Kad je posrijedi seksualno zdravlje, lezbijke prečesto žive u zabludi vjerujući kako im ginekolog nije potreban jer nemaju seksualne odnose s muškarcima, pa tako ne mogu dobiti HPV i druge seksualno prenosive bolesti.

Nažalost, istina je drugačija pa pogledajmo najčešće mitove u koje volimo vjerovati.

Mit: Ako žena nikad nije imala seksualne odnose, nije u opasnosti od raka vrata maternice.
Činjenica: Ako žena nikad nije imala seksualni kontakt, opasnost od raka vrata maternice vrlo je mala. Međutim, ako je ikad imala seksualni odnos, postoji opasnost od te bolesti i zato su redoviti papa testovi važni.

Mit: Lezbijke nisu u opasnosti od raka vrata maternice jer nemaju seksualne odnose s muškarcima.
Činjenica: Uzročnik raka vrata maternice najčešće je humani papiloma virus (HPV) koji se uglavnom prenosi genitalnim kontaktom tijekom seksualne aktivnosti. To uključuje i lezbijski seks. Osim toga, neke lezbijke su u prošlosti spavale s muškarcima, trenutno imaju s njima seksualne odnose, ili su u vezama sa ženama koje su spavale s partnerima oba spola.

Mit: HPV je manje rasprostranjen u lezbijki.
Činjenica: Trenutno nema dokaza u prilog toj tvrdnji. HPV može dobiti svatko tko je ikad imao seksualne odnose – on je toliko rasprostranjen da jedna od pet osoba ima ili će imati HPV u nekoj fazi života. Međunarodna istraživanja pokazala su da HPV imaju i žene koje nikad nisu bile u seksualnom kontaktu s muškarcima.

Mit: Lezbijke si međusobno ne mogu prenijeti HPV.
Činjenica: Mogu – izravnim genitalnim kontaktom, preko sitnih ozljeda i oštećenja sluznice ili zajedničkom uporabom seksualnih igračaka.

Mit: Postotak cervikalnih abnormalnosti manji je u lezbijki nego u heteroseksualki.
Činjenica: Ti postoci su zapravo vrlo slični za obje skupine žena. Abnormalnosti su pronađene nakon papa testova čak i kod žena koje su izjavile kako nikad nisu imale seksualne odnose s muškarcima. Nažalost, lezbijke će manje vjerojatno redovito posjećivati ginekologa u odnosu na heteroseksualke.

Trebate li reći ginekologu da ste lezbijka?
Izbor je u cijelosti vaš, tako da niste obavezne "priznati" da ste lezbijka. Ipak, ako to otkrijete svom ginekologu, vjerojatnije je da ćete dobiti prikladniju zdravstvenu zaštitu i odgovarajuće savjete. Ako vam nije ugodno razgovarati otvoreno, pokušajte smisliti odgovore koji najbolje opisuju vašu trenutnu situaciju. Konzultacija prije papa testa često počinje s pitanjima o vašoj seksualnoj prošlosti. Korisno je pripremiti odgovore na uobičajena pitanja poput sljedećih:

P: Imate li dečka?
O: Ne, imam djevojku.
O: Ne, viđam se sa ženama.
O: Trenutno nemam partnera.

P: Koristite li kontracepciju/pilule?
O: Ne, trenutno nisam seksualno aktivna s muškarcima.
O: Ne, nije mi potrebna.
O: Da, za regulaciju menstrualnog ciklusa.

P: Lezbijka ste, jeste li seksualno aktivni?
O: Je li to važno u ovom trenutku?
O: Što točno trebate znati?

P: Zašto vam treba papa test?
O: Zato jer i lezbijkama potreban papa test.
O: Zato što papa test treba svim ženama koje su ikad imale seksualne odnose.
O: Zato što je to važan dio brige o mom zdravlju.

Ako vam je potrebna podrška prilikom odlaska ginekologu, zamolite partnericu ili prijateljicu da pođe s vama. Također, ako vam je ugodnije da vas pregledava žena, upitajte je li to moguće kad zakazujete pregled.

Informacije iz vašeg zdravstvenog kartona su povjerljive i ne smiju se otkrivati bez vašeg pristanka. Ako ne želite da u njemu bude zapisana vaša seksualna orijentacija, zamolite liječnika da to izostavi, osim ako taj podatak nije važan za vašu daljnju zdravstvenu skrb. Vaš liječnik je zakonski obavezan štititi vašu privatnost, a ako smatrate da je ta povjerljivost prekršena, imate pravo poduzeti zakonske korake.

Ginekolog nije bauk. Redoviti pregledi (jednom godišnje) najvažniji su za prevenciju eventualnih bolesti. Tako čuvate ne samo svoje, već i zdravlje svih žena s kojima dolazite u seksualni kontakt te pokazujete odgovornost i zrelost.