Bavarska prijestolnica München, u kojoj su nacisti na samim začetcima Trećeg Reicha zatvorili sve gej barove, otvara Memorijalni centar posvećen svim homoseksualnim žrtvama holokausta.

Lokacija centra je značajna s obzirom na to da su 20. listopada 1934. nacisti proveli prvu raciju nad svim gradskim gej barovima. Nakon Münchena, praksa zatvaranja gej barova postala je rutinska i sistematska diljem Njemačke, a rezultirala je odvođenjem homoseksualaca u koncentracijske logore.

Memorijalni centar nalazit će se u samom centru grada, na križanju ulica Oberanger i Dultstrasse, gdje se u 1930-ima nalazilo najpopularnije gej okupljalište Scwharzfischer (Crni ribar). U glavnom gradu Berlinu isti je ovakav centar otvoren 2008. godine.

Broj žrtava ostaje nepoznat
Procjenjuje se da je u ratnim godinama uhićeno više od 50.000 osoba homoseksualne orijentacije, od kojih su većinom bili muškarci. Iako se vjerovalo da su žene bile pošteđene, Hitlerovi ljudi progonili su i lezbijke.

Broj osoba koje su završile u koncentracijskim logorima vjerojatno nikada neće biti poznat. Gej muškarci bili su prisiljeni nositi prišivene roze trokute, a lezbijke crne. Nakon što su se izvukli iz logora, preživjele osobe odvođene su u zatvore jer je u to vrijeme homoseksualnost bila zakonom zabranjena. Takvo je stanje ostalo do 1969. kada je dekriminalizirana.

Nagrađivani film “Bent” ekranizirao je navedene događaje kroz ljubavnu priču dvojice muškaraca unutar koncentracijskog logora.

Nepotrebno izdvajanje žrtava?
Osoba zaslužna za Memorijalni centar je Thomas Niederbuhl, savjetnik Roza Liste koja se zalaže za prava homoseksualaca i lezbijki. Njegov je projekt naišao na odobravanje i podršku lokalnih gradskih vlasti. Glasnogovornik opozicije Kršćanskih demokrata Richard Quass, izjavio je da “sve do sada nije bilo inicijative ni potrebe da se otvaraju memorijalni centri u odnosu na karakterisitke žrtava pa ga zato nijedna skupina ni nema”.

Sve do 1995. godine, nakon desetljeća kampanje, osobe homoseksualne orijentacije dobile su svoj Memorijalni centar u Dachau. U znak sjećanja na žrtve, tamo stoji plaketa s rozim trokutom.