri predmeta koja su kasnije zaprimljena na Vrhovni sud RH", kažu iz Kontre i Rišpeta.

Edukacija sudaca nužna i hitno potrebna

Mišljenja su kako to znači da Vrhovni sud RH ne rješava predmete po kriteriju kad je koji slučaj diskriminacije zaprimljen, već po nekim drugim, nejasnim i netransparentnim kriterijima. Smatraju kako Vrhovni sud RH izbjegava donijeti odluku u predmetu koji je najstariji, vjerojatno zbog toga što se radi o predmetu u kojem je tužena vjeroučiteljica.

"Navedeno ukazuje da suci Županijskog suda u Zagrebu ili ne poznaju odredbe Ustava RH i Zakona o suzbijanju diskriminacije, ili imaju problem s prihvaćanjem tužbi koje se odnose na diskriminaciju LGBT osoba, dok Vrhovni sud selektira takve slučajeve i rješava ih, ovisno o političkoj osjetljivosti", smatraju.

Stoga od Ministarstva pravosuđa traže da u suradnji s organizacijama civilnog društva za zaštitu prava LGBT osoba hitno provede edukaciju sudaca vezano za diskriminaciju na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, te da se uvede redovita edukacija na Pravosudnoj akademiji kako se ovakva praksa ne bi nastavila u budućnosti.