Hoće li nam izbjeglice koje u ovom trenutku dolaze i prolaze kroz Hrvatsku "uzeti poslove", "imaju li veća prava". "ugrožavaju" li nas, "donose li zarazne bolesti", koliko nas sve to stoji,... samo su neka od pitanja koja postavlja dio javnosti. Centar za mirovne studije sastavio je popis najčešćih pitanja i odgovora koje prenosimo u cijelosti.

IMAJU LI TRAŽITELJI AZILA VEĆA PRAVA I BOLJI ŽIVOT OD NAS?

Tražitelji azila imaju mnogo manji opseg prava od hrvatskih državljana. Dok borave u Hrvatskoj, osiguran im je grupni smještaj u Prihvatilištu za tražitelje azila i osnovni uvjeti za život: tri obroka dnevno, odjeća, higijenske potrepštine, hitna medicinska pomoć, osnovno i srednje školovanje za djecu, novčana pomoć u iznosu od 100 kn mjesečno, besplatna pravna pomoć, humanitarna pomoć te sloboda vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece. Pravo na rad imaju tek nakon godine dana od predaje zahtjeva za azil, a do tada ne moraju dobiti rješenje hoće li im azil biti odobren. Život s nepoznatim ljudima s kojima dijelite malu sobu uz minimalna prava i financijska sredstva ne mogu se smatrati dostojanstvenim uvjetima. Sigurnost, privatnost i obitelj neke su od stvari koje tražitelji azila najčešće ističu da im nedostaju.

JESU LI TRAŽITELJI AZILA OVDJE ILEGALNO?

Svaki tražitelj azila ima prijavljen boravak i iskaznicu kojom dokazuje svoj identitet. Neki od njih su ušli u Hrvatsku bez (valjanih) dokumenata, međutim podnošenjem zahtjeva za azil pri Ministarstvu unutarnjih poslova njihov status postaje legalan i stječu pravo na boravak na našem teritoriju. Prvi korak koji osoba koja želi tražiti azil mora napraviti je da na graničnom prijelazu ili u policijskoj postaji odnosno upravi iskaže svoju namjeru za traženje azila. Nakon toga započinje složeni postupak u kojem službenici Ministarstva unutarnjih poslova ispituju utemeljenost zahtjeva za azil.

HOĆE LI TRAŽITELJI AZILA UZETI NAŠE POSLOVE?

Tražitelji azila imaju pravo na rad tek nakon godine dana od kada su predali zahtjev za azil, ako u tom roku nisu primili rješenje je li im azil odobren ili ne. A kada steknu pravo na rad, još ga uvijek ne ostvaruju pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani, već kao stranci. Od 100 osoba koje su dobile neku vrstu zaštite u Hrvatskoj samo ih se šest uspjelo zaposliti, tako da u Hrvatskoj još uvijek ne možemo niti statistički niti praktično govoriti o ugrozi. S obzirom da ne govore hrvatski ili ne govore posve, šanse da se zaposle su jako male.

UGROŽAVAJU LI TRAŽITELJI AZILA NAŠU SIGURNOST?

Tražitelji azila prema sigurnosnim pokazateljima koje MUP prati nisu doprinjeli povećanju kaznenih i prekršajnih djela u onim sredinama u kojima žive. Prema tim pokazateljima može se zaključiti da se ne radi o objektivno utemeljenom strahu za sigurnost. Osim toga, prilikom smještanja u Prihvatilište uzimaju im se otisci prstiju i vodi računa o sigurnosti građana RH.

NIJE LI AZIL ZA ŽIVOTINJE?

Azil je zaštita kojom se ostvaruje odredba Ustava Republike Hrvatske o pružanju utočišta izbjeglicama. U pravnom smislu - pravo azila označava obranu ljudske osobnosti od ugrožavanja. Riječ azil potječe iz grčkog jezika, a označava utočište, pribježište, sklonište. Korijeni prava na azil mogu se pronaći kod velikog broja antičkih naroda, uključujući Egipćane, Grke i Hebreje. Ti narodi smatrali su to svojom (vjerskom) obvezom i nisu uskraćivali azil čak ni kriminalcima ili osobama optuženim za zločin, štiteći ih na taj način, do određene granice, od zakonskih posljedica.

TROŠI LI VLADA MNOGO NOVCA ZA TRAŽITELJE AZILA?

Hrvatska ima moralnu i zakonsku obavezu pomagati osobama koje u Hrvatskoj traže zaštitu, temeljem međunarodnih ugovora o zaštiti ljudskih prava. Iako je teško doći do točnog iznosa koji se posredno ili neposredno izdvaja za tražitelje azila, mnogo je jednostavnije zaključiti kako ta sredstva nisu velika a još sigurnije kako ne idu nauštrb drugih. Naime, tražitelji azila su jedna od najranjivijih skupina i svako društvo, a posebice hrvatsko, koje je prošlo iskustvo izbjeglištva, trebalo bi imati odgovornost pružiti im dostojanstvene uvjete života.

DONOSE LI TRAŽITELJI AZILA U NAŠU ZEMLJU NOVE ZARAZNE BOLESTI?

Ne. Zdravstvena zaštita tražitelja azila detaljno je regulirana Zakonom o azilu te Pravilnikom o sadržaju zdravstvenog pregleda tražitelja azila. Po dolasku u Prihvatilište za tražitelje azila, prolaze liječnički pregled, a ako dolaze iz zemalja koje su rizične, prolaze dodatne preglede i nadzor. Od 2004. do sada zabilježen je samo jedan slučaj da je tražitelj azila bio bolestan.

JE LI ISTINA DA TRAŽITELJI AZILA DOBIVAJU 100 KUNA DNEVNO?

To nije istina, azilanti dobivaju 100 kuna mjesečno, i to ne svi, već samo oni tražitelji azila bez novčanih sredstva i tražitelji azila čiji troškovi života nisu osigurani na drugi način. To je 20% od osnovice socijalne pomoći koju dobivaju hrvatski državljani.

ZAŠTO BISMO SE MORALI BRINUTI ZA AZILANTE KAD I NAŠI LJUDI IMAJU PROBLEMA?

Sjetimo se da mnogi Hrvati su prije 20 godina zbog rata u Hrvatskoj tražili utočišta u drugim zemljama. To je nešto što nas spaja s tim pojedincima – dijelimo jednako iskustvo. To iskustvo trebalo bi nama, građanima Hrvatske, izazvati solidarnost s tražiteljima i tražiteljicama azila i razumijevanje prema njihovim životnim situacijama. Tražitelji azila odlaze u druge zemlje tražiti utočište iz razloga što im je u zemlji njihova uobičajenog boravišta život ugrožen, odnosno osjećaju osnovan strah od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog političkog mišljenja. Takvi ljudi dolaze u druge zemlje i traže priliku da za vrijeme ratnog stanja u njihovim zemljama borave na drugom teritoriju kako bi preživjeli i dobili priliku početi iznova.

Sve novosti o izbjegličkoj krizi možete pratiti na HRT-ovoj stranici izbjeglice.hrt.hr, a na Facebook stranici Dear refugees: Welcome to Croatia pronaći ćete najsvježije informacije o tome kako se možete uključiti i pomoći.