Nedavna presuda Europskog suda za ljudska prava u korist lezbijke iz Francuske kojoj je odbijen zahtjev za odobrenjem za posvajanje djeteta, mogla bi, tumače hrvatski pravnici i nevladine udruge, imati utjecaja i na hrvatsko pravosuđe.

Riječ je o presudi od 22. siječnja ove godine, kojom je Europski sud presudio u korist E.B., odgajateljice u vrtiću, koja je živjela s drugom ženom, a čiji je zahtjev za odobrenje za usvajanje djeteta odbijen i zbog njezine spolne orijentacije. Sud je u presudi potvrdio da su u tom slučaju povrijeđeni članci Europske konvencije o ljudskim pravima, koji se odnose na poštivanje i zaštitu obiteljskog života, odnosno na zabranu diskriminacije.

Isto tako, tumačenje, prema kojem se sud protivi diskriminaciji homoseksualaca u procesu posvajanja djece, 'indirektno obvezuje sve države potpisnice Europske konvencije o ljudskim pravima, pa i Hrvatsku.'

'Tom presudom je, u svakom slučaju, postavljen novi standard u pitanju posvajanja djece koji ide u korist nediskriminacije homoseksualaca', ističe Rodin.

Sanja Juras, koordinatorica Kontre, ističe da posvajanje djece od strane homoseksualnih parova moguće u zemljama poput Britanije, Švedske, Španjolske, Nizozemske ili Belgije, a u Danskoj je dopušteno da istospolni partner posvoji dijete svojeg partnera. - Ova odluka suda znači da svatko treba imati isti tretman, na osnovu svojih individualnih osobina, pri čemu je spolna orijentacija nebitna.

Nadamo se da u postupcima posvajanja djece u Hrvatskoj neće biti diskriminacije - ističe Juras, dodajući kako, prema istraživanju riječke udruge Lori iz 2006., više od 50 posto hrvatskih homoseksualaca želi imati djecu.