Iako se iz dežurnih institucija redovito ponavlja da je Hrvatska kao turistička destinacija otvorena svim gostima, specifične niše u industriji turizma i dalje se slabo razvijaju. Nikakva iznimka u tom manjku strategije nije ni LGBT turizam, niša koja se na drugim destinacijama pokazala veoma lukrativnom.

Kako u svojoj reportaži izvještava Slobodna Evropa, i Ministarstvo turizma potvrdilo je da nema ciljanih programa prema LGBT osobama. Tako glasnogovornica Eva de Zan tvrdi da Hrvatsku godišnje posjeti oko 200 tisuća LGBT turista. Iako su se neke destinacije tijekom godinama profilirale kao gay-friendly, poput Dubrovnika, Hvara, Krka, Raba, Rovinja i iako se radi "o zahvalnim gostima dubljeg džepa“, strategije nema.

Predstavnici lokalnih turističkih zajednica različito su reagirali na upite o LGBT gostima. Tako je iz TZ-a Hvara Georges Buj poručio da ne želi "raspravljati o tim stvarima, da ne kaže glupostima“.

S otoka Raba stigle su pak nešto trezvenije poruke. Iako iza slogana "Sretan Otok“ stoji poruka tolerancije i dobrodošlice svima, direktor ureda Turističke zajednice otoka Raba Nedjeljko Mikelić tvrdi da se nije puno toga napravilo za LGBT goste, kao što je primjerice otvaranje gay-friendly hotela.

U Dubrovniku također svima žele dobrodošlicu, no ovog ljeta nije pristao kruzer s gej turistima. Kako pojašnjava Jelka Tepšić iz TZ-a, nema posebnih barova ili mjesta na kojima se okuplja LGBT populacija.

Iz hotela Pula u Puli, označenog kao gay-friendly, direktor Predrag Melnjak smatra da bi se "Hrvatska trebala orijentirati prema toj populaciji, no još uvijek je konzervativna zemlja“. Drži da je Istra pomalo iznimka, jer u Puli i Rovinju nije rijetkost vidjeti istospolne parove kako se drže za ruke.

Prošlogodišnji referendum o braku nije bio bez odjeka na tržištu turizma. Tako je iz Europske udruge gej turista (GETA) poručeno da je Hrvatska zemlja u kojoj nisu svi jednaki, iako domaći turistički radnici nisu primijeti smanjen broj posjeta, tvrdi Slobodna Evropa.