Ministarstvo uprave na svojoj je službenoj internetskoj stranici objavilo primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o životnom partnerstvu, pristigle od strane predstavnika zainteresirane javnosti.

Javno savjetovanje trajalo je od 4. studenoga do 6. prosinca 2013., a na adresu Ministarstva uprave pristigla su 72 prijedloga, od kojih je prihvaćeno 13. Za ostale je stručno povjerenstvo smatralo da su ili neutemeljeni ili već regulirani drugim zakonima.

Od prijedloga koje su dostavile LGBT udruge, prihvaćen je jedino onaj udruge Trans Aid Hrvatska iz koje su zatražili uklanjanje riječi "temeljem seksualne orijentacije" iz članka 71. stavak 1 te članka 74. stavak 1, u izraz "spolna orijentacija", kako je to navedeno u ostalim člancima Zakona.

Zbog "trenutnih društvenih okolnosti" Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog da se Zakonom omogući pravo životnim partnerima/cama na posvajanje djece. Međutim, u obrazloženju su naveli kako je "Zakon regulirao odnose vezane uz djecu koja žive u obiteljskoj zajednici životnih partnera i ponudio dva moguća modela skrbi o djetetu, kojim se osigurava veća pravna sigurnost i zaštita djeteta".

Uz prijedlog o pravu na posvajanje, zainteresirana javnost zatražila je od Ministarstva da Zakonom omogući pravo registriranja životnog partnerstva za dvije osobe neovisno o spolu partnera/ica. Ovaj prijedlog je odbačen uz obrazloženje da se "odredbe ovog Zakona odnose isključivo na osobe istog spola" kao i da je "heteroseksualnim osoba omogućeno sklapanje braka, život u izvanbračnoj zajednici ili sklapanje različitih ugovora o međusobnom pomaganju".

Kako je ministar uprave Arsen Bauk u nekoliko navrata govorio da će Zakon LGBT osobama omogućiti jednak opseg prava koje uživaju heteroseksualni parovi u braku, izuzev prava na posvajanje djece i naziva "brak", među prijedlozima našla su se i dva zanimljiva koja se odnose na naziv nove zajednice.

Marijaž ili braak?

Riječ je o nazivima "marijaž" i "braak" kao novi nazivi za zakonsku zajednicu istospolnih parova. "Dvije osobe koje se vole ne zaslužuju biti u partnerstvu kao dvije firme. Niti se zaslužuju registrirati kao pas na natjecanje. Moj prijedlog imena je mariaž. (Novotvorenica, kalk; neka jedni budu u braku, drugi u marijažu (civilnoj uniji). Samo neka ne zvuči tako oštro i ružno. Mislim da bi se ovaj prijedlog dopao mnogim pripadnicima LGBT zajednice, jer ovako zvuči uistinu jako ružno", obrazložio je svoj prijedlog jedan građanin.

Drugi je, pak, skrojio naziv nalik braku – "braak". "Ova zajednica trebala bi dobiti sva, a ne skoro sva prava iz 'normalnog' braka. Zakon bi se trebao zvati Zakon o braačnom partnerstvu, a sukladno tome zajednica bi se zvala braak", objasnio je domišljati građanin.

Ministarstvo je prvi prijedlog odbacilo uz obrazloženje da "civilna unija ima drugo značenje, odnosno odnosi se na heteroseksualne osobe i osobe istog spola, dok se ovaj Zakonom odnosi isključivo na osobe istog spola". Na prijedlog naziva "braak" stiglo je obrazloženje da "pojam braak nema značenje u hrvatskom jeziku".

Izmijenjeni članci o zakonskom zastupanju partnera i azilu

Među 17 prihvaćenih prijedloga, Ministarstvo je uvažilo one koje su dostavile Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama – Sjaj i Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, a koji se odnose na odredbu o životnim partnerima kao zakonskim zastupnicima svojih partnera u svrhu posebnog zakona o zaštiti prava pacijenata.

Iz udruge i Ureda pravobraniteljice smatraju da je odredba protivna članku 12. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom s obzirom da omogućuje supstitucijsko odlučivanje u medicinskim postupcima, a koje ta Konvencija ne dopušta već traži da se sustavna regulativa prilagodi na način da se osobama koje imaju poteškoća u donošenju odluka pruži odgovarajuća podrška, odnosno uvedu alternative prema kojima te osobe mogu ostvariti svoje pravo na samoodređenje i same donijeti odluku o tome na koji će se način donositi odluke o njima važnim životnim pitanjima.

Sukladno navedenom, predlažu da se odredba iz članka 69. stavak 1 novog Zakona izbriše te upućuju predlagatelja na odredbe Obiteljskog zakona koji se odnose na skrbništvo za odrasle osobe i pozivaju da se svaki prijedlog povezan sa skrbničkom zaštitom odraslih osoba uskladi sa politikom Ministarstva socijalne politike i mladih.

Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić odmah je po završetku referenduma poručila da "U Saboru imaju dovoljno ruku da izglasaju Zakon"

Hrvatski pravni centar predložio je terminološko usklađivanje s hrvatskim zakonodavstvom u području azila. U tom smislu, predložili su da se u člancima koji se odnose na azil umjesto naziva "azilantska zaštita", uvede termin "zaštita tražitelja azila, azilanata, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranaca pod privremenom zaštitom".

Prihvaćen je i prijedlog udruga Centar za građansku hrabrost i CESI – centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje te pojedinih građana/ki koji su zatražili promjenu članka 76. stavak 1. Predložili su da iza riječi "uključujući i partnerstvo u kojem jedan od partnera ima hrvatsko državljanstvo" treba dodati riječi "ili je državljanin treće države".

Konzervativna struja prozvala Vladu za kršenje demokracije

Udruge Vigilare, Blaženi Alojzije Stepinac te stranka HRAST oštro se protive nacrtu Zakona o životnom partnerstvu. Tim bi zakonom, smatraju u HRAST-u, po prvi puta u hrvatskoj povijesti bilo omogućeno da dijete ima dvije majke, odnosno majku i maćehu ili dva oca, odnosno oca i očuha, što predstavlja "teško kršenje prava djeteta definiranim u Konvenciji o pravima djeteta (čl. 12.)".

U moru primjedaba posebno ih smetaju one koje omogućuju parovima brigu o djeci i medicinski potpomognutu oplodnju. Izrazili su i bojazan da je samo "pitanje vremena kad će se istospolni parovi u potpunosti izjednačiti s heteroseksualnim parovima u svim pravima".

"Država ovime omogućuje "dizajniranje 'obitelji' u kojima je djetetu unaprijed oduzet jedan biološki roditelj, bilo otac ili majka, a kako bi se udovoljilo želji homoseksualnog para da 'ima dijete', što oni prirodnim putem ne mogu ostvariti jer je to stvar prirodnog zakona (za začeće djeteta je uvijek potreban otac i majka, komplementarnost spolova), niti je ta nemogućnost uvjetovana bolešću, kao kod neplodnosti heteroseksualnog para", navode u svojoj primjedbi.

Dotaknuli su se i rezultata referenduma. "Hrvatski birači uvjerljivo i jasno su na referendumu rekli što misle o braku i bračnim pravima. Ovakvo ponašanje Vlade potpuno je izigravanje volje naroda. Arogancija kojom Vlada otvoreno gazi demokraciju u Hrvatskoj poziva sve ljude da se jasno i glasno suprotstave Vladi te da zatraže prijevremene izbore kako bismo sačuvali demokraciju u Hrvatskoj".

Brojni LGBT parovi u Hrvatskoj jedva čekaju dan kada će moći ozakoniti svoju vezu

Pozvali su se na međunarodne dokumente koje je, prema njihovom mišljenju, najveći dio odredbi ovog zakonskog prijedloga prekršio. "Cjelokupna ideja potpunog izjednačavanja dvije vrste zajednica koje su po svojoj biti, posljedicama i plodovima po društvo očigledno različite i nespojive, ukazuje da se cjelokupni koncept i ideja zakonskog propisa temelji na ideologiji i manjinskom svjetonazoru aktualne vladajuće većine".

Iznošenje vrijednosnih sudova bez dostatne argumentacije

Posebno ih je zabrinulo "sužavanje prostora demokracije, nasilje, uvrede, omalovažavanje, diskriminacija i sustavni pokušaji diskreditacije i ušutkavanja neistomišljenika, koji sve češće dolaze od predstavnika vlasti, medija i provladinih udruga koje kontroliraju, kao i pokušaji da se biračima oteža, uskrati i u praksi onemogući ostvarivanje vlasti neposrednim odlučivanjem".

Ministarstvo je na primjedbe dostavilo opsežan odgovor u kojem se, među ostalim, navodi da se "prigovori temelje na tvrdnjama koje nisu potkrijepljene nikakvom argumentacijom. U tom smislu one predstavljaju vrijednosni sud. Štoviše činjenica da se ne navodi niti jedan stručni ili pravni argument koji bi ih podržao ukazuje kako se radi o subjektivnim stavovima koji održavaju specifičan svjetonazor konkretne osobe", poštujući iznošenje osobnih stavova kao legitiman dio javne rasprave.

Kao odgovor za referiranje na referendum, iz Ministarstva su samo citirali odluku Ustavnog suda od 14. studenog 2013. donesenu povodom referenduma: "...eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva."