Gotovo 46 milijuna ljudi u svijetu žive u modernom ropstvu, najviše u Indiji, gdje ih je 18,4 milijuna, prema trećem indeksu ropstva objavljenom u utorak, prenose svjetske agencije. Najmanje ljudi u modernom ropstvu živi u Europi, ali ipak ih ima 1,24 milijuna. U Hrvatskoj u ropskim uvjetima živi 17.100 ljudi što je 0,4 posto stanovništva.

U Indiji je najviše robova u apsolutnom broju, a u Sjevernoj Koreji proporcionalno u odnosu na broj stanovnika. Indeks objavljuje australska organizacija za ljudska prava Walk Free Foundation. Organizacija je procijenila da ove godine u ropstvu živi 45,8 milijuna ljudi što je gotovo 30 posto više nego 2015.

U Sjevernoj Koreji na svakih 20 stanovnika jedna osoba živi u ropskim uvjetima

Utemeljitelj organizacije Andrew Forrest kazao je kako povećanje od gotovo 30 posto rezultat kvalitetnijeg prikupljanja podataka. On kaže kako su opravdana strahovanja da se situacija u svijetu pogoršava zbog globalnog raseljavanja i migracija koje povećavaju izloženost svim oblicima ropstva.

Slučajevi modernog ropstva pronađeni su u svih 167 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. U Indiji 18,4 milijuna ljudi živi u ropskim uvjetima na ukupno 1,3 milijarde stanovnika.

Kao najgora proglašena je Sjeverna Koreja zbog toga što na svakih 20 stanovnika jedna osoba živi u ropskim uvjetima, odnosno 4,4 posto od 25 milijuna stanovnika. Vlasti te države najmanje rade na iskorjenjivanju takvog oblika iskorištavanja, štoviše postoje izvješća o prisilnom radu pod patronatom države.

"Moramo jasno poručiti da nećemo tolerirati ropstvo, a kad se ono odvija pod kontrolom države tada ne bismo smjeli trgovati s takvom državom", kaže Forrest, australski filantrop, milijarder i vlasnik rudnika.

Prisilni rad i seksualno iskorištavanje najčešći uzroci modernog ropstva u Europi

Najmanje ljudi u modernom ropstvu živi u Europi, ali ipak ih ima 1,24 milijuna. To se najviše na odnosi na prisilni radi i seksualno iskorištavanje.

U Hrvatskoj u ropskim uvjetima, po procjeni zaklade, živi 17.100 ljudi što je 0,4 posto hrvatskog stanovništva, a slični su podaci i za druge države u regiji poput Srbije i Crne Gore. Isti postotak imaju primjerice i Grčka, Češka i baltičke zemlje.

Sve zemlje u Europi imaju zakone kojima se kriminalizira ropstvo, a Hrvatska se uz Nizozemsku, Britaniju, Švedsku i Portugal navodi među zemljama s najboljim odgovorom na probleme modernog ropstva.

Te zemlje imaju najbolje pokazatelje o radu pravosuđa na tom području, te u potpori žrtvama i borbi protiv modernog ropstva. U tih pet zemalja postoje državni programi potpore žrtvama, javnozdravstveni programi i obrazovni programi za osnovne škole, specijalizirane policijske jedinice za borbu protiv modernog ropstva, sustavi izvještavanja i programi obuke za snage sigurnosti.

U Aziji dvije trećine svjetskog ropskog rada

Prema podacima agencije UN-a za rad (ILO) 21 milijun ljudi širom svijeta žrtve su prisilnog rada no ti podaci ne uključuju sve oblike ropskog odnosa.

"Bez točnih podataka nema efikasne borbe i nema načina da se u svijetu iskorijeni ropstvo", kaže Forest. Prema stručnjacima organizacije Walk Free tek predstoji vidjeti učinke migracije na moderno ropstvo u Europi.

Prema indeksu za 2016. na Aziju, u kojoj je najveći broj nekvalificiranih radnika u svjetskoj tekstilnoj, prehrambenoj i tehnološkoj industriji, otpada dvije trećine svjetskog ropskog rada.

Od ukupnog broja ljudi koji žive u ropskim uvjetima, njih 58 posto je u pet zemalja - Indiji, Kini, Pakistanu, Bangladešu i Uzbekistanu. Zemlje u kojima je najveći postotak stanovništva u modernom ropstvu su Sjeverna Koreja, Uzbekistan, Kambodža, Indija i Katar.