Predavač na Odjelu Sociologije Sveučilišta u Zadru, mr. sc. Mirko Petrić, u sklopu svog predavanja govorio je o poveznici tolerancije s društvenim napretkom, osvrnuvši se na rezultate referenduma o braku.

Pred prepunom dvoranom Gradske knjižnice Zadar, gotovo dva sata Petrić je prisutnima objasnio na koji je način povezan društveni napredak s tolerancijom, zašto je Dalmacija netolerantna regija te u kojoj je mjeri razvoj određene sredine u konfrontaciji s konzervativnim društvenim ozračjem.

Predavanje naziva "Kreativnost, tehnologija, tolerancija: Zašto gay u Dalmaciji nije O.K.?" privuklo je veliku pažnju, što samo potvrđuje znatiženju javnosti o LGBT tematici.

"Dalmacija, regija koja je kroz povijest slovila za jednu od najrazvijenijih danas je netolerantna sredina. Zašto? Koji su uzroci jačanja konzervativnih struja? Što je dovelo do toga da se na prvom splitskom gej prideu, naspram 400 sudionika, nađe daleko više prosvjednika, da se baca kamenje na povorku, uzvikuju nacistički, pogrdni povici, da kulminira agresija?", upitao je Petrić prisutne, javlja Zadarski list.

"Današnju 'sliku' Splita, kao i ostatka zemlje, oblikovali su i ideološki aparati države i Crkve, a jačanju netolerancije pridonijela je i kriza koja svugdje pojačava društvene podjele", istaknuo je Petrić i povezao ovaj fenomen s s kreativnošću, tehnologijom i razvojem.

Gej prava kao zadnja linija neprijateljstva

Poveznice su značajne. "Postoje istraživanja koja toleranciju direktno povezuju s društvenim napretkom. Nosioci društvenog napretka, ljudi važni za ekonomsku budućnost zemlje su kreativni ljudi, kreativna klasa. A kreativnu klasu definiraju tri odrednice: talent, tehnologija i tolerancija. Te tri pojedinosti glavne su značajke razvijenih sredina", započeo je objašnjavati.

Kao primjer je naveo kartu SAD-a gdje se može uočiti da su najrazvijenije sredine one sredine gdje su gay prava (kao indeks tolerancije) najrazvijenija. "Zašto gej prava kao indeks tolerancije? Pa zato što su ta prava zadnja linija neprijateljstva koje je danas prisutno u SAD-u, dakako i ne samo u SAD-u", odgovorio je Petrić.

"Više se ne smije reći ništa na račun rasne različitosti, vjerske različitosti, no još je uvijek društveno prihvatljivo diskriminirati LGBTQ populaciju i reći, primjerice, da ne podržavate usvajanje djece od strane gej parova. I zato gej prava kao indeks tolerancije! A ozračje tolerancije privlači kreativne ljude koji su nosioci društvenog napretka", nastavio je.

Kreativnost privlači kapital, kaže Petrić, a napredak uvelike ovisi i o stupnju sreće stanovnika određene sredine koji je direktno povezan s osjećajem sigurnosti, opuštenosti, koji je veći u sredinama koje podržavaju raznolikost, raznolikost svih društvenih skupina, i rasnu i nacionalnu i seksualnu, i svaku drugu.

Koliko su pokazatelji istraživanja koje imamo iz SAD-a primjenjivi na Hrvatsku vidljivo je iz rezultata referenduma o braku. "One sredine koje su glasale 'protiv' (Istra, Rijeka, Varaždin...) su razvijenije, naspram sredina koje su glasale 'za'. Vidljiva je i poveznica između stupnja obrazovanja i ishoda referenduma te, primjerice, zaleđa i gradskih sredina", zaključio je Petrić i ukazao da sve to ide u prilog teoriji poveznice društvenog napretka i tolerancije.