Presuda Europskog suda za ljudska prava koja je utvrdila da je Hrvatska kriva zbog kršenja Konvencije o ljudskim pravima jer je odbila dozvolu boravka lezbijki iz BiH, vrlo je značajna i predstavlja presedan, jer je taj sud prvi put utvrdio da Republika Hrvatska nije osigurala jednaka prava istospolnim parovima u usporedbi s heteroseksualnim parovima.

Prva je to presuda Europskog suda za ljudska prava koja je vezana uz diskriminaciju ljudskih prava LGBT osoba u Hrvatskoj i ujedno najveća sudska pobjeda za Zagreb Pride, rekao je Marko Jurčić, programski koordinator Zagreb Pridea za CroL.hr.

"Očekivali smo takvu presudu koja nas svakako jako veseli, velika je stvar što je presudu donio upravo taj najveći sud za ljudska prava i to predstavlja presedan. Radi se o slučaju koji je bio strateški zbog toga što je 2011. jako puno parova, od kojih je jedna osoba bila strani državljanin/ka, a najčešće su bili/e iz Srbije ili Bosne i Hercegovine, htjele ostvariti jedno od osnovnih ljudskih prava i potreba, a to je pravo na zajednički život".

Prva presuda ESLJP zbog koje Hrvatska mora platiti odštetu žrtvi diskriminacije s osnova spolne orijentacije

Iz Odvjetničkog ureda Ana Bandalo i Natalija Labavić, koji je zastupao podnositeljicu zahtjeva Danku P. ističu:

"Presuda je vrlo značajna jer je Europski sud za ljudska prava prvi puta utvrdio da Republika Hrvatska nije osigurala jednaka prava istospolnim parovima u usporedbi s heteroseksualnim parovima. Riječ je o prvoj presudi Europskog suda kojom je Republici Hrvatskoj naloženo platiti neimovinsku štetu žrtvi diskriminacije s osnove spolne orijentacije.

Ovom je presudom Europski sud utvrdio da je podnositeljica zahtjeva diskriminirana, odnosno dovedena u nepovoljniji položaj s osnove spolne orijentacije u usporedbi s izvanbračnim drugovima, unatoč tome što je Zakon o strancima jasno uskratio pravo na spajanje obitelji istospolnim parovima, a u vrijeme počinjenih povreda nije bio na snazi Zakon o životnom partnerstvu osoba istoga spola.

Puno je bilo primjera iz prakse da su ljudi imali zbog toga ogromnih problema, no tada je došlo do toga da država stoji između tebe i partnera zbog nekakvog administrativnog postupka. Diskriminacija je bila očita, ali su se osobe na pozicijama moći, koje su to mogle jednostavno promijeniti - oglušile

Prema tome, Europski sud je upozorio da su sudovi i druga državna tijela dužni poštivati Konvenciju, uključujući načelo zabrane diskriminacije, te primjenjivati nacionalne zakone u skladu s njenim načelima, a ne držati se uskog, gramatičkog tumačenja zakona", komentirale su za CroL.hr.

Jurčić podsjeća i kako je te 2011. godine Tomislav Karamarko, kao ministar MUP-a i predlagatelj Zakona o strancima mogao prihvatiti prijedloge za uklanjanje te diskriminatorne odluke, no to je propustio učiniti zbog čega Hrvatska sad mora platiti odštetu.

"Obzirom na tu situaciju u kojoj su se našli brojni istospolni parovi, mi smo kao Zagreb Pride uputili prijedlog MUP-u na na javnoj raspravi da se prizna pravo na privremeni boravak i strancima koji su u istospolnoj zajednici. To je odbijeno i u javnoj raspravi i u Saboru kao amandman.

Politička odgovornost za ovu presudu je na Karamarku i HDZ-u

Država je upravo te 2011. godine imala prilike ispraviti tu diskriminaciju, tu priliku je kao tadašnji ministar MUP-a i predlagač Zakona o strancima imao Tomislav Karamarko, no to je propustio učiniti. Nismo nikad saznali zašto je odbijeno, jednostavno su se oglušili. I četiri godine kasnije zbog te njegove neosjetljivosti na jednu osnovnu ljudsku potrebu država Hrvatska mora platiti odštetu toj osobi.

No, to svakako nije bio jedini slučaj. Neki su odlučili ići u postupak, neki su odustali. Mi nismo te 2011. mogli znati da će kod nas uopće biti donesen Zakon o životnom partnerstvu i kako će se situacija razvijati. Nije to bilo nikakvo posebno pravo. Puno je bilo primjera iz prakse da su ljudi imali zbog toga ogromnih problema, no tada je došlo do toga da država stoji između tebe i partnera zbog nekakvog administrativnog postupka. Diskriminacija je bila očita, ali su se osobe na pozicijama moći, koje su to mogle jednostavno promijeniti - oglušile. Politička odgovornost je svakako na HDZ-u i Karamarku kao tadašnjem ministru MUP-a", zaključuje Marko Jurčić, programski koordinator Zagreb Pridea.

Država je upravo te 2011. godine imala prilike ispraviti tu diskriminaciju, tu priliku je kao tadašnji ministar MUP-a i predlagač Zakona o strancima imao Tomislav Karamarko, no to je propustio učiniti. Nismo nikad saznali zašto je odbijeno

Iz Odvjetničkog ureda Ana Bandalo i Natalija Labavić također ističu kako uspjeh podnositeljice zahtjeva u ovome sporu ukazuje i na iznimnu važnost udruga civilnog društva:

"Bez njihovog djelovanja sigurno ne bi došlo do traženja pravne zaštite i razvoja sudske prakse, barem ne u ovoj mjeri. Tako je u ovom slučaju, zbog potpore koju udruga Zagreb Pride pruža žrtvama diskriminacije, podnositeljica zatražila i dobila pravnu zaštitu svog prava na obiteljski život i prava da ne bude diskriminirana".

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crolova Petica

Crol.hr koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Kako biste saznali više, kliknite na Više informacija, a za nastavak pregleda i korištenja stranica, kliknite na OK
Više informacija Prihvaćam